Connect with us

Geopolitika

Mehmet Perinček: Ankara ne može osigurati bezbjednost zemlje, niti ekonomski rast u okvirima NATO

Published

on

Budućnost Turske nije u NATO. Ankara ne može obezbediti bezbjednost zemlje, niti ekonomski rast u okvirima zapadne vojne alijanse – poručio je sunarodnicima poznati turski istoričar Mehmet Perinček.

On potrebu vojne i geostrateške preorijentacije svoje zemlje objašnjava ovako:

„Dugo vremena NATO ne vidi Tursku kao svog saveznika. Tursku su odavno izbacili iz jednačine. U Siriji SAD podržavaju Kurdistansku radničku partiju (zabranjenu u Turskoj). Podržavaju je protiv Turske. SAD i NATO formirali su antiturski blok u istočnom Mediteranu. Na sastancima NATO u Italiji i Norveškoj Turska je simbolizovana kao neprijatelj. Budućnost Turske zaista nije u NATO. Neophodno je okrenuti pogled ka Evroaziji, Rusiji, Kini, Siriji, Azerbejdžanu“.

Perinček je uvjeren i uverava Turske:

„Članstvo Turske u NATO nije donelo Turskoj ništa osim štete. Sada je došlo vrijeme za povlačenje iz NATO. To je postalo neophodno“.

Prema njegovim riječima, Turska nakon izlaska iz NATO-a može da organizuje vojni blok sa evroazijskim zemljama, razvijajući saradnju u tom pravcu.

Istoričar je takođe dodao da je strategija alijanse usmerena na sijanje rata, pa će članstvo u ODKB ili nekoj drugoj novoj organizaciji postati relevantno za Tursku u bliskoj budućnosti.

Predsjednik Bliskoistočnog foruma, istoričar i orijentalista Danijel Pajps, rekao je da Tursku treba isključiti iz NATO-a zbog njene politike i stava o pristupanju tom savezu Švedske i Finske.

Geopolitika

Pametnome dosta: Roskosmos objavio satelitske snimke i koordinate centara odlučivanja na Zapadu

Published

on

Uoči samita NATO-a u Madridu, Roskosmos je na objavio slike i koordinate centara za odlučivanje u zapadnim zemljama koje je iz svemira napravio satelit Resurs-P.

Samit NATO-a biće održan u Madridu od 28. do 30. juna.

Ruska državna komsička agencija, snimke je propratila tekstom:

Dok će se predstavnici 30 zemalja alijanse, kao i partneri i kandidati baviti svojom strateškom koncepcijom do 2030. godine, Roskosmos objavljuje satelitske fotografije mesta održavanja samita i centara odlučivanja koji podržavaju ukrajinske nacionaliste“.

Na snimcima su Bijela kuća i Pentagon u Vašingtonu, Kongresni centar IFEMA u Madridu, gdje će biti održan samit, britansko ministarstvo odbrane, Rajhstag i Savezna kancelarija u Berlinu, kao i Jelisejska polja i Jelisejska palata u Parizu.

Ranije je Vladimir Putin, govoreći o akcijama ukrajinskih vlasti, rekao da je Rusija spremna da udari po centrima odlučivanja ukoliko budu pređene „crvene linije“. Istovremeno je odbio da naznači kakvi bi događaji mogli da do toga dovedu, ističući da Kijev dobro zna šta je u pitanju.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Štiglic: Kako bi SAD mogle da izgube novi Hladni rat

Published

on

Izgleda da su Sjedinjene Države ušle u novi Hladni rat i sa Kinom i sa Rusijom.

A prikaz konfrontacije američkih lidera kao one između demokratije i autoritarizma pao je na testu kredibilnosti, posebno u vrijeme kad se isti lideri aktivno udvaraju zlostavljačima ljudskih prava poput Saudijske Arabije. Takvo licemerje sugeriše da je u pitanju, bar djelimično, globalna hegemonija a ne vrijednosti, piše profesor Džozef Štiglic, nobelovac i član Nezavisne komisije za reformu međunarodnog korporativnog poreza.

On je u članku objavljenom u petak na portalu “Projekt Sindikat” s naslovom “Kako bi SAD mogle da izgube novi Hladni rat”, ukazao da “front” sa Kinom otvorio dobrano prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Dvije decenije nakon pada gvozdene zavjese SAD su očigledno bile broj jedan. Ali onda su uslijedili katatrofalno pogrešno vođeni ratovi na Bliskom istoku, finansijski krah 2008, rastuća nejednakost, epidemija opioida i druge krize koje su naizgled bacile sumnju na superiornost američkog ekonomskog modela. Štaviše, između izbora Donalda Trampa, pokušaja državnog udara u američkom Kapitolu, bezbroj masovnih pucnjava, Republikanske partije riješene da potisne glasače i uspona kultova zavjere poput QAnona, ima više nego dovoljno dokaza koji ukazuju da su neki aspekti američkog političkog i društvenog života postali duboko patološki”, navodi Štiglic.

“Naravno”, nastavlja on, “Amerika ne želi da bude svrgnuta s trona. Ali prosto je neizbježno da će Kina ekonomski nadmašiti SAD, bez obzira na to koji zvanični pokazatelj koristi. Ne samo što je njena populacija četiri puta veća od američke – njena ekonomija takođe je rasla tri puta brže dugi niz godina (zaista, već je nadmašila SAD u smislu pariteta kupovne moći još 2015)”.

Ukazujući da iako Kina “nije uradila ništa da se proglasi za stratešku prijetnju Americi”, Štiglic navodi da je to svejedno jasno.

“U Vašingtonu postoji dvostranački konsenzus da bi Kina mogla da predstavlja stratešku pretnju i da je najmanje što bi SAD trebalo da urade da bi umanjile taj rizik da zaustave pomaganje kineskog ekonomskog rasta. Prema tom stavu, preventivna akcija je opravdana, čak i ako to znači kršenje pravila Svjetske trgovinske organizacije koje su same SAD mnogo pisale i promovisale”, istakao je nobelovac.

“Novi Hladni rat je započeo prije nego što je Rusija ušla u rat u Ukrajini. Viši američki zvaničnici su otad upozoravali da rat ne smije da skrene pažnju sa stvarne dugoročne prijetnje – Kine. S obzirom na to da je ruska ekonomija otprilike iste veličine kao španska, njeno partnerstvo ‘bez ograničenja’ sa Kinom teško da je ekonomski važno (iako bi se njena spremnost da se uključi u ometajuće aktivnosti širom sveta mogla pokazati korisnom za njenog većeg južnog susjeda)”.

Ali, Štiglic je ukazao da je zemlji u “ratu” potrebna strategija i da Amerika ne može sama da pobijedi u novom takmičenju za veliku silu, već su joj za to potrebni prijatelji.

“Njeni prirodni saveznici su Evropa i druge razvijene demokratije širom svijeta. Ali, Tramp je uradio sve što je mogao da otuđi te zemlje, a republikanci – koji su mu i dalje u potpunosti obavezani – dali su obilje razloga za pitanje da li su SAD pouzdani partner”, naveo je on, ukazujući da SAD takođe moraju da “osvoje srca i umove milijardi ljudi” u zemljama i tržištima u razvoju kako bi “obezbedile pristup ključnim resursima”.

Štiglic je ocijenio da će “u potrazi za naklonošću sveta”, Amerika morati da nadoknadi mnogo toga izgubljenog. U tome, kako je naveo, njena “duga istorija eksploatacije drugih zemalja nije od pomoći, kao ni njen duboko usađeni rasizam”.

“Nedavno su američki kreatori politike doprinijeli globalnom ‘vakcinaškom aparthejdu’ u kojem su bogate zemlje dobile sva cjepiva koja su im potrebna dok su ljudi u siromašnijim zemljama bili prepušteni svojoj sudbini. U međuvremenu, protivnici Amerike u novom Hladnom ratu su svoje vakcine učinili dostupnima za druge po cijeni troškova ili nižoj, dok su takođe pomagali zemljama da razviju sopstvene pogone za proizvodnju vakcina”, ukazao je profesor.

Štiglic je naveo da je američki “jaz u kredibilnosti” još veći kad je riječ o klimatskim promenama koje nesrazmjerno pogađaju one na globalnom jugu.

Dok su glavna tržišta u razvoju danas postala vodeći izvori emisija štetnih gasova, američke kumulativne emisije su još uvijek daleko najveće. Razvijene zemlje nastavljaju da nadodaju na njih i, što je još gore, nisu ispunile ni svoja tanka obećanja da će pomoći siromašnim zemljama da se izbore sa posledicama klimatske krize koju je uzrokovao bogati svijet. Umjesto toga, američke banke doprinose nadolazećoj dužničkoj krizi u mnogim zemljama, često otkrivajući izopačenu ravnodušnost prema rezultirajućoj patnji”, rekao je.

Štiglic je istakao da su Evropa i Amerika “odlične u držanju lekcija drugima o tome šta je moralno ispravno i ekonomski razumno”, ali da je poruka koja se obično probije iz toga – “radi ono šta ja kažem a ne šta ja radim”.

“Naročito nakon Trampovih godina Amerika više ne polaže nikakvo pravo na moralnu visinu, niti ima kredibilnost da dijeli savjete. Neoliberalizam i ‘prelivajuća ekonomija’ (trickle-down economy) nikad nisu bili naširoko prihvaćeni na globalnom jugu a sada svuda izlaze iz mode”, kazao je Štiglic, ukazujući da je, za razliku od toga, Kina briljirala ne u držanju lekcija već obezbjeđivanjem čvrste infrastrukture siromašnim zemljama.

“Da, ove zemlje (siromašne) se često ostavljaju duboko u dugovima”, priznao je on, “ali imajući u vidu ponašanje zapadnih banki kao kreditora u svijetu u razvoju, SAD i drugi teško da su u poziciji da upiru prstom”.

Nobelovac je ukazao da bi tako mogao da nabraja “do sutra”, ali da je suština jasna:

Ako će SAD da krenu u novi Hladni rat, bolje da razumiju šta će biti potrebno za pobjedu. Hladni ratovi se na kraju dobijaju mekom snagom privlačnosti i ubjeđivanja. Da bismo stigli na vrh, moramo ubijediti ostatak svijeta ne samo da kupuje naše proizvode već i društveni, politički i ekonomski sistem koji prodajemo.

SAD možda znaju kako da naprave najbolje bombardere i raketne sisteme u svijetu, ali oni nam ovdje neće pomoći. Umjesto toga, moramo ponuditi konkretnu pomoć zemljama i tržištima u razvoju, počevši sa odricanjem sve intelektualne svojine vezane za kovid kako bi one mogle da proizvode vakcine i tretmane za sebe”.

Ono što je podjednako važno je da Zapad još jednom mora da učini da naš ekonomski, društveni i politički sistem postane predmet zavisti čitavog svijeta. U SAD to počinje smanjenjem oružanog nasilja, poboljšanjem ekoloških propisa, borbom protiv nejednakosti i rasizma i zaštitom ženskih reproduktivnih prava. Dok ne pokažemo da smo dostojni da vodimo, ne možemo očekivati da će drugi marširati kako mi udaramo u bubanj – zaključio je Štiglic.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Džonson: Pokušaj rešavanje krize u ovoj fazi samo bi ojačalo pozicije Moskve

Published

on

Pokušaji da se kriza u Ukrajini riješi u ovoj fazi samo će konzervirati nestabilnost u svijetu i ojačati pozicije Moskve – izjavio je Boris Džonson.

Tačnije, britanski premijer je ovo rekao francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu tokom sastanka na samitu G7 u Elmauu, u Bavarskoj.

Džonsonov kabinet je ovim povodom saopštio:

„[Premijer] je naglasio da će sada pokušaji rešavanja sukoba samo produžiti nestabilnost i dati Putinu kart-blanš da konstantno manipuliše i suverenim zemljama i međunarodnim tržištima“.

Prvi zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Derek Hogan rekao je 13. juna da će Sjedinjene Države obezbjeđivati približno 1,5 milijardi dolara mjesečno Ukrajini za „rad vlade“.

Međutim,, nekoliko dana kasnije je kustos Nacionalnog muzeja Ukrajine u Čikagu, Marija Klimčak, rekla da je finansijska podrška Zapada Ukrajini za samo četiri mjeseca pala sa „entuzijastičnog nivoa“ na „razočaravajući“.

Politico je 2. juna objavio da na Kapitol Hilu raste zabrinutost u vezi sa sposobnošću Bajdenove administracije da pravilno upravlja neviđenim količinama gotovine i hiljadama `komada` američkog oružja koje se upućuje Ukrajini.

Nastavi Citanje

U Trendu