Connect with us

Geopolitika

Sve će se završiti ili u Lisabonu ili Vladivostoku 

Published

on

Komentarišući trenutnu geopolitičku situaciju koja je formirana oko SVO ruski Telegram kanali Kostыlev i Obъяsnяet Readovka predstavili su dve izvanredne i blisko povezane analize onoga što se događa.

U centru obe analize nalazi se koncepcija koju je možda najveći ratni zločinac našeg vremena Hilari Klinton definisala kao “Avganistan kao model” — radi se o strateškoj koncepciji Zapada koja podrazumeva reprizu sovjetske intervencije u Avganistanu sa ciljem reprize ishoda. Samo što umesto SSSR-a, Zapad sada želi da razori Rusiju.

Ukrajina — drugi Avganistan

I upravo ovo jeste uloga koja je dodeljena uslovnoj Ukrajini — ona jeste “novi Avganistan” koji treba da tokom dužeg vremenskog perioda slabi Rusiju čineći je ranjivom za nove udare.

A ti udari doći će relativno skoro, u periodu između 2027 i 2030, saglasne su obe analize, a ni Zapad ne krije da za ovaj period planira ozbiljne bezbednosne izazove praktično globalnih razmera.

I tada možemo očekivati početak novog sukoba — možda u Gruziji, Moldaviji, Poljskoj ili u centralnoj Aziji.

Implikacije

Sve ovo ukazuje na ono sa čim se apsolutno slažemo i o čemu smo više puta govorili — SVO nije rat u kom će se odrediti budućnost svetskog poretka, ona je samo bitka koja najavljuje rat koji tek dolazi.

I možda jedini pozitivan aspekt svega ovoga jeste to što je Rusija svesna onoga što se događa — upravo zbog ovoga se SVO odvija umerenim tempom, upravo zbog ovoga ruski vojno-industrijski kompleks proizvodi daleko više oružja nego što je za potrebe SVO neophodno, upravo zbog ovoga vidimo ozbiljne reforme u ruskom Ministarstvu odbrane i početak dugo očekivane smene generacija.

I u ovom sukobu koji dolazi, a koji će odrediti budućnost čovečanstva u decenijama, ako ne i vekovima koji dolaze, neće biti pat pozicije i neće biti kompromisa. Pred nama je igra na sve ili ništa. Sve će se rešiti ili u Lisabonu, ili Vladivostoku.

Izvor: Društveni udar

Geopolitika

Vens: Rat u Ukrajini se neće završiti uskoro

Published

on

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da se rat u Ukrajini neće završiti uskoro, a da Rusija i Ukrajina moraju da se dogovore kako da okončaju konflikt.

„Sada kada svaka strana zna kakvi su uslovi druge strane za mir, biće na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni sukob. To ne vodi nikuda. Neće se uskoro završiti“, rekao je Vens u intervjuu za FOX news.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da uskoro mora da dođe do napretka u vezi sa ratom u Ukrajini ili će američki predsjednik Donald Tramp “morati da odluči koliko će još vremena posvetiti tom pitanju“, prenosi Rojters.

„Mislim da znamo gdje stoji Ukrajina i znamo gdje stoji Rusija upravo sada… Bliže su, ali su i dalje daleko“, ocijenio je Rubio.

Izvor: Index.hr

Nastavi Citanje

Geopolitika

Makedonske pouke – slučaj Zaev

Published

on

Nenad ŽIVANOVSKI STOLIĆ 

Iako se pre dolaska na vlast sa rukom na srcu zaklinjao da neće promeniti ustavno ime zemlje, Zaev je učinio baš to, i tako uveo zemlju u NATO. On danas živi u Dubaiju, a njegova nekadašnja glavna saradnica je zamenik generalnog sekretara NATO-a
Tražeći na internetu intervju mog prijatelja Branislava Brajana Rašića za beogradski magazin Karakter, najdalje što sam uspeo da stignem je bila njegova naslovna strana na Instagramu. Neshvatljivo za današnje vreme, ali ovaj časopis nema svoj sajt, tako da je dostupan za čitanje samo u štampanom formatu.

S obzirom na relaciju na kojoj živim i putujem (Skoplje-London), nisam imao mogućnost da kupim i pročitam Karakter, pa mi je ostalo samo da se zadovoljim naslovima objavljenim na prvoj strani. A na njoj su bile najave tekstova: „Miljenko Jergović o Basari“, „Snežana Čongradin o Đinđiću“.

Samo moj Brana nije govorio o drugima, nego je ispričao svoju impresivnu životnu priču kao rok fotograf u Londonu. Međutim, ono što mi je najviše privuklo pažnju bila je najava ispovesti Dubravke Stojanović, pretenciozno formulisana kao „Moj politički manifest: Volela bih da Srbija ima Zaeva“.

Kao što sam već spomenuo, s obzirom na to da nisam imao priliku da prelistavam ovaj časopis, a time i da pročitam politički manifest profesorke Stojanović, moju polemiku, tj. ukazivanje zašto Srbiji nije potreban Zaev, zasnivaću samo na naslovu njenog manifesta, intuitivno pretpostavljajući šta je rekla kada se ponadala da samo Zaev Srbiju spašava.

Razlog za revoluciju
Ko je Zoran Zaev? On je bio premijer Makedonije od maja 2017. do januara 2020. godine. Ako za njega pitate u zapadnoevropskim diplomatskim krugovima u Skoplju i makedonskom nevladinom sektoru, koji je donedavno prestižno držao logo USAID-a na svojim sajtovima, dobićete odgovor da je on bio „najevropskiji“ premijer Makedonije, koji je uspeo da reši trodecenijski spor sa Grčkom oko imena države.

Ako razgovarate sa običnim ljudima, bilo da su njegovi bivši politički protivnici ili simpatizeri, odgovor bi se najčešće svodio na psovke, kletve i razočaranja. Ravnodušnost se tu retko sreće, a čak i njegov najveći pristalica rezignirano će izraziti razočaranje.

Da bi se razumela politička trajektorija Zorana Zaeva od „jedine nade za spas Makedonije od diktatorskog režima Nikole Gruevskog, do najvećeg izdajnika u istoriji Makedonije“, treba videti kako je došao na vlast i postao premijer. Međutim, da bi se to razumelo, ostavimo nakratko Zaeva po strani i razmotrimo deo društvenog konteksta u regionu u poslednjih 15-ak godina, konkretno u Makedoniji, Albaniji i Republici Srpskoj.

Za njegovo razumevanje, malo test pitanje za čitaoce: šta povezuje Martina Neškovskog, Davida Dragičevića i Klodijana Rašu?

Odgovor: Svu trojicu je (navodno) ubila policija. Martina je na smrt pretukao član obezbeđenja premijera Gruevskog, za Davida roditelji tvrde da ga je tukla, maltretirala, silovala i ubila policija u RS, dok je Klodijana smrtonosno upucao policajac u Tirani dok je išao da kupi cigarete tokom policijskog časa u vreme kovida.

(KORENI)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma koju Crna Gora nije podržala!

Published

on

Generalna skupština UN usvojila je rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.

Dokument je podržalo 119 zemalja, 53 su bile protiv, a 10 je bilo uzdržano.

Među onima koji su glasali protiv, uz Njemačku, SAD i Ukrajinu, je i Crna Gora!

Nastavi Citanje

U Trendu