Connect with us

Glas naroda

Koprivica: Očistićemo bezbjednosne službe od onih koji su imali kontakte sa kriminalnim grupama

Published

on

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica najavio je da će bezbjednosne službe očistiti od onih koji imaju kontakte sa kriminalnim grupama i koji su sticali imovinu koju ne mogu objasniti u postupku pred nadležnim organima.

Kazao je i da transkripti telefonskih komunikacija nekadašnje šefice pravosuđa Vesne Medenice govore o tada uspostavljenoj vladavini strahom, koja je za posljedicu imala deformisanu motivaciju i svijest unutar institucija:

“Došlo je do sprege državnih i kriminalnih struktura, pa je tako i predsjednica Vrhovnog suda kao član OKG (Organizovane kriminalne grupe) bila na čelu mreže koja je vršila protivzakoniti uticaj”.

U intervjuu “Vijestima” rekao je i da je vrijeme nedodirljvih prošlo najviše zbog odlučnog i neselektivnog rada, prije svega Specijalnog državnog tužilaštva, i naglasio da je ubijeđen da će nakon izbora vrhovnog državnog tužioca tužilačka grana još jače i hrabrije krenuti sa završavanjem ogromnog broja predmeta…

Najavili ste da bi parlament trebalo što prije da izabere Savjet Agencije za sprečavanje korupcije, kako bi se izabrao novi čelnik te agencije. Da li ste razgovarali o tome sa partnerima sa kojima činite vlast i kada bi to pitanje moglo biti na dnevnom redu?

Shodno Zakonu o sprečavanju korupcije članove Savjeta Agencije bira Skupština, na predlog radnog tijela nadležnog za poslove antikorupcije. Shodno tome, podnio sam inicijativu predjedniku Skupštine zbog potrebe pokretanja postupka izbora novog Savjeta, jer je postojećem Savjetu istekao mandat 31. jula 2023. godine. U odnosu na moju inicijativu predsjednik Skupštine je izrazio pozitivan stav, te prema tome predstoji preduzimanje daljih formalno-pravnih radnji na tom planu.

Cijeneći činjenicu da je Savjetu istekao mandat, obaveza Vlade kao organa koji vodi politike i strateške pravce u oblasti korupcije je da ne dozvoli da jedan tako bitan organ, koji uživa potpunu samostalnost, bude bez nadzora i kontrole. Naime, Evropska komisija je u izvještaju za 2023. godinu konstatovala značaj samostalnosti Agencije za sprečavanje korupcije i potrebi njene pune profesionalizacije u kadrovskom smislu i potpune nezavisnosti u smislu zapošljavanja i finansija.

Upravo sve ovo što treba da ima jedan organ za borbu protiv korupcije mora da prati i izbor tijela koji vrši nadzor nad radom Agencije, kako se ne bi ostavio prostor za eventualno funkcionisanje i donošenje bitnih kadrovskih i finansijskih odluka bez kontrole i nadzora i davanja moći pojedincu (u ovom slučaju direktoru Agencije) za donošenjem neracionalnih odluka i odluka po štetu ne samo Agencije, već i države. Vlada je pokazala u prethodnom periodu spremnost za rješavanjem političkih problema i odmrzavanja ispunjenja obaveza iz Poglavlja 23, na način što je izabran sedmi sudija US i preostali članovi Sudskog savjeta.

Kao što se tu pokazala zrelost kod poslanika nadam se da će se i ovdje pokazati zrelost u dijalogu i izboru Savjeta u što kraćem roku jer ujedno Savjet bira i razrješava direktora Agencije, a velika je potreba i preporuka EK i GRECO kao tijela Savjeta Evrope da Agencija ima autonomiju i bude otporna na politički uticaj i uticaj interesnih grupa koji su u sprezi sa mafijom, pa mislim da je preporuka EK i Savjeta Evrope dovoljan motiv da poslanici pokažu spremnost da CG guraju ka EU i razvijenim državama koje su u potpunosti prihvatile najbolje standarde u borbi protiv korupcije.

Vlada je odlučna da započne i izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije shodno preporukama EU i analizama Savjeta Evrope koje su rađene na važeći tekst Zakona i da pitanje usvajanje Zakona prati konstantna komunikacija sa EU i Savjetom Evrope, kako bismo došli do najboljeg mogućeg rješenja.

Vlada će po Novoj godini obrazovati novi Nacionalni savjet za antikorupciju i ubrzati izradu nove Strategije za borbu protiv korupcije koju CG od 2015. godine nema, kada je istekla Strategija za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Nadam se da su ovi pozitivni koraci koje Vlada preduzima dovoljni i za parlament, kako bi izbor Savjeta Agencije bio još jedan korak bliže ka članstvu u EU.

Javno ste iskazali nezadovoljstvo radom direktorice ASK-a Jelene Perović. Smatrate li “normalnom” činjenicu da je ona na toj poziciji i tri godine nakon što ste pobijedili DPS u avgustu 2020?

Rad rukovodstva ASK u prethodnom periodu obilježen je selektivnošću i političkom pristrasnošću, što je nedopustivo.

Zakon o sprečavanju korupcije propisuje da direktora Agencije bira Savjet na osnovu javnog konkursa na period od pet godina, a takođe Zakon propisuje i postupak razrješenja direktora gdje je i to u nadležnosti Savjeta. Kao što sam dao odgovor u prethodnom pitanju, jasno je da je bilo potrebno promijeniti Savjet Agencije kako bi se i mogao izvršiti eventualno izbor novog direktora Agencije, a za izbor novog Savjeta je ponovo morao postojati konsenzus u parlamentu što u prethodnom periodu nije postojalo, jer smo svjedoci da je dva puta Vlada gubila povjerenje parlamenta i da Skupština nije mogla da okupi jasnu i dosljednu većinu za sprovođenje reformi. Pored toga, bojkot velikog dijela Skupštine uticao je na njen rad, što je i konstatovano u Izvještaju EK o Crnoj Gori za 2023. godinu kao veliki problem u EU integracijama.

Takođe, kao što sam rekao Agencija je organ sa potrebom da bude samostalan i profesionalan bez uticaja politike, pa bilo kakvo rješenje smjene direktora koje nije u skladu sa zakonom bi samo pogoršalo poziciju Crne Gore u pregovorima sa EU i kod ispunjavanja preporuka Savjeta Evrope, te upravo zato treba ovom pitanju pristupati samo i isključivo u skladu sa važećim propisima i prihvaćenim međunarodnim i EU standardima.

Danas, pak, postoji snažna reformska volja koju dokazuju obavljena imenovanja u pravosuđu, a preduzete su i početne inicijative, te očekujem da u što skorijem periodu dobijemo nov, nepristrasan i profesionalan Savjet ASK.

Možete li nam bliže objasniti plan da se sprovede veting u pravosuđu, a nedavno ste izjavili i da je ANB-u potreban veting? Šta bi to u praksi podrazumijevalo? (Šta mislite i o dokumentu prethodne vlasti koja je zagovarala da se taj proces sprovede u tri faze)…

Pitanju vetinga u pravosuđu i eventualno u ANB treba pristupiti fazno, tj. za bilo koji korak da se odluči Vlada tražiće se prethodno konsultacija sa Evropskom komisijom, i tu poruku smo poslali Evropskoj komisiji tokom prvih sastanaka koje je Vlada imala sa predstavnicima EK. Sudstvo i tužilaštvo se i dalje smatraju podložnim političkom uticaju, a nivo povjerenja javnosti u sistem pravosuđa i dalje je nizak. Ovo je uglavnom zbog nedovoljne kulture vladavine prava u relevantnim institucijama i nedostataka u relevantnom zakonodavstvu. Istovremeno, prema Izvještaju EK za 2023. godinu izvršna i zakonodavna vlast moraju da izbjegavaju javnu diskreditaciju sudstva.

Sa druge strane svjesni smo činjenice da su se sudske odluke naručivale posredstvom sms poruka, da su pojedine sudije, po sopstvenom priznanju pred nadležnim organima zabijali glavu u pijesak u strahu od odmazde bivše predsjednice Vrhovnog suda, te polazeći od toga ali i brojnih drugih slabosti sistema neophodna je suštinska reforma. Izbor pravosudnih zvaničnika je ključni preduslov reforme, jer će postupke ocjenjivanja i odgovornosti tužilaca i sudija sprovoditi oni, a ne političari. U tom smislu preostaje da se obavi najvažniji pravosudni izbor, a to je izbor VDT-a. Osim toga izbor VDT-a je ključni korak za ubrzanje EU integracija.

Sve navedeno zahtijeva od nas detaljnu analizu i šire konsultacije, i naravno da Vlada neće odbaciti nijedan dobar materijal i analizu bilo koje prethodne Vlade, ako ona ide u smjeru da se pitanje pravosuđa riješi u skladu sa EU standardima i mišljenju Venecijanske komisije, i da pitanje eventualnog vetinga bude rješenje struke koje je dobijeno uz konsultaciju sa partnerima, a ne da bude rješenje politike i političkih stavova. Takođe, oblast nacionalne bezbjednosti je pitanje i evroatlantskih integracija i punopravnog članstva u NATO, pa samim tim pitanje ANB je i potreba konsultacije sa NATO-om i poštovanje najvećih standarda u ovoj oblasti.

Radićemo na iznalaženju najboljeg modela kako bi se službe bezbjednosti pročistile od lica koja imaju kontakte sa kriminalnim grupama, koje su zloupotrebljavale položaj i sticale imovinu koju ne mogu objasniti u postupku pred nadležnim organima.

Kada bismo mogli da očekujemo najavljeno formiranje Specijalnog suda i kako mislite da se popuni sudijski kadar? Šta će formiranje tog suda doprinijeti u rješavanju nagomilanih predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije?

Vlada je već posredstvom Ministarstva pravde obrazovala radnu grupu za izradu Zakona o sudovima koji će tretirati i pitanje Specijalnog suda, gdje će pored Venecijanske komisije svoje mišljenje dati i EK posebno sa aspekta standarda EU i efikasnosti takvih sudova na području EU. Naime, svjedoci smo da postupci pred Višim sudom traju predugo, a neki značajni postupci nisu ni započeti pa nas na to upozorava i EK u Izvještaju za 2023. godinu gdje se konstatuje da bilans ostvarenih rezultata istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou je poboljšan, ali tek treba da bude dodatno konsolidovan. Nasuprot tome, bilans ostvarenih rezultata vezano za suđenja i pravosnažne presude u ovim slučajevima gotovo da i ne postoji.

Ova konstatacija EK se ponavlja dugi niz godina u izvještajima, pa samim tim smo spremni da damo odlučan odgovor rješavanju najtežih slučajeva organizovanog kriminala i visoke korupcije kroz efikasno vođenje sudskih postupaka i donošenja pravosnažnih presuda koje su odraz kvalitetne istrage, a ne odraz loše istrage i oslobaćajućih odluka očigledno sa željom zaštite pojedinaca i moćnika.

Naravno, da prilikom osnivanja Specijalnog suda vodiće se računa i o procesnim zakonima kako bi se u potpunosti uskladio sistem borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije sa standardima EU.

Kadar za Specijalni sud bi morao ispuniti stroge zakonske uslove, te bi to faktički značilo da su prošli provjeru vetinga.

Mislite li da bi pitanje kadrova u bezbjednosnom sektoru moglo dovesti do ozbiljne krize vlasti, s obzirom na poruke koje stižu iz Vaše i najjače vladajuće stranke PES-a? Imate li presjek stanja u bezbjednosnim službama?

Unutar vlasti nema krize, niti je bilo povoda za istu, uprkos medijskim spekulacijama. Odnosi Demokrata i PES su izuzetno prijateljski i strateški usmjereni. Svako demokratsko društvo podrazumijeva izvjesnu dinamiku, a ona se u ovom slučaju realizuje u granicama legalnosti, poštovanja zakona i sudskih odluka, kao i demokratske i političke kulture.

Zakonska je obaveza da se godišnji izvještaji o radu podnose Vladi do kraja marta 2024. godine, a konkretne akcije nadležnih organa u prethodna dva mjeseca pokazale su da nema više nedodirljivih, zato što na pozicijama odlučivanja nema dužnika tajkuna i interesnih grupa.

Šta mislite o radu Predraga Šukovića na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li imate informacije da je on kreator nekih afera protiv PES-a i znate li da li je zbog toga neko iz tog pokreta podnio krivičnu prijavu protiv njega?

Pitanje da li sam zadovoljan radom šefa SPO-a nije pitanje za mene, jer o navedenom isključivo može riječ u konačnom dati GST i direktor Policije, jer je po Zakonu o specijalnom državnom tužilaštvu propisano da rukovodioca SPO postavlja direktor Policije uz saglasnost glavnog specijalnog tužioca, te želim da naglasim da će Vlada dati punu podršku u radu SDT-a i SPO-a u narednom periodu, jer nam je to jedan od strateških planova i zadataka za vrijeme našeg mandata, uz naravno poštovanje pune samostalnosti SDT-a.

Kako komentarišete odnos koji je nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica imala sa pojedinim sudijama, a sudeći na osnovu transkripata koje “Vijesti” danima objavljuju?

U tom odnosu je uspostavljena nezakonita nadređenost predsjednice Vrhovnog suda u odnosu na druge sudije, jer je bio uspostavljen obrazac prema kojem predsjednica Vrhovnog suda izdaje naredbe i diktira odluke nižerangiranim sudijama. Prema međunarodnim standardima i domaćem pravu sudije treba da budu zaštićene od neprimjerenog uticaja, kako izvan, tako i unutar pravosuđa.

Na ovo pitanje ću vas napomeniti da je Regionalan inicijativa za anikorupciju (RAI) čiji je član CG donijela Deset principa za unapređenje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u zemljama koje pristupaju EU, zemljama kandidatima i trećim zemljama – koje je objavila na svom sajtu i Agencija za sprječavanje korupcije.

Četvrti princip između ostalog govori da: “Svi građani treba da imaju jednake šanse za rad u javnim službama. Zapošljavanje i napredovanje u službi mora se regulisati objektivnim i na zaslugama zasnovanim kriterijumima’’.

Mislim da je suvišan komentar da neko ko treba da poštuje ove pricipe nije iste ispoštovao kod izbora za mjesto direktora, gdje definitivno nije pod jednakim uslovima data šansa za izbor direktora Agencije, što i svjedoči prepiska između bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i gospođe Perović.

Nadam se da će navedene prepiske naći konačan sudski epilog, ali svakako postupak direktorice ASK ne odražava integritet jednog rukovodioca, niti liderstvo, posebno ako se radi o činjenici da ista rukovodi glavnom institucijom za borbu protiv korupcije i sprečavanje sukoba interesa.

Osim toga miješanje predsjednice Vrhovnog suda u rad i donešenje odluka ostalih sudija je klasičan primjer gaženja prava na pravično suđenje.

Šta nam kao građanima poručuje ta komunikacija – svjedoči li o jednom vremenu?

Vrijeme nedodirljivih je prošlo i ono je iza nas zahvaljujući odlučnom i neselektivnom radu prije svega SDT-a kojem ovom prilikom želim još jednom da pružim podršku u daljem radu i ubijeđen sam da nakon izbora VDT-a tužilačka grana će još jače i hrabrije krenuti sa završavanjem ogromnog broja predmeta koji su trenutno u radu i konstantno pristižu. Ova Vlada će prije svega raditi na prevenciji korupcije, težiće da društvo učinimo imunim na korupciju i nadam se da takav pristup kao plod će imati da funkcioneri i nosioci javnih funkcija budu ljudi od integriteta i ljudi koji će samo i isključivo na principu zasluga biti birani, a ne nikako po političkoj, nepotističkoj ili nekoj drugoj liniji.

Svjedoci smo prvo da je uspostavljena vladavina strahom koja je imala za posljedicu deformisanu motivaciju i svijest unutar institucija, i drugo došlo je do sprege državnih i kriminalnih struktura, pa je tako i predsjednica Vrhovnog suda kao član OKG bila na čelu mreže koja je vršila protivzakoniti uticaj.

Ubrzaćemo umrežavanje institucija za razmjenu podataka

Prethodna Vlada nije ispunila obećanje preseljenja SDT-a i SPO u staru zgradu vlade, ali ni pristup bazama podataka. Kada se očekuje selidba tih institucija u zgradu stare vlade, šta ste do sada uradili u tom procesu?

Vlada je već na prvim sjednicima usvojila Informaciju gdje je planirano preseljenje SDT-a u staru zgradu vlade, što će za rezultat imati neuporedivo bolje uslove za rad tužilaštva. Ministarstvo pravde je obrazovalo međuresorsku radnu grupu u kojoj je i predstavnik mog kabineta. Radna grupa će intenzivirati i pratiti projekat preseljenja, koji treba da odvija fazno, da prva faza bude iseljenje državnih organa koji se trenutno nalaze u staroj zgradi vlade, što bi omogućilo adaptiranje postojećih prostorija u zgradi, a potom i preseljenje.

Ovo je za Vladu jedan od prioriteta, kao što je i prioritet konačno umrežavanje nadležnih institucija za razmjenu podataka (tzv. interoperabilnost) na osnovu Sporazuma za unapređenje saradnje u oblasti kriminala o automatskoj razmjeni podataka između ključnih institucija. Potpisnici Sporazuma su MUP, Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Vrhovni sud Crne Gore, Vrhovno državno tužilaštvo, Sudski savjet, Centralna banka Crne Gore i Sektor za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije.

Vlada je već na sjednici od ove nedjelje usvojila Informaciju kojom će se ubrzati mrežno uvezivanje nadležnih organa kako bi u potpunosti zaživjela razmjena podataka, a projekat će voditi Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Mijenjaćemo Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom

Koje izmjene ključnih zakona se mogu uskoro očekivati? Šta je sa “anti-mafija” zakonom?

Ključni zakoni u mandatu ove Vlade su vođeni prije svega preporukama EK iz izvještaja za 2023. godinu, a to su:

– Izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kao i Izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu, uvažavajući sve već postojeće preporuke Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije, kao i preporuke Grupe država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), i da ih uskladi sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti pravosuđa i autonomiji tužilaštva, kao i njihovoj nepristrasnosti, odgovornosti i profesionalnosti.

Prioriteti Vlade su borba protiv korupcije, pa samim tim će se raditi poslije Nove godine na tekstu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, gdje će se uzeti u obzir svi komentari Evropske komisije, anagažovati međunarodni eksperti (iz država EU), kako bi postupak oduzimanja imovine bio u potpunosti usaglašen sa najboljim EU standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Izvor: Vijesti

Društvo

POTVRĐENO DA JE SVE BILA FARSA: Oslobođeni svi optuženi u slučaju “Državni udar”

Published

on

Andrija Mandić, Milan Knežević i ostali oslobođeni su optužbi u predmetu poznatom kao “državni udar”, odnosno pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine.

Presudu je izreklo Vijeće Višeg suda u Podgorici na čijem je čelu Zoran Radović.

Radović je kazao u obrazloženju presude da su od sveg naoružanja u Crnu Goru, uneseni samo dva mobilna telefona marke “lenovo”.

Sudija je kazao da nisu dokazani navodi optužnice da je svjedok saradnik Saša Sinđelić ušao u Moskvu i da se sastao sa organizatorom kriminalne rganizacije Eduardom Šišmakovim.

Iz dopisa Ruske Federacije je utvrđeno da Sinđelić nije prošao pasošku kontrolu i da nije prešao granicu.

“Tako da nije dokazano da je Sinđelic bio u Moskvi”, rekao je Radović.

On je kazao da odlazak Mandića u Kneževica u Moskvu je bio na poziv partije Jedinstvena Rusija “i da nije bilo ništa konspirativno”.

Oružje koje je pronađeno u kući na teritoriji Podgorice, bilo je uzeto na revers iz policije, a ne za pripremu napada na Skupštinu Crne Gore.

“Vijeće je vidjelo ko su optuženi, Dušić, Maksić, Branka Milić, da su to ljudi u poodmaklim godinama” rekao je sudija.

Na izricanju današnje prvostepene presude nije bilo nikog iz specijalnog tužilaštva.

Riječ je o ponovljenom postupku, nakon što su prvom presudom svi osumnjičeni, među kojima su i lideri današnje koalicije “Za budućnost Crne Gore”, Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni na ukupno 70 godina zatvora.

Ta je presuda poništena prije tri godine u Apelacionom sudu i naložen je ponovljeni postupak.

Specijalni tužioci Zoran Vučinić i Siniša Milić predložili su sudu da se organizatori kriminalne grupe ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15 godina zatvora, a Vladimir Popov na 12 godina.

Zatražili su da se bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osudi na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora. Za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića predloženo je u završnoj riječi kazna od po sedam godina zatvora.

Za lidere bivšeg Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Milana Kneževića, tužioci su zatražili po pet godina zatvora.

Za okrivljenu Branku Milić je bila predložena kazna od strane tužilaštva tri godine zatvora, dok je za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića zatraženo po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godina i devet mjeseci zatvora.

Za vozača bivših lidera DF-a Mihaila Čađenovića, tužilac je tražio godinu i šest mjeseci zatvora.

Za Kristinu Hristić je bilo predloženo izricanje uslovne kazne.

(Vijesti)

Nastavi Citanje

Društvo

Katnić izgubio parnicu sa Crnom Gorom, mora da vrati 11,525 eura

Published

on

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić mora državi da vrati 11.525,67 eura, uz zakonske kamate, jer je 2017. kao tadašnji glavni specijalni tužilac bio odgovoran za štetu nastalu zbog povrede prava ličnosti advokata Gorana Rodića, Siniše Gazivode i Marije Radulović. To je saopšteno danas iz Osnovnog suda u Podgorici.

Država je tužila Katnića u oktobru 2022. godine, nakon što je troje advokata dobilo pravosnažnu presudu da im je Specijalno tužilaštvo povrijedilo prava na privatnost, jer je u julu 2017. objavilo saopštenje i prateći dokument na svojoj internet stranici, pod nazivom “Specijalno državno tužilaštvo predstavlja oblike specijalnog rata”.

“Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici obavezan je tuženi M. K. da na ime regresne naknade isplati Državi iznos od 11.525,67 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 25.02.2022. godine, pa do konačne isplate, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti presude”, navode u saopštenju,

U obrazloženju presude sud navodi da je Katnić, kao rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva, prilikom objave saopštenja i pratećeg dokumenta na internet stranici Specijalnog državnog tužilaštva 17.7.2017. godine, pod nazivom “Specijalno državno tužilaštvo predstavlja oblike specijalnog rata”, postupao sa namjerom da advokatima prouzrokuje štetu

“Budući da je bio svjesan da preduzetom radnjom – objavljivanjem sopštenja i sadržine telefonske prepiske advokata i klijenata, koja je pribavljena pretresanjem mobilnih telefona, koji su prethodno privremeno oduzeti pretresom advokatske kancelarije “R.”, u fazi postupka kada isti još nisu saslušani u svojstvu osumnjičenih, bez njihovog pristanka i bez odluke suda da se ista javno objavi, može narušiti njihova zakonom zaštićena prava ličnosti, pa je pristao na posledicu koja je uslijed toga nastupila, a to je povreda prava na zaštitu privatnog života, na psihički (duševni integritet), prava na čast, prava na ugled, prava na prepisku i lične zapise, kao prava ličnosti”, navode iz suda.

Sud je imao u vidu da je Katnić u uvodnom tekstu saopštenja naveo da prezentuje materijal koji je izuzet po naredbi sudije zbog sumnje da je advokat Rodić podstrekivao na davanje mita predstavnike kompanije “A.”, međutim, zaključci koji prate sadržinu telefonske prepiske, nijesu bili predstavljeni kao osnovi sumnje, već kao izvjesne činjenice koje proizilaze iz prikupljenih dokaza.

“Po ocjeni suda javno objavljivanje telefonske korespodencije između advokata i klijenata, ne opravdava cilj koji je naveden u saopštenju – radi objektivnog informisanja javnosti i sagledavanja oblika i formi specijalnog rada, kao ni cilj na koji se tuženi pozivao tokom postupka – ispravljanje netačnih informacija u javnosti, budući da je tuženi kao Glavni specijalni tužilac imao pravo i obavezu da u odgovarajućem sudskom postupku zaštiti svoj integritet, kao i integritet tužilaštva, a ne da mimo krivičnog postupka objavljije telefonsku korespodenciju do koje se došlo pretresom”, dodaje se u saopštenju.

U obrazloženju odluke se dalje navodi da tužilaštvo treba da informiše javnost o svom radu, ali ne na način kojim se krše osnovna ljudska prava, pri čemu se mora voditi računa o interesima morala, privatnog života, nacionalnim i vjerskim osjećanjima, u svakoj fazi tužilačke aktivnosti, potrebi za ravnotežom između interesa javnosti da dobije informacije i zaštite privatnosti, časti i integriteta ličnosti, te da državni tužilac uvijek treba da vodi računa da lica koje su uključena u predmet budu adekvatno zaštićena.

Dakle, Katnić je zaštitu za sebe i institucije, te zaštiitu od ometanja u srovođenju pravde i otkrivanja učinilaca krivičnih djela, koje u saopštenju navodi kao razlog objave istog, da traži drugim putem u odgovarajućem sudskom postupku.

Umjesto toga on je odlučio da, protivpravno, javno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva objavi telefonsku komunikaciju između advokata  i klijenata, bez njihovog pristanka, koja je praćena komentarima i zaključcima SDT-a, što ukazuje da je tuženi prilikom objavljivanja spornog obavještenja postupao sa namjerom da navedenim licima prouzrokuje štetu u vidu povrede prava ličnosti.

“Takođe, sud je imao u vidu da su u predmetnom saopštenju i pratećem dokumentu korišćeni inicijali advokata i trećih lica, ali je isto bez uticaja na drugačiju odluku suda, budući da takva anonimizacija nije ispunila svoju svrhu, odnosno bila je nedovoljna za zaštitu privatnosti, jer se određivanjem zanimanja, kao i komentarima datim u saopštenju, lica na koja se odnosi predmetno saopštenje u krugovima u kojima se kreću jasno prepoznavala, te da je veliki broj medija objavio njegov sadržaj sa imenima lica na koje se sadržaj odnosi”, zaključeno je u saopštenju.

Izvor: ADRIA

 

Nastavi Citanje

Glas naroda

Ko stvara klimu da Predrag Šuković ponovo bude nečija meta?

Published

on

PIŠE: Mladen STOJOVIĆ, ADRIA

Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Lepa Medenica, obavijestila je nedavno javnost da je u tom Tužilaštvu formiran predmet za NN lice – počinioca pokušaja ubistva Predraga Šukovića u julu 2016. godine i to nakon što je srpski državljanin Radovan Aleksić, kao jedini osumnjičeni za to krivično djelo, oslobođen svih optužbi.

Iz navedenog je jasno da tužilaštvo ni nakon osam godina nije uspjelo da identifikuje napadača koji je u sred bijela dana, na očigled velikog broja građana, u centru Podgorce, pokušao da liši života aktuelnog šefa Specijalnog policijskog odjeljenja.

Objašnjenje tužiteljke Lepe Medenice je zanimljivo jer ukazuje na odnos nadležnih prema tom važnom predmetu koji može u krajnjem dovesti do dvojako lošeg rezultata, čak i da ne postoji takva namjera istražitelja, mada se ni ona ne može isključiti.

Prvo, tužilaštvo nema namjeru da riješi slučaj jer očigledno i dalje štiti nalogodavce i počinioce ovog krivičnog djela, a oni se, kako je Radovan Aleksic svojevremeno javno saopštio, nalaze u državnom vrhu i bezbjednosnom sektoru Crne Gore.

I drugo, svojim nečinjenjem tužilaštvo, svjesno ili nesvjesno, u sadašnjem vremenu stvara klimu koja dodatno pogoduje mogućem ugrožavanju lične bezbjednosti Predraga Šukovica budući da je šef SPO izlozen velikom riziku zbog poslova i funkcionalne dužnosti koju trenutno obavlja. Nadlezni organi koji se bave njegovom zaštitom bi to morali da imaju u vidu.

Da postoji odlučnost za pronalaženje počinilaca i nalogodavca tog krivičnog djela, tužilaštvo bi pokrenulo postupak protiv onih koji su montirali proces vođen protiv Radovana Aleksića, što bi dovelo do rješenja cijelog slučaja budući da su, kako tvrde dobro upućeni izvori, nalogodavci pokušaja ubistva Predraga Šukovica i nalogodavci montiranog procesa protiv Aleksica iste osobe. Posto Više državno tužilaštvo nema znanja i sposobnosti ili jednostavno ne želi da pronađe počinioce tog krivičnog djela, kao jedina adresa koja je može riješiti ovu situaciju nameće se vrhovni državni tužilac Milorad Marković, što bi sigurno, pored zadovoljenja pravde i gonjenja pravih počinilaca krivičnog djela, značajno ojačalo i ličnu bezbjednost Predraga Šukovića.

Preduzimanje mjera protiv odgovornih za teške zloupotrebe tokom vođenja ove istrage i planskog podmetanja krivičnog djela stranom državljaninu je neophodno kako se nikada više ne bi ponovile ovakve i slične situacije koje, prije svega, štete državi Grnoj Gori i njenom ugledu.

Podjsećamo, petogodišnji rad istražnih organa na rasvjetljavanju pokušaja ubistva Predraga Šukovica se završio potpunim fijaskom, odnosno obustavom istrage nakon pet godina i tužbom Radovana Aleksica protiv države Crne Gore.
Umjesto da se pristupilo identifikaciji počinioca krivičnog djela i preduzimanju drugih potrebnih mjera i istražnih radnji, tužioci Željko Tomković i Vesna Jovićević su, najvjerovatnije, po zadatku lica iz vrha režima Mila Đukanovića, pokrenuli tužilačku farsu u cilju zaštite stvarnog počinioca i nalogodavaca obračuna sa Radovanom Aleksicem, iz razloga koji, kako se pokazalo, nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa Šukovicem niti predmetnim krivičnim djelom.

Ni tadašnji VDT Ivica Stanković nije ništa preduzeo da se ta farsa zaustavi iako je sa više adresa upozoravan da se radi o montiranom procesu koji je, kako je pukovnik Radovan Aleksić kasnije izjavio, pokrenula Vesna Jovićević po nalogu ” bliskog saradnika Mila Đukanovica”.

Uprkos brojnim javnim apelima tužioci Tomković i Jovićevićeva nisu saslušali bivseg premijera Duška Markovića na okolnosti njegovih poznatih izjava “da je poznat osnovni identitet počinioca” i da je “neko htio da ubije Šukovića da bi njemu nanio političku štetu”.

Markovićeva izjava je dosla i prije nego što je bilo ko osumnjičen za to krivično djelo i, što je najvažnije, i prije nego što je Radovana Aleksića, navodno, prijavilo lice iz Sarajeva, iako te prijave uopšte nije ni bilo, što je na kraju i utvrđeno.

Zbog svega toga se može postaviti pitanje – da li ovakvim odnosom prema ovom predmetu istražni organi i dalje, svjesno ili nesvjesno, stvaraju klimu koja može pogodovati ugrožavanju lične bezbjednosti Predraga Šukovića?

Nastavi Citanje

U Trendu