Connect with us

Geopolitika

Lavrov: U 2024. zadatak je da se oslobodimo svake zavisnosti od Zapada

Published

on

Pred Rusijom u 2024. godini je zadatak da se oslobodi svake zavisnosti od Zapada u ekonomiji i lancima snabdevanja, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.

“Zadaci su jasni – neophodno je da se oslobodimo potrebe od svih proizvodno-trgovinskih, finansijskih, bankovnih, logističkih lanaca, koje na bilo koji način kontrolišu naše zapadne kolege ili se nalaze pod njihovim velikim uticajem”, istakao je diplomata.

Ministar je napomenuo da su planovi Rusije za unutrašnji razvoj „veoma jasno zacrtani“.

“Vlada aktivno radi. Pre neki dan održano je nekoliko sastanaka između predsjednika (Rusije Vladimira Putina) i članova vlade o različitim oblastima obezbjeđivanja održivog kretanja naše ekonomije u uslovima koji su se danas razvili zbog agresivne, protivpravne politike Sjedinjenih Američkih Država i njihovih satelita”, naglasio je Lavrov.

“Ova politika je veoma jasno definisana u odlukama koje su donijete i koje će biti donete” naglasio je šef ruske diplomatije.

Prema njegovim riječima, prošla godina pokazala je neprihvatanje geopolitičkih „manira“ zapadnih zemalja koje se oslanjaju samo na sopstvene sebične interese i ne uzimanje u obzir ostalih.

Naš spoljnopolitički pravac je jasno određen, saradnja sa svima onima kojim poštuju princip ravnopravnosti, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije.

Zapadne zemlje to nikada nisu poštovale, od usvajanja Povelje UN, primetio je on.

Lavrov je u tom kontekstu istakao saradnju sa Kinom, Indijom, Turskom, kao i zemljama Bliskog istoka, Afrike, Latinske Amerike.

Odnosi Rusije i Kine nalaze se u najboljem periodu u viševekovnoj istoriji, naglasio je Lavrov.

“Siguran sam da ste upoznati sa našim procjenama razvoja odnosa sa Narodnom Republikom Kinom. To je najbrže rastuća ekonomija uz indijsku”, ocijenio je ministar.

On je dodao da Moskva na istinski strateški nivo podiže svoje partnerstvo sa afričkim zemljama, što je potvrđeno i na drugom Samitu Rusija-Afrika održanom u julu prošle godine u Sankt Peterburgu.

Lavrov je istakao da bezbednosna pitanja u Evroaziji moraju da se rešavaju bez vanregionalnih igrača.

“Pored uzajamno korisnih ekonomskih projekata, naravno, važno je obezbediti na toj osnovi vojno-političku bezbjednost u Evroaziji, bez obzira na druge faktore. Zalažemo se da ovaj zadatak rešavaju zemlje kontinenta bez pokušaja vanregionalnih država da se miješaju u ove procese”, rekao je ministar.

Lavrov je dodao da će Moskva učiniti sve da međunarodni odnosi budu demokratičniji.

“Nastavićemo da promovišemo ideale istine i pravde u međunarodnim poslovima, činićemo sve da međunarodni odnosi budu demokratskiji. U tom smislu, naše Ministarstvo aktivno podržava inicijativu partije ‘Jedinstvene Rusije’ da se u Moskvi održi Međunarodni međupartijski forum pristalica borbe protiv savremenih praksi neokolonijalizma”, saopštio je ruski ministar.

Geopolitika

Makedonske pouke – slučaj Zaev

Published

on

Nenad ŽIVANOVSKI STOLIĆ 

Iako se pre dolaska na vlast sa rukom na srcu zaklinjao da neće promeniti ustavno ime zemlje, Zaev je učinio baš to, i tako uveo zemlju u NATO. On danas živi u Dubaiju, a njegova nekadašnja glavna saradnica je zamenik generalnog sekretara NATO-a
Tražeći na internetu intervju mog prijatelja Branislava Brajana Rašića za beogradski magazin Karakter, najdalje što sam uspeo da stignem je bila njegova naslovna strana na Instagramu. Neshvatljivo za današnje vreme, ali ovaj časopis nema svoj sajt, tako da je dostupan za čitanje samo u štampanom formatu.

S obzirom na relaciju na kojoj živim i putujem (Skoplje-London), nisam imao mogućnost da kupim i pročitam Karakter, pa mi je ostalo samo da se zadovoljim naslovima objavljenim na prvoj strani. A na njoj su bile najave tekstova: „Miljenko Jergović o Basari“, „Snežana Čongradin o Đinđiću“.

Samo moj Brana nije govorio o drugima, nego je ispričao svoju impresivnu životnu priču kao rok fotograf u Londonu. Međutim, ono što mi je najviše privuklo pažnju bila je najava ispovesti Dubravke Stojanović, pretenciozno formulisana kao „Moj politički manifest: Volela bih da Srbija ima Zaeva“.

Kao što sam već spomenuo, s obzirom na to da nisam imao priliku da prelistavam ovaj časopis, a time i da pročitam politički manifest profesorke Stojanović, moju polemiku, tj. ukazivanje zašto Srbiji nije potreban Zaev, zasnivaću samo na naslovu njenog manifesta, intuitivno pretpostavljajući šta je rekla kada se ponadala da samo Zaev Srbiju spašava.

Razlog za revoluciju
Ko je Zoran Zaev? On je bio premijer Makedonije od maja 2017. do januara 2020. godine. Ako za njega pitate u zapadnoevropskim diplomatskim krugovima u Skoplju i makedonskom nevladinom sektoru, koji je donedavno prestižno držao logo USAID-a na svojim sajtovima, dobićete odgovor da je on bio „najevropskiji“ premijer Makedonije, koji je uspeo da reši trodecenijski spor sa Grčkom oko imena države.

Ako razgovarate sa običnim ljudima, bilo da su njegovi bivši politički protivnici ili simpatizeri, odgovor bi se najčešće svodio na psovke, kletve i razočaranja. Ravnodušnost se tu retko sreće, a čak i njegov najveći pristalica rezignirano će izraziti razočaranje.

Da bi se razumela politička trajektorija Zorana Zaeva od „jedine nade za spas Makedonije od diktatorskog režima Nikole Gruevskog, do najvećeg izdajnika u istoriji Makedonije“, treba videti kako je došao na vlast i postao premijer. Međutim, da bi se to razumelo, ostavimo nakratko Zaeva po strani i razmotrimo deo društvenog konteksta u regionu u poslednjih 15-ak godina, konkretno u Makedoniji, Albaniji i Republici Srpskoj.

Za njegovo razumevanje, malo test pitanje za čitaoce: šta povezuje Martina Neškovskog, Davida Dragičevića i Klodijana Rašu?

Odgovor: Svu trojicu je (navodno) ubila policija. Martina je na smrt pretukao član obezbeđenja premijera Gruevskog, za Davida roditelji tvrde da ga je tukla, maltretirala, silovala i ubila policija u RS, dok je Klodijana smrtonosno upucao policajac u Tirani dok je išao da kupi cigarete tokom policijskog časa u vreme kovida.

(KORENI)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma koju Crna Gora nije podržala!

Published

on

Generalna skupština UN usvojila je rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.

Dokument je podržalo 119 zemalja, 53 su bile protiv, a 10 je bilo uzdržano.

Među onima koji su glasali protiv, uz Njemačku, SAD i Ukrajinu, je i Crna Gora!

Nastavi Citanje

Geopolitika

Zašto Rusija ne može da bude vazal Kine

Published

on

Ako bi Rusija bila vazal Kine, onda bi značilo da Kina ratuje u Ukrajini protiv Zapada. Kina će ratovati protiv Zapada u Istočnom kineskom moru, kada za to dođe vreme

Rusija ne može da bude ničiji vazal jer ima nuklearno oružje. Isti je slučaj sa Izraelom i Severnom Korejom, koje takođe imaju nuklearno oružje. Naravno, Izrael nikada nije potvrdio da poseduje nuklearno oružje, već to tvrdi Federacija američkih naučnika.

Teza da je Rusija vazal Kine su skovali lokalni NATO lobisti, lokalni američki lobisti, NVO i sl, jer se to provlači kroz rečnik nekoliko ljudi koji sebe nazivaju analitičarima sa ciljem da iziritiraju ljude. To je centralna rečenica njihove propagande i sad se ona aktiva iz raznoraznih, poznatih razloga. Ništa nije slučajno, pa ni aktiviranje ove rečenice.

Rusija, pored toga što je nuklearna sila, ne može da bude kineski vazal zbog prostranstva svoje teritorije. Kina bi potencijalno mogla da dođe samo do Urala, ako bi izvršila napad na Rusiju, a Rusija bi nastavila da postoji kao najveća evropska država. Sledeći razlog je veliko rusko tržište, na kome se nalazi veliki broj japanskih i zapadnih proizvoda, pored uvedenih ekonomskih sankcija.

Suština trenutne situacije se ogleda u činjenici da je Kina u određenoj meri zavisna od ruskih energenata, gasa, nafte i sl. Rusija ni po čemu nije zavisna od Kine, ne postoji osnova za to. Ako bi Rusija bila vazal Kine, onda bi značilo da Kina ratuje u Ukrajini protiv Zapada. Kina će ratovati protiv Zapada u Istočnom kineskom moru, kada za to dođe vreme.

TV Front

Nastavi Citanje

U Trendu