Connect with us

Glas naroda

Pod tepihom više nema mjesta

Published

on

PIŠE: Branko PAVLOVIĆ (RT)

Znate kad za nekoga kažemo „ma, on ne rešava probleme, samo ih gura pod tepih“? E, pod tim zapadnim (američkim) tepihom više nema mesta. Tepih izgleda groteskno, a i može da se padne hodajući po njemu i kad niste g. Bajden. O tome govorim u ovom tekstu.

KiM, Srpska

Stiglo se do kraja. Od silnih priča o vrednostima, visokim standardima, ljudskim pravima… došlo se do proste direktive Zapada: otimamo vam i Kosovo i Metohiju i Republiku Srpsku. Prosto vam otimamo, a vi Srbi treba da se složite s tim, a poželjno je da i iskazujete radost zbog toga. Slaganje sa otimačinom je obavezno, a iskazivanje radosti je opciono (za sada).

Kršenje međunarodnog prava – pod tepih. Izazivanje nestabilnosti i provociranje mogućih sukoba – pod tepih. Izostanak bilo kakve validne argumentacije – pod tepih. Uništavanje razvojnih ljudskih potencijala, jer će sve najbolje napustiti ove prostore ako se otimačina sprovede – pod tepih.

Jedini ustupak je da bi tepih mogao biti pirotski.

Ukrajina

Od prognoziranog brzog poraza Rusije stiglo se u svim izjavama Zapada do teško održive odbrane Ukrajine. Uz napomenu da su teritorijalni gubici Ukrajine neminovni.

Vojni slom Rusije – pod tepih. Pomoć Ukrajini, koliko god bude potrebno i koliko god dugo bude bilo potrebno – pod tepih. Ekonomski slom Rusije – pod tepih. Politički slom Rusije – pod tepih. Mobilisanje NATO snaga kao prevencija pobede ruske vojske u Ukrajini – pod tepih.

Evropska unija

Od prosperiteta na osnovu sleđenja američkih interesa, uz koje će i EU postići zavidan razvoj, stiglo se do iscrpljujuće „klackalice“ inflacije i stagnacije, produžene i sve obuhvatnije recesije i značajnih političkih tenzija u okviru gotovo svih država EU.

Bajke o prosperitetnim mogućnostima zelene agende – pod tepih. Poštovanje ustava i zakona – pod tepih. Tvrdnje o stabilnom i rastućem životnom standardu – pod tepih. Demokratija – pod tepih.

Bliski istok

Od moralne nadmoći Zapada i Izraela, stiglo se do potpunog gnušanja celog ostatka sveta prema Izraelu i SAD. Od egzaltacije o tome kako će izraelske odbrambene snage za nekoliko dana da počiste borce Hamasa, došli smo do toga da nakon tri meseca sami visoki oficiri Izraela kažu da će morati da ratuju još šest meseci. Protiv 40 ili nešto više hiljada boraca Hamasa. I to ne obazirući se, a ja mislim i namerno uništavajući civilno stanovništvo u Gazi.

Prava dece na život – pod tepih. Prava ostalih civila na život – pod tepih. Pravo na ishranu i lečenje – pod tepih. Navodna neprikosnovena vojna nadmoć – pod tepih. To da eskalacija sukoba u regionu vodi Izrael u potpunu propast – pod tepih. Izraelci koji su taoci i njihova sudbina – pod tepih. Ugled Amerike u tom regionu – pod tepih sve za račun Netanjahua.

SAD

Amerika beleži privredni rast ali je on u celini zasnovan na: budžetskom deficitu SAD (to će reći na novim zaduženjima, a ne na vitalnosti privrednog sistema), prelivanju bogatstva iz Evrope ka SAD (naročito iz Nemačke) i uobičajenim pozicijama dolara i berze. Stvarnih fundamenata za održivi razvoj nema.

Problemi sa odnosom referentne kamatne stope, inflacijom i privrednim rastom se zgušnjavaju. I nema dobrog rešenja.

Naime, polovina javnog duga SAD, a to je 17 hiljada milijardi dolara, dolazi na naplatu ove i sledeće godine (nešto manji deo od toga i 2026). Ako se kamata ne spusti, ti dugovi će se plaćati novim zaduživanjem, ali sada po mnogo većim kamatama nego u vreme nastanka tih dugova. Ako se kamata smanji, biće nešto lakše, ali će se vratiti inflacija.

Pored toga, velike banke su ranije kupile obveznice sa manjim prinosom (kamatom) i ako se nastavi sa ovim višim kamatnim stopama na nove obveznice, te banke će stalno knjižiti manji prinos od konkurencije. A to preti da deponenti tih velikih banaka prosto povuku svoje depozite i pređu kod konkurencije koja sada ima finansijskog prostora da im ponudi nešto povoljnije uslove. Dakle, zahtev izvesno ide ka FED-u da smanji referentnu kamatnu stopu. Ali onda opet sledi inflacija i neodgovorno investiranje.

Nezavisno od prethodno navedenog, ove godine će više od 500 (možda i svih 700) od hiljadu manjih banaka u SAD bankrotirati. Iz sasvim drugih razloga, pre svega velikih potresa u oblasti građevinarstva, zbog čega njihovi klijenti neće moći da vrate kredite. To će dodatno snažno uzdrmati finansijski sektor i posledično dovesti do velikog usporavanja u realnom sektoru privrednih aktivnosti.

A tome onda treba dodati sve probleme izbornog ciklusa, pa i šokove za američku javnost kada se izvan SAD u svetu bude događalo sve suprotno od onoga što su im njihovi mediji najavljivali.

Realna vojna nemoć SAD da efikasno reši zadatke koje joj postavlja politički vrh (misli se, naravno, izvan nominalnih državnih funkcija) – sve se to gura pod tepih. Strukturni problemi privrednog sistema SAD – pod tepih. Nemogućnost da se narasle tenzije razreše na osnovama postojećeg političkog sistema – pod tepih. Gubitak (relativni) finansijske i tehnološke nadmoći u svetskim okvirima – pod tepih. Potpuni gubitak „meke moći“ izvan zapadne sfere uticaja – pod tepih.

Možda je najbolja ilustracija za tvrdnju da pod tepihom nema više mesta pokušaj da se sudski zabrani političkom konkurentu da učestvuje na izborima. Slične ideje su i prema AfD u Nemačkoj. To sad, međutim, ostaje na najvidljivijem mestu politike, koja je suštinski krahirala. I to se ne može gurnuti pod tepih.

A ko stvarno napreduje? Pa, ona društva koja ne guraju probleme pod tepih, nego o njima raspravljaju, nalaze rešenja, pa ih u hodu menjaju ako se pokaže da prvi pokušaj nije dobar. Društva koja, u osnovi, veruju svom narodu.

To je veoma poučno i za Srbiju. Nikakvo sleđenje propalih ideja Zapada, nikakvo odstupanje od temeljnih uverenja naroda, i vođenje politike koja će otvarati razvoje perspektive, a ne zarad stranih interesa rizikovati pad u bankrotstvo.

Konkretno to znači: ne zaduživati se za projekte kao što je Ekspo, vratiti infrastrukturu „Telekomu“, ne temeljiti razvoj na direktnim stranim investicijama, potpuno promeniti monetarnu politiku, ostvariti realnu kontrolu nad novčanim tokovima, osloniti se na domaću pamet, povećati efikasnost svih sistema. Ukratko, zahvaliti se MMF-u na saradnji.

Guranje pod tepih ima svoja ograničenja i ako si Amerika. Ali je guranje pod tepih za Srbiju još mnogo opasnije i skuplje.

(RT Balkan)

Glas naroda

PONOVO SU UBILI LJUBIŠU, Skandalozna presuda crnogorskog suda – Tokom pljačke pošte likvidirali radnika obezbeđenja, a pušteni na slobodu

Published

on

Ljubiša Mrdak ubijen je 20. oktobra 2021. pokušavajući da spreči pljačku nikšićke pošte i više od 400.000 evra za isplatu penzija.

Viši sud u Podgorici oslobodio je iz pritvora sedmoricu osumnjičeni za ubistvo. Jedan od njih je odmah po izlasku iz Spuža uhapšen po poternici Interpola zbog pljačke u Sloveniji.

Porodica Mrdak je ogorčena zbog skandalozne odluke Višeg suda poručujući da je na delu novo ubijanje njihovog Ljubiše.

Ovom odlukom suda moj suprug drugi put ubijen, a s njim i naša porodica, kumovi, prijatelji i svi ostali koji su makar jednom razgovorali s našim Ljubišom – rekla je za „Novosti“ Slavica Mrdak, supruga Ljubiše Mrdaka, radnika obezbeđenja koji je ubijen prilikom pljačke pošte u Nikšiću, 20. oktobra 2021.

– Od podizanja optužnice tužilaštvo nas je uveravalo u opravdanost tvrdnje da su lica koja su uhapšena stvarni počinioci i da za to imaju čvrste dokaze. Neposredno je to potvrdilo predsedavajuće veće sudija samom potvrdom optužnice. Njihova sigurnost je išla do toga da nisu hteli da prihvate nagodbu jednog od optuženih koji je bio spreman da prizna svoj udeo u ovom zločinu jer je tužilaštvo čvrsto verovalo u dokaze koje su posedovali i prezentovali sudu. Stoga smo još više ogorčeni današnjom presudom, kao i prebacivanjem odgovornosti od strane suda na tužilaštvo. Dostojanstveno smo pratili tok suđenja, čekajući i verujući da je pravda ipak dostižna. Tako smo se i sada ponašali ne želeći da bacimo ni trunku mrlje na našu porodicu i na našeg Ljubišu – kazala je supruga ubijenog Mrdaka.

Za svoj hrabri čin – pokušaj da spreči pljačku i da zaštiti kolege, Ljubiša Mrdak je posthumno nagrađen Zlatnom plaketom za „Najplemenitiji podvig godine“, koji tradicionalno organizuju „Večernje novosti“.

I brojni drugovi i prijatelji takođe su ogorčeni ovakvom odlukom suda. Jedan od njih je i profesor Spasoje Tomić.

– Ovakva odluka pokazuje da nam je sudstvo trulo, da se sistem DPS još održava. Ovo ne sme tek tako proći jer se ubice Ljubiše Mrdaka moraju osuditi. Ljubiša je naš heroj koji nije uzmakao ispred puščane cevi, heroj koji je po duši bio dete, a po borbi za pravdu jedan ljudski i moralni Olimp – kaže Tomić.

Ljubišini saborci su za danas u 17 časova najavili protestni skup na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću od 17 časova pod sloganom „Istina se braniti mora“.

Nastavi Citanje

Glas naroda

Pravoslavno Bratstvo STUPOVI, Ljubiša Mrdak ponovo ubijen!

Published

on

Saopštenje Pravoslavnog Bratstva Stupovi, povodom oslobađajućih presuda osobama koje su u regularnom postupku okrivljene za učestvovanje u organizaciji i izvršenje krivičnog djela, tj ubistva Ljubiše Mrdaka.
Ne, nije naš brat, Ljubiša Mrdak ponovo ubijen.

On i njegovo čojstvo i junaštvo živi i živjeće dovijeka. Ovim činom ‘ubijene’ su institucije pravosuđa. Ne smije se skretati sa glavne teme, a to je Crnogorsko pravosuđe, koje je kao zadnja i najveća instanca našeg društava pala na ispitu. Ovim putem pozivamo sve nadležne institucije da pokažu narodu ispravnost svojeg postojanja i adekvatno u skladu sa zakonom reaguju.

Pravoslavno Bratstvo STUPOVI CG
Upravni odbor

Nastavi Citanje

Glas naroda

Knežević: Nećemo podržati rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva

Published

on

Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević gostujući u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
„Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu. Bila je priča kako će se oni naći u biračkom spisku. Evo sad nudimo turski model- nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica“, precizirao je lider DNP-a.

Knežević se pita imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.

„Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva-  i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori“, naglašava Knežević.

S druge strane, naveo je njegov lični primjer.

„Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori. I ja sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak. Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu“, ističe Knežević.

Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.

„Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju? To je fašizam. Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti“, naveo je Knežević.

Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.

„Imamo veliki broj naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Turskoj i koji su zainteresovani za ovaj model plave karte. Imamo još jedan broj građana koji je vezan za Bosnu i Hercegovinu. Kažem vam- ovo je turski model, nije mi ga poslao ni Putin, ni Vučić, samo neka mi kažu šta je sporno. Ili, neka oduzmu svima dvojna državljanstva. Neka bez dvojnih državljanstava ostanu svi koji se nalaze u biračkom spisku, a nemaju pravo po registru prebivališta. I ovima koji žive u Crnoj Gori, a imaju dvojna državljanstva. Izgleda samo oni koji žive u Srbiji ne smiju da imaju dvojno državljanstvo sa državom u kojoj su rođeni“, zaključuje Knežević.

(ADRIA)

Nastavi Citanje

U Trendu