Connect with us

Politika

Šta stoji u Sporazumu potpisanom od strane konstituenata manjinske vlade?

Published

on

Portal Dana ekskluzivno objavljuje Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima 43. Vlade Crne Gore, kojim se uređuju međusobni odnosi potpisnika u cilju obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. Vladi, temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti za izvršnu vlast, struktura Vlade, način odlučivanja i rok važenja Sporazuma.

Sporazum objavljujemo integralno:

Polazeći od potrebe da se u Crnoj Gori riješi duboka politička i institucionalna kriza, ponovo pokrene proces evropskih integracija, prevaziđu izražene nacionalne, etničke, vjerske, političke i socijalne pođele;

Imajući u vidu potrebu izgradnje Crne Gore kao evropske, građanske i sekularne države uz očuvanje vanjskopolitičkog kursa zemlje;

Svjesni potrebe uspostavljanja socijalne kohezije kao i pronalaženja tačaka spajanja različitih društvenih struktura;

Uvažavajući činjenicu potrebe okupljanja oko zajedničkih vrijednosti koje su zapisane u Ustavu Crne Gore i standarda predviđenih u okviru procesa EU integracije;

Cijeneći da je potpuni društveni i politički prioritet da se kroz punu podršku naših međunarodnih partnera odblokira proces evropske integracije i sprovedu reforme za njegovo ubrzanje;

Čvrsto opredijeljeni da sve obaveze iz pregovaračkog procesa završimo do 2025. godine, uz zajedničke napore svih političkih subjekata;

Potpuno posvećeni usklađivanju vanjske i bezbjednosne politike sa EU i NATO, a osuđujući agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu uz obavezu dosljednog sprovođenja politike EU, NATO i UN u odnosu na ovo pitanje;

Uvažavajući specifičnosti svih subjekata koji konstituišu ili podržavaju Sporazum;

Predstavnici političkih subjekata, posvećeni navedenim ciljevima, zaključuju:

SPORAZUM O PARLAMENTARNOJ PODRŠCI I POLITIČKIM PRIORITETIMA 43. VLADE CRNE GORE

KONSTITUENTI I PREDMET SPORAZUMA

Sporazumom se uređuju međusobni odnosi Potpisnika u cilju obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. Vladi, temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti za izvršnu vlast, struktura Vlade, način odlučivanja i rok važenja Sporazuma.

II

TEMELjNI PRINCIPI SARADNjE U OKVIRU SPORAZUMA

Potpisnici Sporazuma su saglasni da će političku saradnju i rad buduće Vlade zasnivati na sljedećim principima:

a. dosljednog poštovanja Ustava Crne Gore

b. građanskog i sekularnog uređenja države;

c. poštovanja ljudskih i manjinskih prava, nacionalnih i vjerskih osjećanja i posebnosti;

d. antifašizma i protivljenja istorijskom revizionizmu;

e. neupitnosti perspektive članstva u EU i jačanju saradnje u okviru NATO;

f. neophodnih demokratskih reformi;

g. borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije;

h. politike dobrosusjedstva i regionalne saradnje;

i. uspostavljanja efikasnog modela ekonomskog razvoja;

j. razvijanja socijalno pravične i ekološke države.

II

NORMATIVNI PRIORITETI ZA ISPUNjAVANjE OBAVEZA ZA ČLANSTVO U EU

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će ključni aspekt đelovanja 43. Vlade biti ubrzanje evropske integracije Crne Gore i, s tim u vezi, intenzivno đelovanja svih političkih subjekata na usvajanju i spovođenju svih neophodnih reformi potrebnih za napredak države na putu ka Evropskoj uniji.

U tom pogledu potpuni normativni prioriteti 43. Vlade će biti:

1. Dogovor oko izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija (VDT, Sudski savjet, Ustavni sud) u skladu sa Ustavom Crne Gore;

2. Dogovor o uspostavljanju odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija i zakonitom postupanju i funkcionisanju (Vlada, Skupština, sudstvo, tužilaštvo…);

3. Usklađivanje zakonske regulative u oblasti pravosuđa sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije;

4. Zakon o preispitivanju porijekla imovine;

5. Izmjene i dopune Zakona o morskom dobru sa ciljem jačanja nadležnosti opština;

6. Izborna reforma – usvajanje preporuka OEBS/ODHIR za dogradnju izbornog zakonodavstva uz mogućnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu i izmjene izbornog sistema sa uvođenjem otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata;

7. Profesionalizacija Državne izborne komisije, u skladu sa preporukama OEBS/ODHIR

8. Revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju i preispitivanje svih spornih kadrovskih rješenja, posebno na visokim pozicijama u ovim oblastima;

9. Preispitivanje svih ugovora i akata koji ugrožavaju ustavno određenje Crne Gore kao ekološke države uz aktivnu afirmaciju ideje ekološke države;

10. Preispitivanje spornih i nezakonitih odluka prethodnih Vlada i državnih organa u pravcu njihovog hitnog preispitivanja i revidiranja.

11. Reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost

12. Reizbor članova savjeta i izvršnih direktora Regulatornih agencija, uz izmjene i dopune pratećih zakona;

13. Predlaganje Zakona o popisu stanovništva u prvom kvartalu rada Vlade, u skladu sa evropskim standardima i normama;

14. Efikasnija saradnja Vlade i Skupštine Crne Gore;

15. Unaprjeđenje zakonodavstva u oblasti ljudskih i manjinskih prava sa prioritetom zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Povodom pitanja od kojih zavisi napredak Crne Gore na putu ka EU, Potpisnici Sporazuma se obavezuju da tijesno sarađuju sa predstavnicima i institucijama EU i drugim međunarodnim partnerskim organizacijama.

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će Skupštini Crne Gore zajednički predložiti Rezoluciju povodom agresije Ruske Federacije na Ukrajinu i tako iskazati svoju punu privrženost vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije.

V

POLITIČKI PRIORITETI ZA IZVRŠNU VLAST

Potpisnici Sporazuma su saglasni da politički prioriteti za rad izvršne vlasti budu sljedeći:

1. Nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima, ispunjavanje privremenih mjerila, sa ciljem dobijanja završnih mjerila za poglavlje 23. i 24.;

2. Obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture novoj EU metodologiji proširenja u pravcu dinamiziranja pregovaračkog procesa sa EU;

3. Stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije, uz zaustavljanje odlaska postojećih investitora u cilju dinamizacije ekonomskog razvoja zemlje;

4. Nastavak započetih ekonomskih reformi kako bi se održala stabilnost javnih finansija i nastavile započete socio-ekonomske mjere;

5. Regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore

6. Sagledavanje regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog prioriteta, odnosno bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju – perspektive i mogućnosti;

7. Jačanje lokalnih samouprava kroz izmjene Zakona o državnoj svojini – prenos prava svojine od države na opštine i donošenje podžakonskih akata radi otklanjanja štetnih posljedica nastalih primjenom istog iz 2009. godine;

8. Priprema i realizacija ljetnje turističke sezone 2022.;

9. Sagledavanje mjera na reorganizaciji rada zdravstvenog sistema i donošenje državnih mjera za borbu protiv COVID-a;

10. Nastavak reforme javne uprave uz reviziju zatečenog stanja u državnim organima i javnim preduzećima;

11. Prostorni plan razvoja Crne Gore 2022.-2040.;

12. Obezbijediti ravnomjerni regionalni razvoj i decentralizaciju ( u oblastima prosvjete, kulture, prostornog planiranja, zdravstva) kao i ekonomski razvoj posebno u nerazvijenim opštinama;

13. Intenziviranje aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i stvaranju preduslova eliminacije svih izbornih zloupotreba;

14. Zaštita prava i integracija manjinskih naroda u institucijama, kroz ostvarivanje ustavnog načela srazmjerne zastupljenosti, uz punu implementaciju zakonske regulative.

V

STRUKTURA 43. VLADE

Potpisnici Sporazuma saglasni su da obezbijede neophodnu parlamentarnu podršku mandataru za sastav 43. Vlade.

Potpisnici Sporazuma su saglasni da 43. Vlada ima četiri potpredsjednika.

Potpisnici Sporazuma su saglasni da potpredsjednici Vlade budu zaduženi za odgovarajući resor u Vladi i da u skladu sa tom raspođelom predsjedavaju Vladinim komisijama – političkog sistema i pravosuđa i ekonomske politike.

U cilju realizacije Sporazuma svi potpisnici su dužni da prilikom izbora kadrova vode računa o potrebnom nivou kompetencija i stručnosti, i u tom smislu sprovedu međusobne konsultacije u cilju obezbjeđivanja optimalnih kadrovskih rješenja.

VI

NAČIN ODLUČIVANjA

Potpisnici Sporazuma su saglasni da će svaki materijal, prije razmatranja na sjednici Vlade, obavezno biti razmatran i obrađen u okviru resorne Vladine komisije.

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će nastojati da se zakoni ili odluke od posebnog značaja predlažu/usvajaju uz što širi konsenzus na Vladi.

Potpisnici Sporazuma su saglasni da se sva pitanja od vitalnog državnog i nacionalnog interesa usvajaju kvalikfikovanom većinom svih članova Vlade.

Ova pitanja vezana za način odlučivanja i funkcionisanja Vlade regulisaće se Poslovnikom o radu Vlade.

Potpisnici Sporazuma se obavezuju da će se u svom đelovanju snažno zalagati za uspostavljanje konstruktivnog pristupa i korektne političke komunikacije u kom smislu će, kroz međupartijski i društveni dijalog, težiti postizanju šireg političkog i društvenog konsenzusa oko vitalnih pitanja za napredak Crne Gore, posebno oko pitanja za koja je potrebna kvalifikovana većina u Parlamentu.

 

VII

ROK VAŽENjA SPORAZUMA

Sporazum se zaključuje za period od godinu dana nakon izbora Vlade.

Najkasnije mjesec dana prije isteka roka važenja Sporazuma potpisnici se obavezuju da pokrenu proces međusobnih konsultacija, na nivou lidera partija, u cilju produženja važenja Sporazuma odnosno njegovih mogućih izmjena.

 

Glas naroda

Knežević: Lideri DF-a su ponovo pod mjerama nadzora Kavačkog klana

Published

on

Predsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore Milan Knežević potvrdio je da na sjednicu ovog odbora nisu došli poslanici DPS-a, zbog čega je odložena sjednica na kojoj su trebali da budu saslušani specijalni državni tužilac Vladimir Novović i premijer Dritan Abazović.

Sve ide ka tome da se ja smjenim sa ovog mjesta. U dogovoru sa Abazovićem dogovoreno je da ipak počnemo sa sjednicom, pa da bude pauza. Abazović bi tražio i da sjednica bude javna, ali do toga nije ni došlo. Postavljam pitanje kome je u interesu da se ne održi sjednica o podacima EUROPOL-a. Da nije bilo Libertasa i Olivere Lakić ne bi sasnali za slučaj Vesne Medenice i slučaj visokih funkcionera. Podsjetićemo vas da smo raspravljali na različite teme na odborima. Kad treba da raspravljamo o bitnim temama za Crnu Goru i za svijet određenim kolegama nije bilo u interesu da se raspravlja na ovu temu. Sumnjam da su neki od kolega iz DPS-a pod uticajem kavačkog klana i ne žele da dođu na ovu sjednicu“, rekao je Knežević.

On je saopštio da je došao do saznanja da su on Medojević i Mandić ponovo stavljeni pod mjerama nadzora za potrebe kavačkog klana.

Klanovi su toliko osilili da su jači od države. Evo je i došlo do odlaganja i ove sjednice odbora. Nabavio sam kavkaskog ovčara,koji se razbolio. Ali će oni koji me prate i prisluškuju to prije znati nego ja, ako mu se šta desi“, poručio je Knežević i pozvao Vrhovni sud i Sudski savjet da se izjasne da li je zakonito to što su ponovo pod mjerama tajnog nadzora.

Knežević je dodao da su dobili informaciju da ih prate od postavljanja Sava Kentere na čelno mjesto ANB-a.

Nastavi Citanje

Glas naroda

Dodik: Teška vremena za Srbiju i Srpsku, zajedno da pariramo napadima velikih i moćnih

Published

on

Milorad Dodik, predsjednik SNSD, izjavio je da je patriotizam ključna riječ za opstanak srpskog naroda te istakao da je cilj vladajuće koalicije u Republici Srpskoj mir i stabilnost.

Ako nema patriotizma, ako niste odgovorni i lojalni svojoj zajednici, onda ni kao pojedinac ne možete da uspijete”, rekao je Dodik u obraćanju na Skupštini Ujedinjene Srpske u Banjaluci.

Nismo ovdje da rušimo, nego da gradimo i uvjeren sam da ćemo zajedno naći načina da naša mišljenja, različita ponekad, ujedinimo“, rekao je Dodik.

Ocijenio je da Republika Srpska, ali i Srbija, prolaze kroz teška vremena i izazove i da svet danas nije isti kao što je bio prije deset godina.

“Moramo dobro razmisliti kako ćemo se dalje kretati i šta ćemo našem narodu ponuditi kao opciju. Ušli smo u deceniju koju su već na početku obilježili problemi, a neki od njih još traju“, rekao je Dodik

On je istakao da se moraju zajednički tražiti odgovori i napraviti plan kako delovati.

On je izrazio uvjerenje da će se zajedničkim snagama pronaći način kako se odnositi prema svim napadima koje dolaze od “velikih i moćnih”.

Moramo se boriti za naš način života, jezik, kulturu, vjeru, Republiku Srpsku i naš narod gdje god da se on nalazi“, rekao je Dodik.

Dodik je rekao da Republika Srpska ima teritoriju, stanovništvo i efikasnu vlast, te da je od ključne važnosti za njenu budućnost da li će nastaviti imati kompaktne institucije i jaku institucionalnu vlast ili će imati podeljenu vlast.

Podijeljena vlast znači užurbanu propast Republike. Zato se objedinimo oko naše zajedničke platforme, oko naših zajedničkih kandidata i bićemo pobjednici“, rekao je Dodik.

Nastavi Citanje

Glas naroda

Samo 6,9 odsto građana Srbije podržava uvođenje sankcija Rusiji, protiv 82,1 odsto!

Published

on

Istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) pokazalo je da ogromna većina građana Srbije nije za uvođenje sankcija Rusiji, protivi se ulasku u NATO i ne bi priznala Kosovo u zamjenu za prijem Srbije u Evropsku uniju.

Urednik NSPM Đorđe Vukadinović je rekao da je to istraživanje je pokazalo da Srbija nije baš tako podijeljeno društvo kako se smatra, i tvrdi da se druga istraživanja o sličnim temama mogu razlikovati za manje od dva procenta.

Istraživanje NSPM je pokazalo da 82,1 odsto građana ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, 6,9 odsto podržava, a 11 odsto građana nema stav.

Građani su rekli da prate situaciji u Ukrajini, i oko 49 odsto smatra da je Rusija u pravu, 6,1 misi da je to Ukrajina, stav nema 24 odsto, a za 21 posto građana niko nije kriv.

Kada smo pitali ko je najviše kriv za sukob u Ukrajini, čak 68,7 odsto reklo je da je to NATO, Ukrajinu krivi 7,4, Rusiju 5,6, a nema stav oko 18 posto građana”, rekao je Vukadinović.

Ukazao je da je podrška ulasku Srbije u NATO “doživjela minimum” i sada je pala na 5,4 odsto, a protiv ulaska u NATO je 87,2 odsto ispitanih.

Vukadinović je naveo da je samo pet odsto ispitanih reklo da treba priznati Kosovo* u zamenu za članstvo u Evropskoj uniji, dok se oko 85 odsto ispitanih tome protivi.

Ta opcija da treba priznati Kosovo zarad ulaska u EU nikad nije prešla 10 posto i pokazalo se da nije Srbija tako podijeljena, već neki centri moći stvaraju konfuziju i trude se da pomute i relativizuju ove nalaze”, rekao je Vukadinović i pozvao kolege istraživače da iznesu svoje nalaze o tim temama.

Predstavljeno istraživanje je pokazalo i da je podrška ulasku Srbije u EU konstantno pada, ali i da se oko te teme građani najviše kolebaju.

Vukadinović je rekao da je čvrsto opredijeljeno samo 20 odsto anektiranih koji su za EU, ili oko 30 dosto onih koji su čvrsto protiv, dok se svi ostali kolebaju i na njih utiču mediji ili neke izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Nudimo nalaz oko kojeg treba otvoriti dijalog i ne predujudiciramo zaključke i odluke države, ali bi svaka država morala imati na umu ove nalaze” rekao je Vukadinović i predložio raspravu u medijima s nacionalnom frekcvencijom.

Istraživanjem NSPM je utvrđeno i da nešto manje od polovine ispitanih (oko 46 odsto) smatra da Srbija ide u dobrom pravcu, dok 37,5 smatra da ne ide, te se ti procenti mogu smatrati i izrazom podrške vlasti i opoziciji.

Istoričar Slobodan Janković rekao je da je istraživanje NSPM rađeno pre najnovijih izjava o “najtežoj zimi koja slijedi” i izrazio bojazan da bi neki naredni rezultati možda povećali procenat onih koji kažu da žive gore nego prije.

On se osvrnuo i na politiku prema Kosovu i rekao da su građani odbacili političare koji su govorili da je “dosta nebeske Srbije” i da je “Kosovo balast”.

Govoreći o najnovijim događajima, rekao je da je “više pritisnut” Aleksandar Vučić nego sama Srbija, i da je predsjednik “ispipavao teren kolika mu je podrška u Crkvi i u javnom mnjenju za neke poteze prema Rusiji”.

“I ovo istraživanje, i stav SPC, jasno govore da je narod protiv uvođenja sankcija Rusiji, i vlast treba da zna – ako je i imala planove za uvođenje sankcija – da nema podršku za takav potez”, rekao je Janković uz ocenu da je “Srbija uvek bila na pravoj strani u ratnim sukobima”.

Nastavi Citanje

U Trendu