Connect with us

Geopolitika

Bloomberg: Ako Rusija može da oduži sukob tokom zime – možda će Kijev i Zapad puknuti

Published

on

Ukrajinska zima će biti brutalna, ali neće dovesti do potpunog zaustavljanja rata. Ukrajina i Rusija se suočavaju sa ključnim odlukama koje bi mogle diplomatski i vojno preoblikovati konflikt. Možda je najzabrinjavajuća mogućnost za Ukrajinu, a i za SAD, da će ruski predsjednik Vladimir Putin konačno početi da pokazuje stratešku pamet koju je demonstrirao u prošlosti.

Američki zvaničnici vjeruju da Putin sa zakašnjenjem shvata nešto što je bilo zaslepljujuće očigledno onima koji su izvan čahure udvaranja u Kremlju: Rusiji nedostaju vojna sredstva da ostvari svoje političke ciljeve u Ukrajini.

Rusija troši rakete i municiju brže nego što njena odbrambena industrija pod velikim sankcijama može da ih popuni. Njene trupe se jedva bore da zadrže svoje rane dobitke, a kamoli da zauzmu svu teritoriju koju je Putin ilegalno i pomalo farsično prisvojio Rusiji.

Putinove prijetnje nuklearnom eskalacijom nisu uspjele da odvrate Ukrajinu da pređe crvenu liniju za ruskom crvenom linijom — nedavno, putem napada dronom na vazdušne baze duboko unutar same Rusije.

A za svu navodno beskrajnu ljudsku snagu Rusije, Putin ne može da mobiliše dodatne trupe, preko otprilike 300.000 koje je ranije pozvao, a da se ne zamjeri zasada apatičnom stanovništvu.

Problemi nisu novi, ali Putinova spremnost da ih prizna (čak i iskosa) je vidljiva: On je prošle nedelje javno priznao da je pobjeda daleko.

Dakle, Putinova najbolja strategija trenutno je karakteristično okrutna: zimsko oružje.

Rusija koristi rakete, bespilotne letjelice i artiljeriju protiv ukrajinske električne mreže i druge ključne infrastrukture kako bi izloženo stanovništvo patilo. Nakon povlačenja iz Hersona, ruske snage su uglavnom preuzele defanzivu, pokušavajući da ojačaju svoje linije, integrišu nedavno mobilisano osoblje i dobiju vrijeme do proleća. (Izuzetak je gruba, skupa ofanziva oko Bahmuta, koja je trebalo da pruži Putinu simboličnu pobjedu.)

Ako Rusija može da oduži sukob tokom zime — dok čini stvari što je moguće neprijatnijim za oštećenu Ukrajinu, Evropu siromašnu energijom i Vašington koji sve više rasterećuje pažnju — možda će Kijev i Zapad puknuti.

Strategija će biti teška za Ruse: zemlji koja je poznata po tome što zimi napreduje, navodno nedostaje topla odjeća, pa čak i hrana koja će nekim od njenih trupa biti potrebna da prežive naredne mjesece. Ali to nije ludo, imajući u vidu Putinov nedostatak boljih opcija i neke raštrkane znake zamora od pomoći na Zapadu. Jedan od razloga zašto američki predsjednik Džo Bajden sada traži veliki paket pomoći Ukrajini je neizvjesnost oko toga koliko će pomoći Predstavnički dom sa republikanskom većinom biti spreman da pruži 2023. Otuda izvještaji od srijede da će administracija Kijevu isporučiti baterije za raketnu odbranu Patriot.

Zima donosi teške izbore i za Ukrajinu. Njene snage su umorne od teških borbi; iz čisto vojne perspektive, operativna pauza ima smisla. Ali sa političkog i diplomatskog stanovišta, čekanje može biti rizičnije.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski sigurno brine da bi čak i pojava zimskog zastoja mogla da pojača ambivalentnost Zapada. Signali iz Vašingtona nisu sasvim ohrabrujući: Prošle nedjelje, državni sekretar Entoni Blinken je ukazao da je prioritet SAD pomoći Ukrajini da povrati teritoriju koju je držala 24. februara, na dan invazije, odlukama o Krimu i drugom izgubljenom zemljištu od 2014. odloženo za kasniji datum.

Najviši američki vojni zvaničnik, general Mark Mili, tvrdio je da Ukrajina treba da započne pregovore prije nego što završi u močvari u stilu Prvog svjetskog rata. Zelenski bi takođe mogao da strahuje od unutrašnje političke opasnosti, ako ukrajinske snage odmaraju dok se stanovništvo dalje kažnjava.

Zima je zapravo dobro vrijeme za udar – kada se zemlja zamrzne, tenkovi i kamioni mogu da se kreću van puta – a Zelenski bi mogao da pokuša još jednu ofanzivu. Jedna opcija bi bila prodor u region Zaporožja na jugoistoku kako bi se prekinuo ruski kopneni most prema Krimu, uhvatio u zamku još jedan džep Putinovih snaga i dokazao da će veća zapadna pomoć omogućiti više ukrajinskih pobjeda.

To je nezgodna odluka, jer Kijev mora da uravnoteži opasnosti nereagovanja sa opasnostima neuspjele ofanzive. A ukrajinska dilema će postati još oštrija ako Putin preuzme diplomatsku inicijativu predlažući prekid vatre prije proleća.

Ništa od Putina nije iskreno. Prekid vatre bi jednostavno ublažio pritisak na rusku vojsku, omogućio bi industriji naoružanja zemlje da sustigne zahtjeve rata i pozicionirao Moskvu da obnovi neprijateljstva kada je to pogodno. Ukrajina bi s pravom odbila ponudu koja zamrzava ruske dobitke.

Ali američki zvaničnici strahuju da bi takav gambit mogao da promijeni diplomatsku igru, tako što bi pokrenuo globalnu PR bitku oko toga ko je odgovoran za produženje borbi. To bi takođe moglo dati povremenim zagovornicima diplomatskog rešenja, kao što je francuski predsjednik Emanuel Makron, nešto što im je ranije nedostajalo: bilo kakav privid saradnje Kremlja.

Koliko god čudno zvučalo, Ukrajina i SAD su imale sreće u svom protivniku. Prevareni Putin koji nije u kontaktu sa njim koji nije razumio jaz između svojih ciljeva i svojih resursa, niti je napravio diplomatske poteze koji bi njegove rivale doveli na pogrešnu nogu. Ako se ta dinamika promijeni, biće to sasvim drugačiji rat.

Geopolitika

Bivši analitičar CIA: Vašington provocira Moskvu da upotrijebi nuklearno oružje kako bi potom dao simetričan odgovor

Published

on

SAD i druge zapadne zemlje, koje su odobrile Ukrajini da vrši napade zapadnim oružjem po teritoriji Rusije, teže eskalaciji, ne shvatajući opasne posljedice svojih akcija, koje svijet stavljaju na ivicu nuklearnog rata, upozoravaju eksperti.

Eksperti ističu da američki predsjednik Džozef Bajden nastavlja da uništava globalni bezbjednosni sistem, nanoseći svijetu nepopravljivu štetu, prenosi “Sputnjik”.

Podsjećaju da Kijev već koristi zapadno i američko oružje u napadima na rusku teritoriju, ruski vojni ekspert Aleksej Leonkov smatra da je to još jedan dokaz umiješanosti SAD i zapadnih saveznika u ukrajinski sukob.

Tome u prilog idu i navodi američkih medija da je Pentagonu već naloženo da za Ukrajinu izradi tačne instrukcije koje ciljeve u Rusiji će moći da gađaju američkim oružjem Oružane snage Ukrajine.

Prema njegovim riječima, bilo da SAD dozvoljavaju ili ne dozvoljavaju napade na rusku teritoriju, njihovo oružje se u te svrhe koristi i njime se izvode udari po ruskoj teritoriji.

Bez obzira da li oni to smatraju našom teritorijom ili ne, četiri nova regiona koja su se prisajedinila Rusiji su naša teritorija. A, konstatacija da su napravili plan koje objekte je dozvoljeno gađati, a koje ne – zapravo je još jedna potvrda njihovog učešća u ovom sukobu, još jedan stepen veće eskalacije, računajući da će Rusija odgovoriti onako kako oni očekuju”, navodi Leonkov.

Leonkov kaže da je Bajdenova odluka odriješila ruke Moskvi i dala joj još veća prava na preduzimanje kontramjera.

A kakvi će biti odgovori – to su već rekli rukovodioci naše zemlje. Svakako će odgovor uslijediti. Mislim da se zemlje, male po teritoriji, sa gustom naseljenošću, kako je rekao naš predsjednik, moraju pripremiti za ovo”, naglasio je on.

Ruski senator Olga Kovitidi ocijenila je da je “dozvola” Bajdena da Kijev koristi američko oružje u protivbaterijskoj borbi sa Rusijom izuzetno opasna odluka koja ima izuzetno ozbiljne geopolitičke posljedice.

Prema njenim riječima, Bajden uvlači svijet u ledeno doba nuklearne konfrontacije.

Kovitidijeva je naglasila da se takve Bajdenove odluke mogu smatrati aktom agresije prema rezoluciji Generalne skupštine UN.

Čak i zapadni političari i stručnjaci upozoravaju da potezi koje povlače članice NATO-a mogu dovesti do katastrofalnih posljedica.

Američki kongresmen Met Gec, povodom Bajdenove promjene mišljenja o zabrani korištenja američkog oružja za ukrajinske napade na Rusiju, upozorava da bi Bajdenova nedosljednost u politici mogla da izazove treći svjetski rat.

Bivši analitičar CIA Lari Džonson ocjenjuje da isporuka američkih raketa dugog dometa ukrajinskoj vojsci za napade na Rusiju u potpunosti ukazuje na želju Vašingtona da isprovocira Moskvu da upotrijebi nuklearno oružje kako bi potom dao simetričan odgovor.

Bajden je dao dozvolu Ukrajini da koristi američko oružje za kontrabaterijsku borbu protiv ciljeva na teritoriji Rusije koji su prijetnja po region Harkova, ali je ostavio na snazi zabranu primjene raketa “atakams” i drugog oružja dugog dometa, dok je natjerao evropske zemlje da u potpunosti ukinu zabranu Kijeva na udare zapadnim oružjem po ruskoj teritoriji.

Oko deset evropskih zemalja je odobrilo Ukrajini da izvršava napade na rusku teritoriju, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Poljsku, baltičke države…

Odbijanje Kine je zbog činjenice da će se konferencija održati bez učešća Rusije. Na taj način se, zaključuju eksperti, uočavaju dva kontraprocesa – dalje podizanje uloga Zapada za zaoštravanje i eskalaciju sukoba i jedinstvo Rusije i Kine kojima se pridružuju zemlje Globalnog juga.

Nastavi Citanje

Geopolitika

FSB: NATO već uvježbava nuklearne napade na Rusiju

Published

on

NATO uvežbava nuklearne napade na rusku teritoriju u blizini naše granice, izjavio je za RIA Novosti general armije Vladimir Kuljišov, prvi zamenik direktora i načelnik granične službe FSB.

„U blizini ruske granice pojačava se izviđačka aktivnost NATO-a, pojačava se intenzitet operativne borbene obuke trupa Alijanse tokom koje se uvežbavaju scenariji ratovanja protiv Ruske Federacije, uključujući i izvođenje nuklearnih napada na našu teritoriju“, objasnio je Kuljišov i dodao da takve aktivnosti zahtevaju donošenje mera o jačanju ruske granice.

FSB primećuje i porast intenziteta izviđačkih akcija ukrajinskih agenata u blizini granica, što se sprovodi uz podršku Zapada, otkriva dalje Kuljišov. Ukrajinci, kako kaže, pokušavaju da iskoriste civile za svoje akcije, ali „stanovnici ruske pogranične zone aktivno pomažu graničarima u odbrani granica otadžbine (Rusije)“.

Samo tokom 2023. godine graničari su sprečili više od 5.500 pokušaja sumnjivih lica da uđu u Rusiju, a u pitanju su osobe koje su povezane sa međunarodnim teroristima, ekstremistima, ili obaveštajnim službama i oružanim formacija Ukrajine, otkrio je načelnik granične službe FSB.

Iz FSB-a, takođe, upozoravaju da niz zemalja Evrope, a pre svega Poljska i baltičke zemlje, razvijaju NATO infrastrukturu u blizini ruskih granica, i da rade na povećanju logističkih kapaciteta Alijanse u Evropi za potencijalno prebacivanje vojske i vojne tehnike.

„Primećujemo aktivno jačanje oružanih snaga niza evropskih država, pre svega Poljske i baltičkih zemalja, savremenom vojnom tehnikom i naoružanjem, razvoj vojne infrastrukture NATO-a na terenu na takozvanom ‘istočnom frontu’, uključujući izgradnju i modernizaciju vojnih gradića, poligona za obuku, baza za čuvanje i snabdevanje, koje su namenjene razmeštanju i pripremi objedinjenih oružanih snaga zemalja članica Alijanse“, poručio je Kuljišov.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Tramp: Ministarstvo pravde SAD i Bajden željeli da me ubiju

Published

on

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp tvrdi da je Ministarstvo pravde (DoJ) željelo da ga ubije.

Prema njegovim riječima, i aktuelni predsjednik Džozef Bajden je bio spreman da ga “ukloni i dovede njegovu porodicu u opasnost”.

Tramp je ovo poručio na društvenim mrežama i u mejlu za prikupljanje sredstava.

U mejlu za prikupljanje sredstava Tramp je naveo da “oni žude da urade nezamislivo”.

Nastavi Citanje

U Trendu