Connect with us

Glas naroda

Đurović nova predsjednica Skupštine Crne Gore

Published

on

Poslanica SNP-a Danijela Đurović je danas izabrana na tu funkciju glasovima 45 poslanika, dok su tri bila protiv.

Đurović je, nakon što je položila zakletvu, kazala da u narednom periodu Skupštini slijedi intenzivan rad, kako bi se nadokandilo propušteno.

„Na tom putu moramo raditi zajedno, i vlast i opozicija, jer smo ovdje svi predstavnici građana. Ne dozvolimo da nam ovaj period bude predizborna trka, već smognimo snage da zbog ukupnog društva nađemo kompromis. Spremna sam da doprinesem tome da Skupština bude mjesto gdje će se čuti glas svih podjednako. Politička stabilnost, jačanje institucija i ekonomska razvoj moraju biti glavni ciljevi Crne Gore, i biće moji prioriteti tokom predsjedavanja“, poručila je Đurović.

Prema njenim riječima, standard građana i ekonomska stabilnost države ugroženi su regionalnim i svjetskim dešavanjima.

„A naša obaveza je da, u saradnji sa Vladom, ponudimo najbolje rješenje za prevazilaženje trenutne situacije“, dodala je Đurović.

Ona je istakla da se mora postići dogovor o izboru čelnih ljudi u sudstvu i tužilaštvu.

Prioritet Skupštine, kako je navela, biće usvajanje zakona o Skupštini i Vladi, izmjena izbornog zakonodavstva i profesionalizacija Državne izborne komisije.

„Visoko na ljestvici biće i donošenje zakona o porijeklu imovine, zakona o popisu“, dodala je Đurović.

Ona je poručila da će aktuelni skupštinski saziv biti snažan partner Vladi u sprovođenju neophodnih reformi, ali i korektivni faktor izvršne vlasti.

Društvo

FENOMEN RTCG: Neki zaposleni su 16 godina na bolovanju, neki pola godine ne dolaze na posao a niko to ne notira!

Published

on

U RTCG-u su neophodne brojne promjene organizacione, tehnološke i normativne prirode, ocijenio je generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić.

Kao jedan od najvećih izazova na tom putu Raonić vidi radne navike.

„Nije prošlo još ni prvih osam mjeseci od početka rada nove uprave, a stvari s kojima smo se susreli su zaista fascinantne. Imamo kolege koji su:

– bili 16 godina na bolovanjima,

– pola godine odsutni sa posla, bez ikakvih opravdanja, a pri tome šefovi to ne notiraju,

– koji nisu upoznati sa lokacijom svojih kancelearija, ni nekoliko mjeseci nakon rasporeda na novo mjesto – koji tokom šest mjeseci obnašanja uredničke funkcije – ne dolaze redovno na posao, ne održavaju redovne kolegijume i ne prisustvuju na obaveznim kolegijumima, nemaju nikakve inicijative, ne komuniciraju sa polovinom svojih novinara (ali bukvalno),

– napuštaju radna mjesto kada nakon stanja mirovanja konačno dobiju radne zadatke,

– godinama nerasporedjeni i svo vrijeme dobijaju platu,

– tokom prijavljenog bolovanja redovno obavljaju poslove u drugim firmama i lokacijama“, naveo je Raonić i dodao su ovo osobe koje su, kao po pravilu, najglasnije u kritikama.

Prema njegovom mišljenju, vrlo mali broj ljudi razmišlja o promjenama koje se moraju desiti u pozadini, kako bi Javni servis mogao konačno da profunkcioniše, u smislu korišćenja svih svojih enormnih potencijala.

-Koliko god većina ljudi mislila da promjene na bilo kom nivou označavaju samo promjene interesnih klanova ili pozicija – moraju se suočiti sa činjenicom da istinske promjene označavaju promjene načina rada, u cilju efikasnosti i boljih rezultata u opštem interesu. Nismo završili, tek smo počeli. Idemo dalje – poručio je Raonić.

Nastavi Citanje

Glas naroda

„Povratak Zaporoške oblasti pod kontrolu kijevskog režima ne dolazi u obzir“

Published

on

Povratak Zaporoške oblasti pod kontrolu Ukrajine je nemoguć, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Rogov, član glavnog savjeta vojno-civilne administracije regiona.

“Zaporoška oblast je istorijski ruska teritorija. Povratak regiona pod kontrolu kijevskog režima, ma šta tamo pričali, ne dolazi u obzir, kao i vođenje pregovora sa njima”, rekao je Rogov.

Rogov je dodao da će region, nakon potpunog oslobođenja, zauzeti kurs ka pridruživanju Rusiji kao punopravni subjekt. Zvaničnik je naglasio da je stanovništvo Zaporožja „apsolutno rusko po mentalitetu“, tako da će adaptacija trajati samo nekoliko mjeseci.

„Danas je dvije trećine regiona već oslobođeno od ukrajinskih esktremista i pod kontrolom je ruske vojske. Ali za sada je, nažalost, regionalni centar, grad Zaporožje, pod spoljnom kontrolom i kontrolom režima Zelenskog. Sigurni smo da će grad biti oslobođen. I ukrajinski ekstremisti razumiju da neće držati Zaporožje, pa već povlače imovinu iz grada“, nastavio je sagovornik agencije.

Prema njegovim riječima, Zaporoška oblast može da zauzme mjesto koje joj pripada u Južnom federalnom okrugu.

On je dodao da je u oslobođenom dijelu Zaporoške oblasti stvorena dvovalutna zona.

“Plaćanja se mogu vršiti i u grivnama i u rubljama. Sve beneficije će se isplaćivati u rubljama. Dolazak rublje značajno je oživio privredu regiona”, rekao je on.

Pored toga, prema Rogovu, u region je ušla i Međunarodna banka.

“Softver je već postavljen. Otvaraju se računi za poravnanje državnih preduzeća i pravnih lica. Banka će narednih dana početi da servisira i fizička lica”, naglasio je zvaničnik.

Nastavi Citanje

Glas naroda

Ozbiljan prodor ruske armije i milicije DNR na Donbaskom frontu – lomi se ukrajinska odbrana

Published

on

Ruska vojska je u Ukrajini ozbiljno napredovala! Na gradskoj kući Svetlodarska, grada u kojem je jedna od najvećih termoelektrana u Evropi, od jutros se vijori državna zastava Rusije.

Ovo je potvrdio i svetlodarski gradonačelnik Igor Zaharevič.

Rusi su probili čitave delove veoma utvrđenih granica u Donbasu i počeli da zatvaraju „male kotlove“ oko jedinica Oružanih snaga Ukrajine u nizu ključnih oblasti.

Ukrajinski donbaski front se još juče urušio ili se zaljuljao od Svetlodarska do Avdejevke, a bio je „stabilan“ još od 2015. godine.

Ofanziva savezničkih snaga – Oružanih snaga Rusije i armije DNR, na čijoj strani je i privatna vojna jedinica „Vagner“ – donijela je proboj ukrajinskog fronta za samo nekoliko sati. Prvo je palo utvrđeno naselje Mironovski koje je prikrivalo Svetlodarsk, a potom i sam grad s 12.000 stanovnika.

Potom je ruska vojska ozbiljno napredovala sjeverno od Avdejevke, pa su ukrajinske trupe počele užurbano da se povlačenje sa takozvanog Svetlodarskog luka ka Artjomovsku (Bahmutu).

Avdejevka, koja je dugi niz godina bila jedan od simbola ukrajinske okupacije dijela DNR, ubrzano se pretvara u „mali kotao“, koji se, uz napredovanje ruskih trupa i snaga LNR severno prema Slavjansku, pretvara u stratešku pretnju jednoj od najvećih grupa Oružanih snaga Ukrajine.

Avdejevka – sa svojih 30.000 stanovnika i gigantskom koksarom – s pravom je smatrana, uz Mariupolj i Slavjansk, jednim od simbola rata u Donbasu.

Severodonjeck i Lisičansk u LNR su poslednja velika gradska aglomeracija čije će oslobađanje staviti tačku na specijalnu operaciju na teritoriji Luganske Republike.

Marjinka je poprište najtežih bitaka sa ogromnim gubicima još 2015. godine, a njeno oslobađanje će značiti skidanje formalne opsade Donjecka sa zapadnog pravca.

Svih prethodnih godina su borbe na obodu industrijske zone Avdejevke vodile uglavnom snajperske grupe, koje je sa strane DNR predvodio Dejan Deki Berić, srpski dobrovoljac zadužen za snajpere. Pokušaji da se direktno juriša na Avdijevku nikada nisu usledili zbog besmisla takvog poduhvata.

Uslijed poraza ukrajinskih jedinica u rejonu Popasne, pokrenuta je ofanziva u svim pravcima oko ovog naselja (od njega praktično ništa nije ostalo).

Oružane snage Ukrajine već su izgubile jedini put za snabdijevanje od Bahmuta do Lisičanska, a komandanti ukrajinskih jedinica u Severodonjecku uzalud traže dozvolu da napuste potencijalni „mali kotao“.

Zato su djelovi Oružanih snaga Ukrajine bez dozvole počeli da napuštaju Severodonjeck, odlazeći u Lisičansk, a odatle ka Slavjansku.

Jedan od tih mostova preko rijeke Severski Donjec je 23. maja ujutru srušila artiljerija Oružanih snaga RF, a drugi kontroliše artiljerijskom vatrom.

Lisičansk se u Kijevu ranije smatrao pogodnim odbrambenim položajem, pošto se ovaj grad nalazi na brdu usred stepe oko hemijske fabrike. Ali, brzo napredovanje ruskih i luganskih trupa prema Severodonjecku lišava Lisičansk prednosti položaja.

Do podne 23. maja, ruske trupe su već zauzele nekoliko kvartova Severodonjecka sa visokim zgradama, iako su se ranije borbe pješadije vodile samo po šumama u okolini grada.

I Severodonjeck sa svojih 100.000 stanovnika takođe je ozbiljan simbol: u njemu se do nedavno nalazila ukrajinska „uprava Luganske oblasti“.

Svernije, ruska vojska je već ušla u Krasni Liman i nastavila da napreduje prema Slavjansku.

Severodonjecka grupacija Oružanih snaga Ukrajine za samo nekoliko sati našla se u taktičkom okruženju pošto je autoput za Bahmut sada pod vatrenom kontrolom Oružanih snaga RF.

Sada je teško procijeniti koliko se tačno ukrajinskih vojnika nalazi u potencijalnim „malim džepovima“ u Severodonjecku i Avdejevki.

Brojni izvori tvrde da je garnizon Avdejevke nekoliko puta veći od likvidiranog garnizona Mariupolja. Da ima do 50 hiljada ljudi.

Istovremeni proboji ukrajinske odbrane na više mesta odjednom, sa gotovo paničnim povlačenjem jedinica kijevskog režima iz utvrđenih područja koja su donedavno izgledala neosvojiva – to je očigledan uspeh savezničkih snaga.

Sada ruski Generalštab može da planira „normalan napad“ na Slavjansk.

(Fakti)

Nastavi Citanje

U Trendu