Connect with us

Geopolitika

Evo gdje se očekuju nove svjetske krize u 2024. godini

Published

on

Svijet je u novu 2024. godinu ušao sa mnogim neriješenim problemima koji su se pojavili na ogromnom području od Latinske Amerike do istočne Azije.

Treba sagledati opasnosti koje bi mogle da zaprete svetu ove godine. Zbog toga treba analizirala sve moguće sukobe u 2024. godini i sagledati ih pod sloganom „kako je strašno živjeti“.

Ove godine, u uslovima brojnih globalnih problema, biće održano više od 70 izbora širom sveta, uključujući i predsedničke izbore u SAD.

Što se tiče situacije u Ukrajini, Rusija će ovde pobijediti bez neophodne zapadne pomoći Kijevu, što će biti „glavna katastrofa za Evropljane“, sa čime se mnogi slažu i na istoku i na zapadu. Pobjeda Rusije ovde će dovesti do njenog daljeg jačanja i slabljenja Evrope. To gledište, danas možemo pročitati na mnogim novinskim stranicama od SAD preko Evrope do Azije i dalje.

Ako Tramp pobijedi na američkim izborima, sumoran scenario za Evropu u Ukrajini postaće još realniji.

Zona palestinsko-izraelskog sukoba i dalje će ostati žarište. Rat između Izraela i Hamasa mogao bi da zahvati ceo Bliski istok, o čemu svjedoči situacija sa Hutima u Jemenu.

Pored toga, sukobi mogu nastati u nizu afričkih zemalja, na primer, u Libiji, Kongu, Južnom Sudanu, Somaliji i Etiopiji. Moguć je i sukob između Alžira i Maroka, koji su već prekinuli diplomatske odnose.

Odnosi između bivših sovjetskih republika – Jermenije i Azerbejdžana, Tadžikistana i Kirgizije – takođe ostaju problematični.

Odluka indijskih vlasti da promjene status Kašmira mogla bi da zaoštri ionako teške odnose sa Pakistanom i Kinom.

Situacija oko Sjeverne Koreje i mogućeg pristupa Irana atomskoj bombi ostaje alarmantna.

Ali najstrašnijim sukobom koji preti svijetu ove godine, naziva se moguća kineska invazija na Tajvan. Inače, na tamošnjim izborima vodi otvoreno proamerički kandidat.

Kako je krenulo, izgleda da će biti ono “blago mrtvima”.

Izvor: TV FRONT

Geopolitika

Vens: Rat u Ukrajini se neće završiti uskoro

Published

on

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da se rat u Ukrajini neće završiti uskoro, a da Rusija i Ukrajina moraju da se dogovore kako da okončaju konflikt.

„Sada kada svaka strana zna kakvi su uslovi druge strane za mir, biće na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni sukob. To ne vodi nikuda. Neće se uskoro završiti“, rekao je Vens u intervjuu za FOX news.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da uskoro mora da dođe do napretka u vezi sa ratom u Ukrajini ili će američki predsjednik Donald Tramp “morati da odluči koliko će još vremena posvetiti tom pitanju“, prenosi Rojters.

„Mislim da znamo gdje stoji Ukrajina i znamo gdje stoji Rusija upravo sada… Bliže su, ali su i dalje daleko“, ocijenio je Rubio.

Izvor: Index.hr

Nastavi Citanje

Geopolitika

Makedonske pouke – slučaj Zaev

Published

on

Nenad ŽIVANOVSKI STOLIĆ 

Iako se pre dolaska na vlast sa rukom na srcu zaklinjao da neće promeniti ustavno ime zemlje, Zaev je učinio baš to, i tako uveo zemlju u NATO. On danas živi u Dubaiju, a njegova nekadašnja glavna saradnica je zamenik generalnog sekretara NATO-a
Tražeći na internetu intervju mog prijatelja Branislava Brajana Rašića za beogradski magazin Karakter, najdalje što sam uspeo da stignem je bila njegova naslovna strana na Instagramu. Neshvatljivo za današnje vreme, ali ovaj časopis nema svoj sajt, tako da je dostupan za čitanje samo u štampanom formatu.

S obzirom na relaciju na kojoj živim i putujem (Skoplje-London), nisam imao mogućnost da kupim i pročitam Karakter, pa mi je ostalo samo da se zadovoljim naslovima objavljenim na prvoj strani. A na njoj su bile najave tekstova: „Miljenko Jergović o Basari“, „Snežana Čongradin o Đinđiću“.

Samo moj Brana nije govorio o drugima, nego je ispričao svoju impresivnu životnu priču kao rok fotograf u Londonu. Međutim, ono što mi je najviše privuklo pažnju bila je najava ispovesti Dubravke Stojanović, pretenciozno formulisana kao „Moj politički manifest: Volela bih da Srbija ima Zaeva“.

Kao što sam već spomenuo, s obzirom na to da nisam imao priliku da prelistavam ovaj časopis, a time i da pročitam politički manifest profesorke Stojanović, moju polemiku, tj. ukazivanje zašto Srbiji nije potreban Zaev, zasnivaću samo na naslovu njenog manifesta, intuitivno pretpostavljajući šta je rekla kada se ponadala da samo Zaev Srbiju spašava.

Razlog za revoluciju
Ko je Zoran Zaev? On je bio premijer Makedonije od maja 2017. do januara 2020. godine. Ako za njega pitate u zapadnoevropskim diplomatskim krugovima u Skoplju i makedonskom nevladinom sektoru, koji je donedavno prestižno držao logo USAID-a na svojim sajtovima, dobićete odgovor da je on bio „najevropskiji“ premijer Makedonije, koji je uspeo da reši trodecenijski spor sa Grčkom oko imena države.

Ako razgovarate sa običnim ljudima, bilo da su njegovi bivši politički protivnici ili simpatizeri, odgovor bi se najčešće svodio na psovke, kletve i razočaranja. Ravnodušnost se tu retko sreće, a čak i njegov najveći pristalica rezignirano će izraziti razočaranje.

Da bi se razumela politička trajektorija Zorana Zaeva od „jedine nade za spas Makedonije od diktatorskog režima Nikole Gruevskog, do najvećeg izdajnika u istoriji Makedonije“, treba videti kako je došao na vlast i postao premijer. Međutim, da bi se to razumelo, ostavimo nakratko Zaeva po strani i razmotrimo deo društvenog konteksta u regionu u poslednjih 15-ak godina, konkretno u Makedoniji, Albaniji i Republici Srpskoj.

Za njegovo razumevanje, malo test pitanje za čitaoce: šta povezuje Martina Neškovskog, Davida Dragičevića i Klodijana Rašu?

Odgovor: Svu trojicu je (navodno) ubila policija. Martina je na smrt pretukao član obezbeđenja premijera Gruevskog, za Davida roditelji tvrde da ga je tukla, maltretirala, silovala i ubila policija u RS, dok je Klodijana smrtonosno upucao policajac u Tirani dok je išao da kupi cigarete tokom policijskog časa u vreme kovida.

(KORENI)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma koju Crna Gora nije podržala!

Published

on

Generalna skupština UN usvojila je rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.

Dokument je podržalo 119 zemalja, 53 su bile protiv, a 10 je bilo uzdržano.

Među onima koji su glasali protiv, uz Njemačku, SAD i Ukrajinu, je i Crna Gora!

Nastavi Citanje

U Trendu