Connect with us

Geopolitika

Da li je Zapad odabrao put direktnog suoba sa Rusijom!?

Published

on

Pre svega dva dana, pisali smo o očiglednoj odluci Kijeva da isprovocira dalju eskalaciji sukoba, iznoseći pritom tezu da se radi o koraku koji je u najmanju ruku koordinisan, a vrlo verovatno i naređen od strane zapadnih centara moći. Od tada, izjave nekoliko visokih zvaničnika SAD i EU dale su dodatne argumente u prilog ovoj tvrdnji.

Američka dozvola za udare na „stare“ ruske teritorije

Tako je savetnik američkog predsednika za pitanja strateške komunikacije Džon Kirbi praktično najavio intenziviranje primene američkog naoružanja po „starim“ oblastima Rusije:

Kao što znate, predsednik je dozvolio [kijevskom režimu] da primenjuje američko oružje preko granice kako bi odgovorio na rastuće pretnje. Mi i dalje vodimo pregovore s njima o tome.

Jasno je da je američka dozvola samo formalnost — OSU su već više puta koristile američku tehniku za udare na najrazličitije ciljeve, a najskorije navođene bombe za udare na mostove u Gluškovskom rejonu Kurske oblasti.

Stoga, čitavu medijsku kampanju koja se već više nedelja odvija oko ovih pitanja možemo posmatrati samo kao deo šire strategije Zapada koja se zasniva na postepenom povećavanju uloga i nanošenju sve veće štete Rusiji po tačno utvrđenom rasporedu čiji je zadatak da smanji rizik od nekontrolisane reakcije Moskve.

Evropa na putu ka ratu

S druge strane Atlantskog okeana, šef evropske diplomatije Žozep Borelj otvoreno je poručio da je EU uključena u sukob iako nije neposredni učesnik istog (možda za sada, dodali bismo):

Mi nismo neposredni učesnik rata, ali nas naša uključenost čini delom konflikta. Način na koji će se ta kriza završiti uticaće na našu bezbednost u budućnosti.

U istom saopštenju, Borelj je pozvao Zapad da ukloni ograničenja u pogledu udara na „stare“ ruske teritorije (tako učestvujući u američkoj kampanji), najavljujući skorašnji sastanak ministara odbrane i ministara spoljnih poslova država članica EU na kom će se razgovarati o povećanju pomoći kijevskom režimu u svetlu invazije u Kursku oblast, kao i slanje evropskih vojnih instruktora na teritoriju bivše Ukrajine.

Implikacije

Ni upotreba zapadnog oružja, ni pojavljivanje zapadnih instruktora nije ništa novo — implicirajući da to nije slučaj, Zapad otvoreno i planski objavljuje dezinformacije u cilju stvaranja pogrešnih predstava o stepenu njegove uključenost u sukob.

Stoga, procesi o kojima je bilo reči u ovom tekstu predstavljaju na prvom mestu mehanizam formalizacije vojnog prisustva Zapada u zoni SVO sa verovatnim ciljem pripreme javnosti država Zapada za predstojeće planove, uključujući tu i pojavljivanje mirovne misije NATO na ukrajinsko-beloruskoj granici.

DRUŠTVENI UDAR

Geopolitika

Vens: Rat u Ukrajini se neće završiti uskoro

Published

on

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da se rat u Ukrajini neće završiti uskoro, a da Rusija i Ukrajina moraju da se dogovore kako da okončaju konflikt.

„Sada kada svaka strana zna kakvi su uslovi druge strane za mir, biće na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni sukob. To ne vodi nikuda. Neće se uskoro završiti“, rekao je Vens u intervjuu za FOX news.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da uskoro mora da dođe do napretka u vezi sa ratom u Ukrajini ili će američki predsjednik Donald Tramp “morati da odluči koliko će još vremena posvetiti tom pitanju“, prenosi Rojters.

„Mislim da znamo gdje stoji Ukrajina i znamo gdje stoji Rusija upravo sada… Bliže su, ali su i dalje daleko“, ocijenio je Rubio.

Izvor: Index.hr

Nastavi Citanje

Geopolitika

Makedonske pouke – slučaj Zaev

Published

on

Nenad ŽIVANOVSKI STOLIĆ 

Iako se pre dolaska na vlast sa rukom na srcu zaklinjao da neće promeniti ustavno ime zemlje, Zaev je učinio baš to, i tako uveo zemlju u NATO. On danas živi u Dubaiju, a njegova nekadašnja glavna saradnica je zamenik generalnog sekretara NATO-a
Tražeći na internetu intervju mog prijatelja Branislava Brajana Rašića za beogradski magazin Karakter, najdalje što sam uspeo da stignem je bila njegova naslovna strana na Instagramu. Neshvatljivo za današnje vreme, ali ovaj časopis nema svoj sajt, tako da je dostupan za čitanje samo u štampanom formatu.

S obzirom na relaciju na kojoj živim i putujem (Skoplje-London), nisam imao mogućnost da kupim i pročitam Karakter, pa mi je ostalo samo da se zadovoljim naslovima objavljenim na prvoj strani. A na njoj su bile najave tekstova: „Miljenko Jergović o Basari“, „Snežana Čongradin o Đinđiću“.

Samo moj Brana nije govorio o drugima, nego je ispričao svoju impresivnu životnu priču kao rok fotograf u Londonu. Međutim, ono što mi je najviše privuklo pažnju bila je najava ispovesti Dubravke Stojanović, pretenciozno formulisana kao „Moj politički manifest: Volela bih da Srbija ima Zaeva“.

Kao što sam već spomenuo, s obzirom na to da nisam imao priliku da prelistavam ovaj časopis, a time i da pročitam politički manifest profesorke Stojanović, moju polemiku, tj. ukazivanje zašto Srbiji nije potreban Zaev, zasnivaću samo na naslovu njenog manifesta, intuitivno pretpostavljajući šta je rekla kada se ponadala da samo Zaev Srbiju spašava.

Razlog za revoluciju
Ko je Zoran Zaev? On je bio premijer Makedonije od maja 2017. do januara 2020. godine. Ako za njega pitate u zapadnoevropskim diplomatskim krugovima u Skoplju i makedonskom nevladinom sektoru, koji je donedavno prestižno držao logo USAID-a na svojim sajtovima, dobićete odgovor da je on bio „najevropskiji“ premijer Makedonije, koji je uspeo da reši trodecenijski spor sa Grčkom oko imena države.

Ako razgovarate sa običnim ljudima, bilo da su njegovi bivši politički protivnici ili simpatizeri, odgovor bi se najčešće svodio na psovke, kletve i razočaranja. Ravnodušnost se tu retko sreće, a čak i njegov najveći pristalica rezignirano će izraziti razočaranje.

Da bi se razumela politička trajektorija Zorana Zaeva od „jedine nade za spas Makedonije od diktatorskog režima Nikole Gruevskog, do najvećeg izdajnika u istoriji Makedonije“, treba videti kako je došao na vlast i postao premijer. Međutim, da bi se to razumelo, ostavimo nakratko Zaeva po strani i razmotrimo deo društvenog konteksta u regionu u poslednjih 15-ak godina, konkretno u Makedoniji, Albaniji i Republici Srpskoj.

Za njegovo razumevanje, malo test pitanje za čitaoce: šta povezuje Martina Neškovskog, Davida Dragičevića i Klodijana Rašu?

Odgovor: Svu trojicu je (navodno) ubila policija. Martina je na smrt pretukao član obezbeđenja premijera Gruevskog, za Davida roditelji tvrde da ga je tukla, maltretirala, silovala i ubila policija u RS, dok je Klodijana smrtonosno upucao policajac u Tirani dok je išao da kupi cigarete tokom policijskog časa u vreme kovida.

(KORENI)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma koju Crna Gora nije podržala!

Published

on

Generalna skupština UN usvojila je rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.

Dokument je podržalo 119 zemalja, 53 su bile protiv, a 10 je bilo uzdržano.

Među onima koji su glasali protiv, uz Njemačku, SAD i Ukrajinu, je i Crna Gora!

Nastavi Citanje

U Trendu