Gradski menadžer Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je za TVCG da Demokratski Front u Budvi nije iznenađen apsolutnom podrškom koju su dobili od građana, prenosi Portal RTCG.
“Vlast u Budvi mora biti stabilna kada osvojite 18 od 33 mandata. Mi ćemo razgovarati sa svima, ali ti razgovori mogu imati različit epilog. Svi koji budu spremni da prihvate naš izborni program i da rade pošteno, biće prihvatljivi za nas”, poručio je Jovanović.
On je poručio da su građani prihvatili njihov izborni program, te da sa izbornom voljom nema licitiranja.
“Građani su prihvatili program, pa ne govorimo o uslovljavanju kada su građani utvrdili šta im je potrebno“, poručio je Jovanović.
Jovanović je demantovao predizborne tvrdnje potpredsjednika Demokrata Dragana Krapovića da funkcioneri DF-a u Budvi vrše pritisak na glasače, i kazao da je riječ o unaprijed smišljenoj akciji sa ciljem opravdavanja lošeg izbornog rezultata Demokrata u toj opštini.
Srbi koji žive u Čikagu okupili su se večeras i poslali svoju poruku povodom poslednjeg stradanja Srba na Kosovu i Metohiji, kada su u obračunu sa policijom tzv. Kosova poginuli Igor Milenković (50), Stefan Nedeljković (31) i Bojan Mijailović.
“Nije pitanje hoćemo li ili nećemo da se borimo, već hoćemo li ili nećemo da postojimo! Glava se glavom brani, za Kosmet život ste dali!”, pisalo je na velikoj paroli kojom su Srbi iz “vetrovitog grada” pokazali da saosjećaju sa porodicama ubijenih Srba i sa srpskim narodom na Kosovu i Metohiji.
Skup je održan na obali jezera Mičigen, a okupljeni su najavili da će narodnih dana preduzeti još neke akcije ne bi li pomogli ugroženim sunarodnicima u okupiranoj južnoj srpskoj pokrajini.
Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Dejan Đurović izjavio je na Javnom servisu da je siguran da vlade neće biti ukoliko se proces formiranja bude i dalje nastavio u pogrešnom smjeru.
On je naveo da je nakon parlamentarnih izbora bilo sasvim realno i za očekivati da partije koje su na predsjedničkim izborima podržale Jakova Milatovića naprave i jedan koalicioni savez i budu srž nove vlade.
“Matematički je bilo sasvim dovoljno da Pokret Evropa sad, koalicija „Za budućnost Crne Gore“, Demokrate i eventualno GP URA budu osnov te nove vlade koje bi zajedno sa partijama manjina činile jednu veliku većinu“, naveo je Đurović.
Dodao je da mandatar Milojko Spajić u ovom trenutku nema podršku ni u svojim redovima i da je za očekivati restartovanje pregovora i vraćanje na početak što bi sigurno dovelo do rezultata i formiranja vlade.
Kazao je da se u obzir mora uzeti i to da imaju redovno zasijedanje 1. oktobra, te da ako toga ne bude već kao poslanici ulaze u ustavni problem.
“To bi već bilo problematično pri daljim pregovorima. Takođe 11. novembra se završava rok sa pregovorima, i ukoliko ne uspijemo da napravimo vladu , a ona može biti samo napravljena kao što smo i pokazali iz rezultata demokratskih izbora, onda će sigurno biti izbori kao jedino rješenje”, kazao je Đurović i dodao:
“Ukoliko ne uspijemo da napravimo vladu od onih koji su pobjednici izbora onda će novi izbori pokazati neko novo svjetlo na političkoj sceni. Rezultati koji su bili na izborima u junu mjesecu sigurno neće biti identični na tim novim eventualnim izborima ukoliko bude potrebno za njih”, zaključio je Đurović.
Pokušaj puča na Cetinju u septembru 2021. godine sada se glorifikuje, samo što se ne dijele medalje za učešće u belvederskoj revoluciji, rekao je, gostujući u emisiji Kontroverza na Adria televiziji, advokat Dalibor Kavarić.
“Vi ste kolege Crnogorci, skinite taj grb, skinite uniformu i budite s narodom”, tim se riječima, navodno, Veselin Veljović obratio policiji uoči ustoličenja, a potom se zaletio na policajce u kordonu.
Kavarić ističe da, ako je tačno da je to rekao, to govori o namjeri i pokušaju Veljovića da preuzme kontrolu, odnosno komandu nad policijom.
“Očigledno je da je postojao jasan plan, hijerarhija, cilj da se na dijelu teritorije Crne Gore, na Cetinju, uspostavi organizacija, lanac komandovanja, legitimisanja, uniformisanja, koji bi promovisao pravila slobodne teritorije Cetinja od ostatka Crne Gore”, kaže on.
To je, naglašava advokat, paramilitarni fenomen.
“Poruka tog događaja je bila: Mi ovdje kontrolišemo situaciju, ovo su naša pravila, ovdje može da dođe ko mi kažemo i kad mi kažemo“, navodi Kavarić.
Kako kaže, da su organizatori u tome uspjeli – to bi bio veoma loš scenario.
“Taj scenario ne bi ostavljao puno mogućnosti državnim organima, vojsci i policiji, osim da, na način koji zakon poznaje u slučaju pružanja oružanog ili drugih vrsta otpora, uspostavi kontrolu na cijeloj teritoriji Crne Gore pa tako i na Cetinju. Hvala Bogu to se nije desilo”, dodaje Kavarić.
Na kraju su organizatori, koji su pripremili takav scenario, odustali od svojih namjera.
“Jedino što je loše u svemu je da oni nisu otkriveni, nisu dali ni izjave… Vidjeli smo tu poznatih lica iz političkog života, NVO, vjerskog života”, naglašava Kavarić.
A situacija se, na kraju, procesno svela na optuženje Veljovića za napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
“Smatram da je takva pravna kvalifikacija neadekvatna jer je činjenica da je pokušavao da probije kordon policije, posebno gurajući jednog policajca, međutim njegova namjera nije bila da napadne policajca ili kordon, već da ga probije”, dodaje Kavarić i objašnjava da bi adekvatna kvalifikacija bila sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Rekao je i da je tadašnji predsjednik Milo Đukanović tokom mandata bio “alfa i omega u Crnoj Gori, gospodar života i smrti i kontrolisao sve događaje”.
“On je smatrao da je on sinonim Crne Gore i zaštite njenih interesa. Njegovo prisustvo nam govori da je bio upoznat sa cijelom organizacijom”, ocjenjuje Kavarić i dodaje da smo, uslijed kukavičluka tužilaštva, koje ga nije pozvalo, saslušalo i ispitalo njegovu ulogu, ostali uskraćeni za te odgovore.
A dok je Veljović pozivao kolege da skinu uniforme i “budu s narodom, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić donio je odluku – ide se na Cetinje, tamo će se održati ustoličenje.
“Kada je bilo očigledno da ministar unutrašnjih poslova nema znanja ili nema volje ili iz nekog drugog rezultata ne obavlja svoj posao, potpuno je legitimno da premijer, onaj koji predlaže imenovanje i razrješenje ministra, da on u ključnim trenucima izda najmanje onoliko naređenja kao ministar… Ne zove se džabe premijer prvi ministar u drugim pravnim sistemima”, pojašnjava Kavarić.