Connect with us

Politika

Ko je dijelio oružje prije 30 avgusta iz bivšeg režima!

Published

on

Bezbjednosni sektor od početka godine u žiži je javnosti a sve nakon tragedije koja se dogodila na Cetinju. Dok pojedinci traže odgovornost pomenutog bezbjednosnog sektora kao i ostavke njihovih čelnika gotovo da se zaboravlja skandal koji se u istom dogodio prije gotovo četiri ipo godine.

Naravno, govorimo o istorijskom 30. avgustu kada je došlo do smjene 30-godišnjeg režima. Međutim, mirna tranzicija vlasti očigledno da nije bila planirana a da je tadašnja vlast bila spremna na sve ne bi li branila svoje pozicije. Tadašnji bezbjednosni sektor, konkretno Vojska Crne Gore, makar kako su tvrdili političari i tada ali i sad, dijelila je oružje agentima ANB-a kao i vojnicima uoči izbora,  što predstavlja bezbjednosni skandal zbog kog su mogli stradati građani Crne Gore, imavši u vidu pomenuti politički momenat.

Mediji su  više puta podsjećali na ovaj skandal, ali se postavlja i pitanje šta se sa ovim oružjem na kraju dogodilo i je li potencijalno i dalje u rukama kriminalaca, ili je pak negdje drugo. Negdje, gdje niko ne želi da bude.

Šta se zaista tada dešavalo

Ministar odbrane Dragan Krapović je prošle godine saopštio da je Vojska Crne Gore tada (prije četiri i po godine) podijelila veću količinu oružja i municije službenicima Uprave policije, agentima Agencije za nacionalnu bezbjednost ali i bezbjednosno interesantnim licima. Radi se o 215 pušaka i preko 44.500 metaka.

„100 automatskih pušaka, 15 automata kalibra 9mm, 24.000 metaka skoro, 2.000 metaka 9mm, 190 komada topovskih udara, 50 komada šok bombi, Agenciji za nacionalnu bezbjednost 50 automatskih pušaka i 7.500 metaka, Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu 20 automatskih pušaka i 4.000 metaka, Generalštabu Vojske 30 automatskih pušaka i 5.000 metaka, MUP-u 15 automata i 2.000 metaka“, naveo je tada Krapović.

Podsjetimo, ovu temu prvu su pokrenuli lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević na konferenciji za medije kada su obznanili da je iz Brezovika oružje prvobitno dopremljeno u kasarnu Masline.

„U 9 časova major Dragan Rašković iz skladišta u Brezoviku, po naređenju komandanta kasarne pukovnika Dragana Dulovića u kasarni Masline dostavio 30 automatskih pušaka M70, sa 5 040 metaka u 4 sanduka, 3.780 metaka 7,62 u tri sanduka i 7.560 metaka u šest sanduka. Istoga dana 20 pušaka uzima ANB, zajedno sa sanducima municije, a 10 automatskih pušaka preuzima Generalštab. Evo je jedna od fotografija gdje se vidi da su sanduci otvoreni tj. da je dijeljena municija“, rekao je Milan Knežević.

Spajić otkrio najnovije informacije: Ukupno izdato sto automatskih pušaka, 15 automata, više od 25.000 metaka, šok bombe, topovski udari… Je li bivši režim planirao obračun sa vjernicima?

Ovo pitanje trebalo je da bude na dnevnom redu na jednom od premijerskih satova koji su trebali biti održani prošle godine međutim zbog (slučajne ili baš i ne) blokade opozicije, građani su ostali uskraćeni za raspravu po ovom pitanju.

Međutim, premijer Milojko Spajić je u pisanom odgovoru poslanicima koji je dostavio medijima saopštio najnovije informacije po ovom slučaju.

„Dokumentacija ukazuje na ozbiljne nepravilnosti u vezi sa izdavanjem naoružanja i municije iz vojnog magacina Brezovik u Nikšiću 28. avgusta 2020. godine. Rezultati istrage otkrili su da je značajno naoružanje i municija izdata raznim subjektima, uključujući Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Generalštab Vojske Crne Gore. Ukupno je izdato 100 automatskih pušaka, 15 automata, više od 25.000 metaka različitih kalibara, kao i specijalna oprema poput šok bombi i topovskih udara. Ministarstvo je utvrdilo i da su u proces primopredaje naoružanja bila uključena bezbjednosno interesantna lica izvan vojnih struktura, što dodatno pogoršava ozbiljnost situacije“, kazao je premijer Milojko Spajić u pisanom odgovoru poslanicima.

Spajić je ovo saopštio odgovarajući poslaniku Demokrata Borisu Bogdanoviću koji je pitao šta Vlada konkretno preduzima kako bi se istrazile i procesuirale sumnje o nezakonitoj distribuciji oružja iz vojnih magacina nekoliko dana pred izbomi dan od 30.08.2020. godine, uključujući uništavanje dokumentacije, falsifikovanje i gasenje nadzornih kamera u Ministarstvu odbrane.

“Ko je izdao naređenje? Koje od oficira Crne Gore dijelio oružje i kome? Koje naredio da se kamere ugase. Da li postoji plan za uvođenje strožijih kontrola i procedura kako bi se spriječile zloupotrebe vojne opreme i oružja, kao sto su one koje su se desile prije izbora 2020. godine, kada su automatske puske i municija zavrsile u podrumu ANB-a, Obavjestajno-bezbjednosnog direktorata, ali i kod bezbjednosno interesantnih lica?”, pitanje je Bogdanovića.

Spajić je kazao da je Ministarstvo odbrane preduzelo niz mjera kako bi se rasvijetlio ovaj slučaj i osigurala odgovornost.

“Dana 14. marta 2024. godine, dostavljena je relevantna dokumentacija Vrhovnom državnom tužiocu i Specijalnom državnom tužiocu, dok je 2. avgusta iste godine dopunjena dodatnim materijalima koji ranije nisu bili obrađeni. Ova dokumentacija ukazuje na ozbiljne nepravilnosti u vezi sa izdavanjem naoružanja i municije iz vojnog magacina „Brezovik“ u Nikšiću 28. avgusta 2020. godine. Ministarstvo je u međuvremenu sprovelo internu istragu, prikupljajući 28 izjava od lica povezanih sa ovim događajem, uključujući oficire, podoficire i druge nadležne osobe”, naveo je Spajić.

Dokumentacija uništena nakon povratka opreme, kamere bile isključene…

Rezultati istrage, dodaje on, otkrili su da je značajno naoružanje i municija izdata raznim subjektima, uključujući Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Generalštab Vojske Crne Gore.

“Ukupno je izdato 100 automatskih pušaka, 15 automata, više od 25.000 metaka različitih kalibara, kao i specijalna oprema poput šok bombi i topovskih udara. Primopredaja je evidentirana u papirima koji su, prema svjedočenjima, uništeni nakon povratka opreme, čime je dodatno otežano praćenje odgovornosti. Takođe, otkriveno je da su nadzorne kamere u određenim momentima bile isključene, što ukazuje na pokušaj prikrivanja nezakonitih radnji”, kazao je Spajić.

Ministarstvo je, kaže Spajić, utvrdilo i da su u proces primopredaje naoružanja bila uključena bezbjednosno interesantna lica izvan vojnih struktura, što dodatno pogoršava ozbiljnost situacije.

“Ove činjenice ukazuju na sistemske propuste u kontroli vojne opreme, ali i na zloupotrebu državnih resursa u političke svrhe”, ukazuje Spajić.

Kako bi se spriječile slične zloupotrebe u budućnosti, Ministarstvo odbrane, kazao je Spajić, već je započelo niz reformi.

“Uvedene su strože procedure za izdavanje vojne opreme, koje uključuju višestepene provjere i obavezne saglasnosti više nivoa. Digitalizacija procesa evidencije i praćenja opreme trenutno je u toku, a planirano je i unaprjeđenje zakonskog okvira kako bi se jasno definisale odgovornosti i sankcije. Posebna pažnja posvećuje se edukaciji i obuci vojnih i bezbjednosnih kadrova, s ciljem jačanja profesionalnosti i svijesti o zakonitosti u radu”, kazao je Spajić.

Vlada Crne Gore, poručuje Spajić, ostaje u potpunosti posvećena saradnji sa pravosudnim organima u rasvjetljavanju ovog slučaja.

“Transparentnost i odgovornost ključni su principi na kojima se zasniva naše djelovanje, s ciljem očuvanja povjerenja građana i jačanja institucija. Ovaj slučaj vidimo kao priliku da unaprijedimo sistem, ojačamo kontrole i pošaljemo jasnu poruku da su zakonitost i integritet osnovni principi u upravljanju državnim resursima”, naveo je Spajić

Nastavi Citanje
Klikni za komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Piše, Spasoje Tomić, Sindrom komitskog polusvijeta

Published

on

Prev1 of 2
Use your ← → (arrow) keys to browse

NJihova bahatost, kompleksi više vrijednosti i lažni osjećaj hrabrosti, osjećaj hrabrosti u čoporu, veselinveljovićevska životna filozofija, paljenje guma, srbofobija, sve je to odlika prosječnog komite.

U pitanju je klasičan polusvijet, ograničenih shvatanja, ograničenog intelektualnog dometa. Jer da njihov intelektualni domet nije ograničen, ne bi sebi dozvoli da pjevaju da su đeca ispod kapelice, dok na Lovćenu stoji nakaza od mauzoleja, koga gle čuda ta ista đeca ispod kapelice brane ne dajući da se obnovi kapela, kapela koja je amanet NJegoša.

Svakako, slažem se sa jednim mojim prijateljem koji je rekao da njima ipak treba pomoći, na način što bi se taj polusvijet na par godina prebacio u urbane sredine, da vide i nauče kako se treba ponašati, ophoditi i poštovati različitosti, pa ih onda vratiti u sredine gdje žive kako bi te sredine bile oslobođene primitivizma i šovinizma, koji se svakako najbolje ispoljio i još uvijek ispoljava pjevanjem pjesama ustaše Tompsona.

Spasoje Tomić, srpski političar iz CG

Prev1 of 2
Use your ← → (arrow) keys to browse

Nastavi Citanje

Glas naroda

Knežević: Nećemo podržati rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva

Published

on

Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević gostujući u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
„Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu. Bila je priča kako će se oni naći u biračkom spisku. Evo sad nudimo turski model- nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica“, precizirao je lider DNP-a.

Knežević se pita imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.

„Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva-  i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori“, naglašava Knežević.

S druge strane, naveo je njegov lični primjer.

„Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori. I ja sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak. Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu“, ističe Knežević.

Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.

„Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju? To je fašizam. Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti“, naveo je Knežević.

Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.

„Imamo veliki broj naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Turskoj i koji su zainteresovani za ovaj model plave karte. Imamo još jedan broj građana koji je vezan za Bosnu i Hercegovinu. Kažem vam- ovo je turski model, nije mi ga poslao ni Putin, ni Vučić, samo neka mi kažu šta je sporno. Ili, neka oduzmu svima dvojna državljanstva. Neka bez dvojnih državljanstava ostanu svi koji se nalaze u biračkom spisku, a nemaju pravo po registru prebivališta. I ovima koji žive u Crnoj Gori, a imaju dvojna državljanstva. Izgleda samo oni koji žive u Srbiji ne smiju da imaju dvojno državljanstvo sa državom u kojoj su rođeni“, zaključuje Knežević.

(ADRIA)

Nastavi Citanje

Politika

Ana Đukanović sa advokatima podržala kamosjutraše

Published

on

Oko stotinak advokata u Crnoj Gori podržalo je proteste neformalne studentske organizacije “Kamo śutra”.

 

Među advokatima, koji su dali podršku, je i Ana Đukanović, sestra Mila Đukanovića, bivšeg predsjednika Crne Gore.

 

U Advokatskoj komori Crne Gore ima više od 1.100 advokata. To znači da skoro 10% njih podržavaju proteste za smjenu potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

 

Podršku su dali:

 

1. Nikola Marković, Tivat

 

2. Boris Marinović, Podgorica

 

3. Tijana Prelević, Podgorica

 

4. Smiljana Prelević, Podgorica

 

5. Dušan Lukšić, Podgorica

 

6. Miljan Knežević, Podgorica

 

7. Dunja Zeković Đonaj, Podgorica

 

8. Nikola Belada, Cetinje

 

9. Radojka Popović, Kotor

 

10. Nikša Miljanić, Tivat

 

11. Zoran Miljanić, Tivat

 

12. Tatjana Franović, Budva

 

13. Draško Dapčević, Budva

 

14. Slaven Šćepanović, Budva

 

15. Balša Polović, Budva

 

16. Veselin Radulović, Podgorica

 

17. Ivana Kovačević, Tivat

 

18. Irena Polović, Budva

 

19. Mirjana Počanić, Kotor

 

20. Josip Počanić, Kotor

 

21. Alma Karađuzović Đinđinović, Podgorica

 

22. Amra Ademović, Podgorica

 

23. Marija Živković, Podgorica

 

24. Sanja Radulović, Podgorica

 

25. Vukašin Šimrak, Herceg Novi

 

26. Bojana Franović Kovačević, Podgorica

 

27. Ksenija Franović, Podgorica

 

28. Nebojša Batrićević, Podgorica

 

29. Emir Bojadžić, Podgorica

 

30. Antonio Brajović, Podgorica

 

31. Aleksandra Miković ,Kotor

 

32. Mesuda Đečević, Podgorica

 

33. Ljiljana Đolević, Podgorica

 

34. Predrag Đolević, Podgorica

 

35. Petar Đukanović, Podgorica

 

36. Zorica Đukanović, Podgorica

 

37. Omer Mehmedović, Podgorica

 

38. Milja Đuranović, Podgorica

 

39. Vladimir Đurković, Podgorica

 

40. Vladan Đuranović, Podgorica

 

41. Fata Hodžić, Podgorica

 

42. Ismet Hodžić, Podgorica

 

43. Vuk Jaredić, Podgorica

 

44. Stefan Jovanović, Podgorica

 

45. Zoran Jovetić, Podgorica

 

46. Novica N. Jovović, Podgorica

 

47. Jadranka Kasalica, Podgorica

 

48. Marina Franeta, Kotor

 

49. Mihailo Volkov, Podgorica

 

50. Mehmed Markišić, Podgorica

 

51. Nela Marković, Podgorica

 

52. Orle Muratović, Podgorica

 

53. Zoran Piperović, Podgorica

 

54. Srđan Radović, Podgorica

 

55. Željko Damjanović, Cetinje

 

56. Vladimir Vujović, Cetinje

 

57. Vesna Čučković, Kotor

 

58. Čedo Dobrović, Podgorica

 

59. Ana Đukanović, Podgorica

 

60. Milivoje Raičević, Podgorica

 

61. Vesna Raičević, Podgorica

 

62. Žarko Pavličić, Podgorica

 

63. Senida Kojić, Podgorica

 

64. Stefan Prebiračević, Podgorica

 

65. Elma Kurtanović, Podgorica

 

66. Nikola K. Martinović, Podgorica

 

67. Dragoljub Đukanović, Podgorica

 

68. Aleksa Samardžić, Kotor

 

69. Zoran Samardžić, Kotor

 

70. Boško Grgurević, Kotor

 

71. Darko Radulović, Podgorica

 

72. Kosta Simanić, Podgorica

 

73. Rifat Feratović, Bar

 

74. Fahedin Feratović, Bar

 

75. Lana Vukmirović Mišić, Podgorica

 

76. Mirela Ćirković, Kotor

 

77. Duško Ćirković, Kotor

 

78. Bojana Đurović, Kotor

 

79. Radmila Muck Radičević, Kotor

 

80. Tatjana Jelić, Tivat

 

81. Batrić Marković, Berane

 

82. Radojica Lazović, Kotor

 

83. Irma Adrović, Berane

 

84. Marija Magdelinić, Berane

 

85. Almina-Minka Međedović, Berane

 

86. mr. Bećo Međedović, Berane

 

87. Filip Obradović, Berane

 

88. Marijana Radovanić, Berane

 

89. Vesna Đuričković, Kotor

 

90. Alija Sinanović, Bar

 

91. Izet Fetić, Bar

 

92. Anton Markić, Ulcinj

 

93. Nušo Kalač, Rožaje

 

94. Mersudin Dautović, Rožaje

 

95. Arben Hodžić, Ulcinj

 

96. Besmir Murati, Ulcinj

 

97. Jakup Murati, Ulcinj

 

98. Loro Markić, Ulcinj

 

99. Milena Iljazi, Cetinje

 

100. Vido Đakonović, Cetinje

 

101. Mesud Delagić, Podgorica

 

102. Milena Kašćelan, Kotor

 

103. Rusmir Nikočević, Podgorica

 

104. Milo N. Bulatović, Bar

 

105. Marta Šćepanović, Kolašin

Nastavi Citanje

U Trendu