Connect with us

Glas naroda

Nikola Jovanović na čelu liste “Budva naš grad”

Published

on

Na lokalnim izborima u Budvi koji će se održati 26.maja nastupiće izborna lista pod nazivom “Budva naš grad” čiji će nosilac biti aktuelni predsjednik skupštine Opštine Budva Nikola Jovanović!

Saopšteno je da je lista proistekla iz kluba odbornika istoimenog naziva i “predstavlja jedinstvenu ponudu na predstojećim izborima jer neće imati partijski predznak niti će biti partijski obojena.”

Svi građani Budve će na ovaj način imati priliku da biraju istinske predstavnike u skupštini jer će biti u prilici da svoje povjerenje ukažu onima koji su se dokazali u dobrom upravljanju gradom i radom u opštem a ne u ličnom interesu”, navode iz te izborne liste.

Kako su kazali ova lista okupiće dobronamjerne ljude koji, kako su naveli, žele dobro gradu u kojem žive.

Bez obzira na razlike gdje je ko rođen ili drugo svojstvo jer Budva je podjednako grad svih nas koji u njoj živimo. Smatramo da je došlo vrijeme da metropola turizma, od dosadašnjeg lošeg tretmana vlasti na centralnom nivou koji je doživljavaju kao politički plijen i finansijski generator, dobije tretman kakav zaslužuje“, dodali su.


Oni su ocijenili da skraćenjem mandata prethodnom sazivu skupštine spriječen je, kako su kazali, scenario instaliranja vlasti posredstvom odbora povjerenika od strane političkih partija i pojedinaca koji, kako kažu, zajedno čine vlast na državnom nivou.

Mandate smo vratili građanima jer je to najdemokratskiji način rješavanja svake političke krize a volja građana osnov svake demokratske vlasti. Zbog toga su građani, kao nosioci suvereniteta, u prilici da 26.maja biraju novu i odgovornu vlast. Dokazali smo da će o Budvi odlučivati građani koji žive u ovom gradu a ne političke elite u Podgorici koji Budvu doživljavaju kao politički kolač ili monetu za političku trgovinu i međusobne igre na centralnom nivou. Pozivamo sve slobodomisleće građane da nas podrže bez obzira na njihovu prethodnu političku opredijeljenost jer smo jedina grupacija koja ne mora da robuje partijskim interesima na štetu Budve i njenog razvoja“, zaključili su iz liste Budva naš grad.

Glas naroda

Rezolucija o genocidu u Srebrenici je produžetak NATO bombardovanja srpskih zemalja

Published

on

Piše: Milutin MIĆOVIĆ

Inicijativu UN da se izglasa rezolucija o počinjenom „genocidu“ u Srebrenici, doživljavamo kao produžetak NATO bombardovnja srpskih zemalja, sad drugim sredstvima. Sada se direktno bombarduje kolektivna svijest srpskog naroda, njegova istorija i kultura, karakter.

Podržavanje te rezolucije od strane crnogorske vlade dodatna je sramota Crne Gore i nasilje nad istinom i savješću njenog nosećeg naroda – srpskog.

Crna Gora je, nažalost, zauzela taj kurs, upravo u vrijeme bombardovanja srpskog naroda ’99 g.od strane NATO.

Tada je je Crna Gora pogazila svoju junačku tradiciju i postala sluga svjetskih moćnika. Upravo onih moćnika koji su je bombardovali i u prva dva svjetska rata.

Taj politički kurs Crne Gore vodi je u antisrpstvo, što je drugo ime za uništenje svog istorijskog dostojanstva, okretanje leđa i svojim istorijskim prijateljima i put u svoju bezličnost i nestajanje. Sa tim se Srbi u Crnoj Gori ne mire što su i pokazali.

S druge strane, agresivno diktiranje manjim džavama pravila ponašanja, od strane SADA, govori o unutrašnjoj krizi zapadnog svijeta, koji u sudaru s Rusijom gubi status svjtske sile i svoje kulturno i demokratsko dostojanstvo.

Ovaj levijatanski naapad na dostojanstvo srpskog naroda govori o njegovoj važnosti koji stoji na putu kao prepreka ostvarenju tih totalitarnih namjera svijeta koji se već ponaša kao ranjena zvijer.

Ne mogu, ipak, da ne vjerujm u svoj narod. Vjerujem pored mnogih antinarodnih i antiistorijskih poteza zvanične crnogorske vlasti. Vjerujem da će narod izdžati sve i sačuvati obraz i dostojanstvo i svoje istorijske prijatelje.

(RT Balkan)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Lavrov: Ako Zapad želi da riješi ukrajinski sukob na bojnom polju, Moskva je spremna na to

Published

on

Ako zapadne zemlje žele da riješe ukrajinski sukob na bojnom polju, Moskva je spremna na to, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

„To je njihovo pravo, ako hoće na bojnom polju – biće na bojnom polju“, rekao je Lavrov.

Govoreći o konferenciji o Ukrajini, koja će se održati na ljeto u Švajcarskoj i na koju Rusija nije pozvana, Lavrov je istakao da se sve svodi na formulisanje ultimatuma Rusiji. Po njegovim riječima, konferencija je fokusirana na „formulu Vladimira Zelenskog“ i istovremeno ignoriše druge inicijative, uključujući kinesku koja je, kako je rekao Lavrov, „najsveobuhvatnija“.

„Švajcarska, bez obzira šta je na dnevnom redu, više nije pogodna kao mjesto za održavanje mirovnih pregovora. Ranije je Švajcarska zaista bila neutralna zemlja. Sada je jasno stala na stranu Ukrajine“, ocenio je ministar.

Takođe je dodao da je Moskva više puta govorila da je spremna za pregovore o rješavanju sukoba, ali da se uzme u obzir stvarno stanje situacije.

Lavrov je stigao u Savjet federacije gdje će biti održane konsultacije o kandidatima za ministre u bezbjednosnom sektoru.

(Sputnik)

Nastavi Citanje

Glas naroda

Ković: Genocidnim hoće da nas proglase oni koji su vršili genocid nad Srbima!

Published

on

Istoričar Miloš Ković je izjavio da Srbi moraju da osvijetle dugu istoriju genocida nad srpskim narodom, a rezoluciju o Srebrenici, čije se usvajanje priprema u Generalnoj skupštini UN, mogu da iskoriste bar za to da pokažu da etiketu genocidnog naroda kao predlagači pokušavaju da im pripišu upravo oni koji su sprovodili genocid nad Srbima.

„Važno je da se natjeramo da, makar podstaknuti i ovom sramotom od rezolucije, koju sam ja nazvao genocidnom rezolucijom, jer je podnose oni koji su vršili zločine nad srpskim narodom, a vrše ih i danas, osvijetlimo tu dugu istoriju genocida nad Srbima, koji traje i u naše vrijeme. Jer, ono što se dešava Srbima na Kosovu i Metohiji po definicijama tog pojma može da se nazove samo genocidom“, rekao je Ković za Srnu.

Istorija genocida nad Srbima u BiH

Ković smatra da Srbi moraju da osvijetle dugu istoriju genocida nad srpskim narodom, koja traje kroz čitav 20. vijek, a može da se prepozna i u ranijim epohama, pa i u vrijeme austrougarske vladavine u BiH, koja obuhvata kraj 19. i početak 20. vijeka.

Napominjući da u dokazivanju genocida na određenom prostoru sve zavisi od definicije, Ković objašnjava da se ovdje najčešće koristi definicija genocida iz 1948. godine, koju su dale UN i definicija tvorca pojma genocid Rafaela Lemkina iz 1944. godine.

„To su vrlo široke definicije. Ali, ono što se dogodilo Srbima u Prvom svjetskom ratu potpuno odgovara definicijama genocida iz 1948. i 1944. godine,“ rekao je Ković.

On je naveo da, kada se govori o uništavanju Srba u BiH u vrijeme Austrougarske, treba imati na umu da definicija genocida iz 1944. godine podrazumijeva uništenje osnova egzistencije jednog naroda, a to su kulturne i ekonomske osnove.

„To je rađeno već u vrijeme Austrougarske, odnosno režima Benjamina Kalaja u BiH, kada je ukinuto zvanično postojanje srpskog naroda. Tada su jedini narod koji je zvanično postojao u BiH bili takozvani Bosanci. Bila je samo bosanska nacija, a Srbi nisu postojali u javnom prostoru, istakao je Ković.

On je objasnio da je tada neko mogao biti Srbin samo u privatnoj sferi – u svojoj porodici i kući, a zvanično se taj narod zvao „bosanski“, kao i jezik, jer srpski zvanično nije postojao.

Ković navodi da je u Prvom svjetskom ratu došlo do neposrednog, masovnog i genocidnog zločina nad srpskim narodom na tlu BiH, kada je Austrougarska zavela vojne sudove koji su sudili civilima.

„Ono što je počelo veleizdajničkim, takozvanim Zagrebačkim procesom protiv Srba 1909. godine, koji je bio montiran, nastavljeno je nizom procesa u BiH, poput Banjalučkog procesa, koji je bio najveći. Tu se Srbima sudilo zbog toga što su Srbi. Suđeno im je kao ‘veleizdajnicima’ zato što su bili lojalniji Srbiji i Crnoj Gori nego Austrougarskoj“, istakao je Ković.

Osim suđenja koja su bili parodija od sudskih postupaka, Srbi su, ukazuje Ković, neposredno ubijani na kućnom pragu, a ubijali su ih austrugarski doborovoljci, takozvani šuckori, koje je akademik Milorad Ekmečić nazvao pretečama ustaša.

„Srbi su vješani i ubijani na najbrutalnije načine na kućnom pragu. Cijeli prostor Podrinja, od Hercegovine skroz do Semberije, bio je posut stratištima za Srbe. To, naravno, nije bilo sve, jer su Srbi vođeni u koncentracione logore, a najpoznatiji koncentracioni logori za Srbe iz BiH bili su u Doboju i Aradu – naveo je Ković.

Austrougarski zločini nad Srbima prećutkivani i u Kraljevini Jugoslaviji

Kada je reč o logoru u Doboju, Ković smatra da je da je naročito važno da Republika Srpska na pravi način obilježi stratišta i da detaljno izuči istoriju tog logora, u kojem su bili i Srbi iz Crne Gore.

„Naravno, treba da se obilkežava i sjećanje na žrtve u Aradu, u Jindrihovicama i u Mauthauzenu, Nađmeđeru i drugim logorima na prostoru Austrougarske. Tu su Srbi umirali od torture, gladi i bolesti. Nikakvi ljekarsku njegu nisu imali, a umirale su hiljade“, istakao je Ković.

Ukazao  je da je to istorija koja nije ispričana, jer je o njoj vrlo malo pisano i imamo samo djelo „Crna knjiga“ Vladimira Ćorovića.

„Ćorović se u toj knjizi bavi zločinima nad Srbima na tlu BiH, u današnjoj Republici Srpskoj, ali i u ostatku BiH. Osim nje, vrlo malo je na sveobuhvatan način o tome pisano. Ti zločini su uglavnom prećutkivani i u Kraljevini Jugoslaviji“, napomenuo je Ković.

Srbe odvodili u koncentracione logore i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu

Više je, kako kaže Ković, pisano o genocidnim zločinima austrugarskih vojski na tlu Srbije, naročito na području Mačve, Jadra i Rađevine, gdje su zatirana čitava sela.

„Isti zločinci iz 1914. godine, koji su tada činili zločine u ovim krajevima, vratili su se 1941. godine i ponekad su to bili isti ljudi. Na širem području Loznice, u selima Draginac i Cikote, ubijane su i bebe u kolevkama. To su bile represalije zbog srpskog ustanka iz 1941. godine, ali izgovor nije važan, jer je reč o masovnim zločinima“, naglasio je Ković.

On smatra da na umu uvijek treba imati da su Srbi logoraški narod, jer su ih odvodili u koncentracione logore u kojima su masovno umirali i u Prvom u Drugom svetskom ratu, kao i da se može se reći da su Srbi, uz Rusine, prvi Evropljani koji su zatvarani u koncentracione logore.

„I to je istorija genocida nad srpskim narodom koji traje kroz cijeli 20. vijek, i koji, kako je rečeno i u Vaskršnjoj poslanici Srpske pravoslavne crkve, može da se prati i u prethodnim vjekovima. U istoriji tog genocida posebno važno mjesto ima genocid u Prvom svjetskom ratu. Akademik Ekmečić je pisao da je taj genocid počeo 1914. godine u zločinima nad civilima u okolini Foče“, istakao je Ković.

Nastavi Citanje

U Trendu