Connect with us

Glas naroda

Zvicer i Kaluđerović dogovarali čišćenje dvostrukog ubistva: “Bolje da su zapaljeni, nema glavobolje posle”

Published

11 months ago

on

Potrebno je dosta guma, poručivao je Nenad Neno Kaluđerović u razgovoru sa Radojem Zvicerom, dok su dogovarali čišćenje tragova dvostrukog ubistva u Spužu i otmice kasnije spaljenog Mila Radulovića Kapetana.

Njih dvojica dopisuju se 14. oktobra 2020. godine, na dan kada su, prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva, ubijeni škaljarac Damir Hodžić i njegov zet Adis Spahić.

U istoj kući u Stanjevića rupi nadomak Spuža, tada je otet i Radulović – nakon što su ga iskoristili da u zamku namame nekoliko članova supraničke kriminalne grupe, ubili su ga i njegovo tijelo spalili na lomači od automobilskih guma na Lovćenu…

“Oće li trebati da se oni miču… Tu treba puno guma”, piše Cetinjanin na Skaju šefu kavačkog kriminalnog klana.

On potom pita da li treba da čisti put, pa nakon odgovora konstatuje da ne odlaze na mjesto na kom su ranije slične stvari radili…

“Znači ne idemo na staro mjesto”, odgovara Kaluđerović, pa opet pita: “Kida li se auto u NK ili čekam limara da vidim što će da kaže”…

Potom poručuje da taj zanatlija nije tu i da će i da čeka da mu se javi, pa psuje što u tom trenutku nema nikakav štek objekat:

“Nemam niđe neku kućicu u pm”…

Zvicer ga potom pita je li put čist:

“Ima li patrole”.

“Sad ću da se vozim pa javljam”.

“Koliko nam treba od Spuža”?, pita šef kavčana.

Kaluđerović se tereti da je dio tridesetjednočlane kriminalne grupe, a prema optužnici SDT-a, njegov zadatak je bio da “čisti” put kavčanima, a potom i da ih uči klako da se riješe leševa.

“… Upravljajući vozilom marke ‘pasat’, okrivljenima Belivuk Veljku i Miljković Marku čistio (je) put preko Podgorice i Cetinja do 19. krivine lokalnog puta koji vodi od Cetinja preko mjesta Njeguši do Kotora, i tako okrivljenima Belivuk Veljku i Miljković Marku omogućavao da na tim putnim pravcima izbjegnu policijske patrole, sa kojeg mjesta su praćenje vozila ‘audi Q7’ okrivljenih Belivuk Veljka i Miljković Marka, u kojem su prevozili otetog oštećenog Radulović Mileta, preuzeli okrivljeni Kašćelan Slobodan i Vučković Vladimir, koji su ih dopratili do kuće sa apartmanima okrivljenog Perović Davora, u mjesto Sutvara”, navodi se u između ostalog u tom tužilačkom aktu.

Prema nekada kriptovanoj komunikaciji, Zvicer i Kaluđerović potom provode neko vrijeme dogovarajući kojom trasom i koliko vremena im treba od Spuža do Kotora.

Cetinjanin potanko objašnjava njegovo kretanje, pita dokle su Belivuk i Miljković stigli, prepričava stanje na putu…

“Koliko nam treba od Spuža”, pita Zvicer…

Cetinjanin mu onda govori kuda je najbolje da idu…

“Oće da idu starim putem brate za Kotor preko Čekanja”, pojašnjava Zvicer…

“Spuž, pa na Marezu kad dođu na magistralu PG NK idu lijevo prema Ognjištu, ali prije Ognjišta desno za Komane, posle kilometar lijevo, po sred puta je asfalt maknut 15 cm, neka prate kad sađu u polje desno i izađu kod Judidžija, Verdea i putem za CT”, šalje Kaluđerović.

Potom objašnjava gdje je put “čist”, odnosno gdje nema, odnosno ima policije…

“Na Čekanje je patrola i defender se vozi”, piše, a onda kaže da mora svojim autom ići bar kilometar prije njih, da bi mogao da piše i obavještava ih o stanju na drumu…

“Ja ću kilometar pred njima da mogu da pišem… Ali kad naiđem na muriju, ako vide kasno je”…

Potom ga interesuje ko je sve stradao u akciji kavčana tog dana:

“Jesu li jaki štihovi… Samo dosta guma”, poručuje.

Nakon što mu Zvicer objašnjava o kome je riječ, on pita da li će zarobljeni Kapetan uspjeti da ih odvede do Jovana Vukotića, kojeg u komunikaciji nazivaju Šklempo.

“Kum od Mićka, godinu dana ga radimo. Skoro je doš’o u CG. Oni ga zovu General”, objašnjava Zvicer kome Kaluđerović zapravo čisti put.

Kaluđerović pita hoće li ih oteti odvesti do Mićka (Milana Vujovića) i Šklempa.

“Mićko je neđe po manastira, ovo mu je kum i nema tel Mićko”, kaže šef kavačkog klana.

“To bi bio udarac, ali mora što prije. Dok ne provale da smo ih oteli. Kažete da će te mu pokloniti život ako namjesti Šklempa”.

Onda podučava Zvicera da žrtvi skine kaiš, obuću, sat: “Sve, da nema lokator da oni nas urade”.

Onda gotovo opsesivno, u svakoj drugoj poruci pita je li moguće doći do Jovana Vukotića.

“Ima li kontakt sa njim… Samo pametno da ne provali… Kad bi ga namakao, da sa Šklempom iskopamo još dvoje troje”.

Zvicer mu odgovara da će sve probati, a Kaluđerović hvali akciju od tog dana.

“Dobro je i ovo, ipak 3 odjednom. Treći nije dao da se ufati živ”.

Je li se upecao Vuković

Zvicer i Kaluđerović ujutru nastavljaju dopisivanje, a Cetinjanina interesuje “kakav je bio” oteti Kapetan i da li su zapaljena tijela ubijenih.

“Kakav je bio… Gore li? Bolje da su zapaljeni. Nema glavobolje posle”, poručuje on.

Potom ponovo pita da li se Vukotić upecao u zamku…

“Ja se ponadao, to bi bila kasapnica. A posao završen. Ovo je dobro, ne valja biti neskroman ali se ponadao da će Šklempo da se vidi sa Generalom i sa njim 2-3 da ih raznesemo”.

Potom ponovo podučava sagovornika šta da čine momci koji su direktno učestvovali u ubistvima i otmici…

“Brate neka momci prije svega isprskaju unutra kola dimerom i kisjelinom. Sve. Samo neka sad ne ulazi da kida šlajfericom dok malo ne izlapi kisjelina da se ne zapali. Tako je najjače. Svakako platno i unutrašnjost neka pale neđe… A brojeve šasije i motora odma’ uništiti”, navodi Kaluđerović u nekoliko uzastopnih telefonskih poruka.

KAO KORLEONE U KUMA

On se dan kasnije, 16. oktobra 2020. godine, opet vraća na priču o Vukotiću:

“Jesmo još u igru da se namakne Šklempo”.

“Da brate i bližimo se”, odgovara Zvicer.

“Javljaj da te brat ne pegla, ufati mi muštuluk. To bi bio udarac kakav se odavno nije izveo. Kao Majk Korleone u Kuma”.

“Bilo bi im gašenje”, konstatuje Zvicer.

“To nam i treba. Baš to. Sve im je*em”.

Dva dana kasnije ponovo se interesuje šta priča zarobljeni Radulović

“Pominje li ovaj ko su im ubice. Od Šklempa onda ništa… Samo da ne mogne progovoriti koji dan dok ne oderemo još koga jer će brzo morati da ide General… Pominje li General koga je sve radio. Ko su mu glavni egzekutori. Znaš li da bih voli da smo Šklempa odrali, nego da mi daš milion”…

Tu priču ponavlja i sljedećeg dana, a onda pita da li “postoji kombinacija da General pođe sa 3 čovjeka kod Šklempa kući”.

“Da ih oni trojica sve pobiju u sred kuće, oni to neće očekivati, niko neće biti naoružan bez na ulaz od garaže”.

Vođa i članovi grupe

Specijalno državno tužilaštvo tereti Zvicera da je tokom 2020. godine formirao kriminalnu grupu odgovornu za trostruko ubistvo.

Tužioci tvrde da su članovi te kriminalne organizacije postali Milan Vujotić, Slobodan Kašćelan, Nenad Kaluđerović, Veljko Belivuk, Marko Miljković, Kraljević, Vladimir Vučković, Radoje Živković, Dragan Knežević, Ratko Živković, Nebojša Janković, Darko Prelević, Davor Perović, Blagoje Gašić, Dejan Gašić, Nikša Perović, Miloš Radonjić, Petar Đurović, Rade Garović, Mersudin Čalaković, Marko Kilibarda, Aleksandar Paunović, Nikola Spasojević, Radovan Mujović, Milan Knežević, Aleksandar Dragićević, Zoran Kažić, Aleksandar Ljumović, Borko Bešović i Bojan Bešović.

U optužnici su jasno navedene uloge svih u tom zločinu.

Okrivljeni Kaluđerovic Nenad preko kriptovane aplikacije SKY ECC savjetovao (je) okrivljenom Kašćelan Slobodanu da se tijela ubijenih Hodžić Damira i Spahić Adisa spale automobilskim gumama i radi uklanjanja bioloških tragova sipaju kiselina i dimer u unutrašnjost njihovog vozila, kojim su došli na navodni sastanak i kojim vozilom su njihova krvava tijela prevezena nakon ubistva”, navodi se u optužnici SDT-a.

Limar uzima auto, ja ga čistim

Istog dana kada su ubijeni Hodžić i Spahić, Kaluđerović nešto poslije 20 časova javlja Zviceru da je kod limara.

On mu objašnjava da limar ne uzima auto “s voljom”, pa potom kaže šta da čine ovi koji dovoze automobil.

“Da nam se dovede auto na ulice da skrene prema Rijeci Crnojevića i da ga momak parkira posle 100m, neka radi ali da ga dovede oko 18:40, jer ga limar uzima, ja čistim i to je to”, poručuje Kaluđerović.

On potom traži i da skinu registarske oznake.

Javlja se potom pola sata prije ponoći:

“Noćas je ovo prošlo dobro… Samo da znate svaki ulaz u CT je pokriven kamerama. Oće li ove tražiti ovih dana. Napuštam li grupu”, pita tada Kaluđerović.

Povezane teme:
Nastavi Citanje
Klikni za komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Glas Društvenih mreža

Knežević: Da li nas je vremeplov vratio u 1941. da umjesto „Kaćuše“ pjevamo „Lili Marlen“!?

Published

2 days ago

on

May 7, 2025

By

Lakše i bezbjednije su Čerčil, Staljin i Ruzvelt stigli u Teheran 1943. godine, nego što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas doputovao u Moskvu, objavio je na duštvenoj mreži X lider DNP-a Milan Knežević.

„Osamdeset godina od pobjede nad fašizmom, s pravom se pitamo da nas nije neka vremenska mašina vratila u 1941, i da umjesto „Kaćuše“ horski pjevamo „Lili Marlen“, čekajući konačno rješenje u redu za Jasenovac, Aušvic, Dahau, dok Gering bez ikakvih zabrana leti nebom iznad Baltika“, napisao je Knežević.

Nastavi Citanje

Društvo

UNCG povodom 3. maja, Dana slobode medija: Novinarska solidarnost temelj naše profesije

Published

1 week ago

on

May 2, 2025

By

Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija Udruženje novinara Crne Gore uputilo je čestitku svim novinarima, redakcijama, urednicima i udruženjima novinara istakavši da novinarima u Crnoj Gori niko ne garantuje sigurnost, autonomiju i dostojanstvo koje je imala ova nekada ugledno zanimanje. U vremenima brojnih izazova važna je odgovornost, profesionalizam i posvećenost istini, što su temelji kredibilnosti medijskog prostora.

Podsjećamo da je Crna Gora na Svjetskom indeksu slobode medija, za ovu godinu, napredovala za tri pozicije, pa je sada na 37. od 180 zemalja svijeta.

U izvještaju, koji je objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF) povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, navodi se da Crna Gora nastoji da se pridruži Evropskoj uniji, a vladajuća koalicija, koja je preuzela vlast 2023. godine, uskladila je nacionalno zakonodavstvo sa evropskim standardima.

Takođe, u bazi Safe Journalist zabilježena su 24 incidenta, što je značajno više u odnosu na predhodnu godinu, kada ih je bilo 16.
Novinarska olidarnost trebala bi biti temelj svakog d‌jelovanja., a stalno zalaganje za prava, sigurnost i profesionalne standarde je zajednička. Samo solidarni između sebe možemo da gradimo medijsku scenu koja služi javnom interesu i čuva slobodu govora.
Ovo je prilika da se uputi i apel vlastima, ali i opozicikji da moraju garantovati siguran ambijent za rad novinara i novinarsku autonomiju.
Takođe smo svjedoci smo da se novinari i novinarke u Crnoj Gori sa lošim socio-ekonomskim položajem sa neadekvatim primanjima i pod stalnim pritiskom vlasnika medija i politike.

Zabrinjava nekolegiojalnost i nedostatak solidarnosti među novianrima, medijima i udruženjima medija.

Sve ovo utiče na pad novinarskog profesionalnizma, autocenzuru i direktno se odražava na pad povjerenja u novinare i medije.
UNCG podržava aktuelnu vlast , opoziciju i NVO koje se bave medijima da novinarima i novinarkama stvore i garantuju da rade svoj posao slobodno, profesionalno i bez policijskog obezbeđenja i straha za goli život i minimum egzistencije.

Predsjednik UNCG Tihomir Burzanović
Sekretar UNCG Ivan Milošević

Podgorica, 2.maja 2025.g.

 

Nastavi Citanje

Glas naroda

Horvat: Milošević je bio poslednji srpski državnik i prva žrtva globalizma

Published

1 week ago

on

May 2, 2025

By

Poznati zagrebački publicista, Mislav Horvat, napisao je zanimljiv status na svom Fejsbuk profilu o pokojnom predsedniku SR Jugoslavije, Slobodanu Miloševiću. Status Mislava Horvata prenosimo u cijelosti.

PIŠE: Milisav HORVAT

„Na današnji dan rođen je poslednji srpski državnik. U prelomnim vremenima ne samo za srpstvo, nego i za ljudski rod vodio je srpski narod, bez i jednog saveznika, bez Rusije i Kine, sa generalima JNA zadojenim titoizmom koji su htjeli braniti bratstvo i jedinstvo sa onima koji Srbima nikad nisu bili braća i koji su od zapada naoružani i podržani da napadnu Srbe, sa lažnim patriotskim opozicionarima koje je plaćala hrvatska služba, sa narodom koji je decenijama rasrbljavan i zaglupljivan, sa ludom ženom i porodicom, sa službom i vojskom izbušenom američkim agentima…

Pravio je greške, ali je iza njega ostala Republika Srpska, nakon 5 vjekova uskrsla srpska država zapadno od Drine, rezolucija 1244, minimalan dug, skoro sva strateški važna preduzeća u vlasništvu države i 10 godina koje su spasile svijet, kupili Rusiji vremena da iznjedri Putina i suprotstavi se anglo-američkom imperijalizmu i dominaciji. To je ostalo iza Slobe, a šta će ostati iza ovih danas?

Evo šta su o Miloševiću rekli najveći, najkredibilniji i najhrabiji svjetski intelektualci, koji se godinama bore protiv anglo-američki globalističkih elita: „Milošević je primjer suverenističkog otpora koji se ne zaboravlja, one impulsivnosti koja ga je, zbog prevelike ljubavi prema svojim idealima, dovela do sopstvenog kraja, a da je toga bio svjestan.

Njegovo učenje o otporu u našem vremenu se tiče našeg identiteta kao Evropljana, naših korjena po kojima se razlikujemo od onih preko okeana, jedne zemlje bez nacije, bez istorije, jedne zemlje načinjene od mešanja raznih boja, iluzornog materijalističkog sna za mnoge: upotrijebi i baci.“ (Dario Zumkeller, filozof i sociolog, jedan od vodećih italijanskih intelektualaca)

“Milošević je najdemonizovanija ličnost u toj najdemonizovanijoj zemlji. Njega braniti od velike je važnosti, a pri tom nije neophodno da se čovjek slaže sa svakom njegovom odlukom. Naime, braniti Slobodana Miloševića znači stati u obranu svih onih malih zemalja koje se bore da zadrže pravo na samoodlučivanje.

Njegov zločin sastoji se u tome što se uporno suprotstavljao zapadnim silama i multionacionalnim kompanijama koje namjeravaju da između sebe podele jugoslovenska bogatstva. U tome je bivši jugoslavenski predsjednik pokazao veću čvrstinu od mnogih vođa i na istoku i na zapadu koji su veoma lako pristajali na diktate “čuvara” ljudskih prava.” (Barry M. Lituchy vodeći ekspert i profesor evropske istorije na prestižnim američkim univerzitetima)

„Slobodan Milošević može se smatrati prvim političkim zatvorenikom takozvane globalizacije kapitalističkih ambicija. Kao simbol otpora Novom svjetskom poretku morao je biti osuđen u procesu zamišljenom da opravda NATO-ove ratne zločine, a koji se na kraju pretvorio u sprdnju, te je morao poslužiti kao primjer disidentima koji nisu spremni „surađivati“ i odbijaju služiti Novom svjetskom poretku.“ (Robin de Ruiter najveći svjetski ekspert za analizu globalnih elita, istoričar i teolog, govorio sedam jezika, najprevođeniji holandski pisac svih vremena)
Zanimljivo da Tuđman ima trgove, ulice i spomenike po celoj Hrvatskoj. Tek otvoreni novi aerodrom u Zagrebu, najveći u Hrvatskoj nazvan je „Franjo Tuđman“ i tako ga je nazvala SDP-ova vlada, znači navodni ljevičari. Iako je Tuđmanova ćerka Nevenka osuđena od hrvatskog suda radi kriminala, Tuđmanov unuk je sa 25 godina imao banku koju je otvorio sa kriminalcem Hrvojem Petračem i koju su zajedno pokrali.
Tuđmanova žena je uhvaćena kako uplaćuje 200 000 marka i 50 000 dolara na svoj račun, dok je vodila navodnu hunanitarnu organizaciju za djecu Hrvatske. Tuđman je poklonio hrvatski telekom Njemcima i omogućio pljačkašku privatizaciju. Sa druge strane, nije sporno da je Sloba imao ženu i sina kakve je imao, ali vodio je zemlju pod sankcijama.

Za razliku od Hrvatske, gdje su se najveće pljačkaške privatizacije desile za vreme 10 godina Tuđmanove vlasti u kojima je i sam Tuđman učestovao, u Srbiji su se pljačkaške privatizacije odigrale nakon 5. oktobra kad Slobe više nije bilo.

U okolnostima u kojima je vodio Srbiju napravio je maksimum, izbegao je građanski rat između nacionalista i komunista, izvukao na račun Krajine koja se nije mogla braniti Republiku Srpsku, izborio rezoluciju 1244 i manje se zadužio u 10 godina nego sve vlade posle njega u 10 dana. Ko je devedesetih trebao voditi Srbiju? Šešelj, Mićun, Drašković?

Svaki od te trojice odveo bi Srbiju u nestanak. 1971. Srbiju vodila srbofobna Latinka Perović i njena banda, a u Hrvatskoj gradilo 20 hotela godišnje, pa su ipak Hrvati pokrenuli masovne demonstracije protiv Srba i Jugoslavije. Svi srpski neprijatelj (ustaše, balije, šiptari, autošovinisti, drugosrbijanci) mrze Miloševića, zapitajte se zašto?“ Međutim, pojedini mediji u regionu osporavaju tvrdnje da je riječ o poznatom novinaru.

Nastavi Citanje

U Trendu