Connect with us

Glas naroda

Rusija pokrenula tihu revoluciju povezujući cijenu nafte sa cijenom zlata

Published

on

Piše: Alister Kruk (Strategic-Culture)

Vezujući rublju za zlato, a energente za isplate u rubljama, Rusija započinje proces koji će na kraju povezati cijenu nafte sa cijenom zlata. Ovo je tiha revolucija monetarnog i trgovinskog sistema.

Ponekad se desi da nam se revolucionarna promjena prikrade neprimijećeno, a veliku vododelnicu uvažimo tek kada je primijetimo u retrovizorima. Ovo naročito važi kad oni koji su prvi povukli obarač ne shvataju šta su zapravo uradili.

Šta je učinjeno? U momentu kad im je mržnja udarila u glavu, nekoliko Bajdenovih službenika odlučilo je da realizuje svoj plan za uništenje vrijednosti rublje. Tako su pokrenuli trik zaplijene dolara, evra i američkih obveznica koje je Centralna banka Ruske Federacije držala u rezervama.

Toliko su bili sigurni da će plan uspeti i dovesti do podrivanja napora Rusije da spase poniruću rublju, da nisu čak ni probali da se konsultuju sa Federalnim rezervama i Evropskom centralnom bankom. Ova druga je to čak i javno istakla, ističući svoje neslaganje sa preduzetom mjerom.

Ono što je uslijedilo je nehotično lansiranje zapadnog finansijskog sistema u njegovu postepenu propast. Rusofobni vašingtonski „jastrebovi“ glupavo su započeli kavgu sa državom koja posjeduje resurse nužne za funkcionisanje svijeta, i tako pokrenuli prelazak na drugačiji monetarni sistem.

Dva plafona

Hoće li ovaj monetarni događaj promijeniti i geopolitičku dinamiku? Naravno – to se već dešava.

Zamrzavanjem ruskih rezervi, Vašington je praktično rekao Moskvi: dolari su vam uskraćeni, ne možete kupiti apsolutno ništa dolarima. Ako je to slučaj, šta je onda poenta držanja dolara? Rezultat ovog poteza SAD i EU je neizbježan: Rusija će prodavati svoj gas za rublje.

No, ovdje se dogodio makijavelistički obrt: starajući se za obje strane jednačine, odnosno vezujući rublju za zlato, a potom isplate energenata za rublje, Centralna banka Rusije fundamentalno menja čitave funkcionalne pretpostavke svetskog trgovinskog sistema (zamjenom dolara valutom koja ima čvrstu sirovinsku podlogu).

Ali važno je istaći da je Centralna banka Rusije uradila još dvije stvari od geostrateškog značaja: istovremeno je uvela jedan plafon cijene, ali je (što je slabije primijećeno) uklonila drugi. Banka je dodala plafon cijene zlata, obećavajući da će ga kupovati po fiksnoj cijeni.

Međutim, insistiranjem na isplatama u svojoj nacionalnoj valuti, Rusija je počela da uklanja ograničenje vrijednosti dolara koju su SAD nametnule 1971. godine, po kome je ostatak sveta morao da prodaje svoje nacionalne valute (pritom ih slabeći) kako bi kupovao dolare (radi isplate energenata). Ukratko, iako je ruski portparol Dmitrij Peskov rekao da će Rusija koračati pažljivo, ovaj potez buši strukturalno prekomerno vrednovanje dolara.

Bliskoistočni proizvođači energenata jasno vide kuda sve ide: Rusija – vezujući rublju za zlato, a energente za isplate u rubljama – započinje proces koji će na kraju povezati cijenu nafte sa cijenom zlata. Ovo je tiha revolucija. Zlato tako postaje uslovna neutralna rezervna valuta, dok se stvore uslovi za razvoj šire valute.

A tu je i treća prelomna tačka: sve ovo započinje odvajanje od američkih razmena sirovina za „papir“, kojima Zapad manipuliše kako bi uticao na cijene sirovina i zlata. To na primer potencijalno daje potpuno novi horizont zemljama iz udruženja OPEK+.

Evo šta je poenta: ako krene bacanje hartija od vrijednosti i dolara koje drže njujorške Federalne rezerve, šta će onda biti prirodno sredstvo zaštite vrijednosti? Pa sirovine, naravno. Zašto je ovo toliko revolucionarno? Zato što u eri ometanja lanaca snabdijevanja, nestašica hrane, rata i tome sličnog, Zapad više neće imati pristup jeftinim sirovinama.

Možda je trebalo da se Bajdenovi službenici pomuče da upitaju Federalne rezerve za mišljenje, pošto su – gle ironije – ne samo zastrašili druge inostrane držioce američkih hartija od vrednosti i dolara kada su zaplijenili ruske rezerve, nego su to učinili baš u momentu kada američka inflacija oštro skače, a obveznice se ionako škartiraju.

Nakon četrdeset godina funkcionisanja, američke obveznice danas se tretiraju kao „rizici bez profita“ – „rizici“ uslijed straha da će inflacija učiniti vrijednost obveznica još negativnijom u realnosti. Kamatna stopa na dvogodišnje hartije od vrijednosti već skače. Ali ukoliko Fed zaista želi ozbiljno da se izbori sa inflacijom, kamatne stope moraće da budu mnogo veće.

Scila i Haribda

Kako se moglo očekivati, jagma za sirovinama (iz svih poznatih razloga kao što su opasnost od rata, ometanje lanaca snabdijevanja, sankcije protiv Rusije) uzdigla je cijene sirovina do Meseca. Uvećanje cijena sirovina utiče na sve druge cijene i pravi štetu svuda – ali nigdje tako mnogo kao u SAD, u kojim otežali finansijalizovani konstrukt leži nasađen na tanušnu bazu sirovinske zaloge. I u kojim je administracija uhvaćena između Scile jezive inflacije i Haribde kolapsa tržišta ukoliko kamatne stope skoče.

Može li se ova trajektorija ekonomske krize i opadajuće relevantnosti Zapada – dodatno pritisnuta preusmjeravanjem monetarnog poretka, prijetnjom hiperinflacije, nestašica hrane, praznih rafova, inflacionog siromaštva i divljajućih cijena grijanja i goriva – preokrenuti američkom pobjedom u sukobu u Ukrajini?

Ono što nam „Buča“ govori jeste da se Zapad upustio u ludilo po principu „sve ili ništa“ kako bi dokazao da može da pobijedi u ovom ratu. Neuspjeh u Ukrajini mogao bi čak da znači i dezintegraciju EU i NATO. Skrpljena kohezija unutar ovih saveza neće preživjeti traumu poraza. A „Buča“ nam govori da je Zapad spreman da ide na pobjedu u imaginarnom ratu, čak i po cijenu strateških gubitaka na terenu u Ukrajini.

Evropski Uroborus

Očajanje Zapada otkriva se i kroz evropsko podražavanje Uroborusa (drevnog simbola zmije koja proždire sopstveni rep i samu sebe): Namjernim izbjegavanjem jeftinijih ruskih sirovina, Brisel izaziva da se inflatorna spirala otrgne kontroli, a Evropa postane ekonomski zapećak pošto će njena proizvodna baza postati potpuno nekonkurentna usled visokih izdataka za energente.

Predsjednik američkog Atlantskog saveta, taj neskriveni „ideolog unipolarnosti“ Frederik Kempe, napisao je prošle nedjelje: „Pobjeda Ukrajine – sa snažnim ujedinjenim Zapadom iza nje – nametnula bi preispitivanje američke posvećenosti i kompetentnosti, te preokrenula trajektoriju opadajućeg transatlantskog uticaja i značaja. […] Nije pitanje kakav bi bio novi svjetski poredak, nego da li će SAD i njihovi saveznici moći da, kroz Ukrajinu, spreče eroziju prošlovekovnih dostignuća, kao prvi korak ka uspostavljanju prvog istinski ‘svjetskog‘ poretka“ (kurziv autora).

Glavni značaj Ukrajine ogleda se u tome što svijet (izvan uskih okvira Zapadne Evrope i Sjedinjenih Država) pažljivo posmatra šta se dešava. Najvećim dijelom se odsječno odupire pridruživanju osudama Rusije. Jedna od manifestacija ovog političkog reseta je hladni tuš kojim su Bajdena dočekali Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Obje države su odbile Bajdenovu posetu, pa čak i njegove telefonske pozive, istovremeno odbijajući da ukinu tesnu saradnju sa Rusijom u oblastima naftne proizvodnje i regulacije cijena.

Nekako su se geopolitičke tektonske ploče već pomjerile. Jedan regionalni lider je to dobro sumirao nakon ruske inicijative za oporavak rublje: „Više se ne plašimo sankcija, vidjeli smo da druge države mogu da ih prežive“.

Preveo Vladan Mirković/Novi Standard

 

 

Glas naroda

Ozbiljan prodor ruske armije i milicije DNR na Donbaskom frontu – lomi se ukrajinska odbrana

Published

on

Ruska vojska je u Ukrajini ozbiljno napredovala! Na gradskoj kući Svetlodarska, grada u kojem je jedna od najvećih termoelektrana u Evropi, od jutros se vijori državna zastava Rusije.

Ovo je potvrdio i svetlodarski gradonačelnik Igor Zaharevič.

Rusi su probili čitave delove veoma utvrđenih granica u Donbasu i počeli da zatvaraju „male kotlove“ oko jedinica Oružanih snaga Ukrajine u nizu ključnih oblasti.

Ukrajinski donbaski front se još juče urušio ili se zaljuljao od Svetlodarska do Avdejevke, a bio je „stabilan“ još od 2015. godine.

Ofanziva savezničkih snaga – Oružanih snaga Rusije i armije DNR, na čijoj strani je i privatna vojna jedinica „Vagner“ – donijela je proboj ukrajinskog fronta za samo nekoliko sati. Prvo je palo utvrđeno naselje Mironovski koje je prikrivalo Svetlodarsk, a potom i sam grad s 12.000 stanovnika.

Potom je ruska vojska ozbiljno napredovala sjeverno od Avdejevke, pa su ukrajinske trupe počele užurbano da se povlačenje sa takozvanog Svetlodarskog luka ka Artjomovsku (Bahmutu).

Avdejevka, koja je dugi niz godina bila jedan od simbola ukrajinske okupacije dijela DNR, ubrzano se pretvara u „mali kotao“, koji se, uz napredovanje ruskih trupa i snaga LNR severno prema Slavjansku, pretvara u stratešku pretnju jednoj od najvećih grupa Oružanih snaga Ukrajine.

Avdejevka – sa svojih 30.000 stanovnika i gigantskom koksarom – s pravom je smatrana, uz Mariupolj i Slavjansk, jednim od simbola rata u Donbasu.

Severodonjeck i Lisičansk u LNR su poslednja velika gradska aglomeracija čije će oslobađanje staviti tačku na specijalnu operaciju na teritoriji Luganske Republike.

Marjinka je poprište najtežih bitaka sa ogromnim gubicima još 2015. godine, a njeno oslobađanje će značiti skidanje formalne opsade Donjecka sa zapadnog pravca.

Svih prethodnih godina su borbe na obodu industrijske zone Avdejevke vodile uglavnom snajperske grupe, koje je sa strane DNR predvodio Dejan Deki Berić, srpski dobrovoljac zadužen za snajpere. Pokušaji da se direktno juriša na Avdijevku nikada nisu usledili zbog besmisla takvog poduhvata.

Uslijed poraza ukrajinskih jedinica u rejonu Popasne, pokrenuta je ofanziva u svim pravcima oko ovog naselja (od njega praktično ništa nije ostalo).

Oružane snage Ukrajine već su izgubile jedini put za snabdijevanje od Bahmuta do Lisičanska, a komandanti ukrajinskih jedinica u Severodonjecku uzalud traže dozvolu da napuste potencijalni „mali kotao“.

Zato su djelovi Oružanih snaga Ukrajine bez dozvole počeli da napuštaju Severodonjeck, odlazeći u Lisičansk, a odatle ka Slavjansku.

Jedan od tih mostova preko rijeke Severski Donjec je 23. maja ujutru srušila artiljerija Oružanih snaga RF, a drugi kontroliše artiljerijskom vatrom.

Lisičansk se u Kijevu ranije smatrao pogodnim odbrambenim položajem, pošto se ovaj grad nalazi na brdu usred stepe oko hemijske fabrike. Ali, brzo napredovanje ruskih i luganskih trupa prema Severodonjecku lišava Lisičansk prednosti položaja.

Do podne 23. maja, ruske trupe su već zauzele nekoliko kvartova Severodonjecka sa visokim zgradama, iako su se ranije borbe pješadije vodile samo po šumama u okolini grada.

I Severodonjeck sa svojih 100.000 stanovnika takođe je ozbiljan simbol: u njemu se do nedavno nalazila ukrajinska „uprava Luganske oblasti“.

Svernije, ruska vojska je već ušla u Krasni Liman i nastavila da napreduje prema Slavjansku.

Severodonjecka grupacija Oružanih snaga Ukrajine za samo nekoliko sati našla se u taktičkom okruženju pošto je autoput za Bahmut sada pod vatrenom kontrolom Oružanih snaga RF.

Sada je teško procijeniti koliko se tačno ukrajinskih vojnika nalazi u potencijalnim „malim džepovima“ u Severodonjecku i Avdejevki.

Brojni izvori tvrde da je garnizon Avdejevke nekoliko puta veći od likvidiranog garnizona Mariupolja. Da ima do 50 hiljada ljudi.

Istovremeni proboji ukrajinske odbrane na više mesta odjednom, sa gotovo paničnim povlačenjem jedinica kijevskog režima iz utvrđenih područja koja su donedavno izgledala neosvojiva – to je očigledan uspeh savezničkih snaga.

Sada ruski Generalštab može da planira „normalan napad“ na Slavjansk.

(Fakti)

Nastavi Citanje

Glas naroda

Crnogorac “pao” u Australiji zbog šverca 320 kg kokaina!

Published

on

Pedesetjednogodišnji državljanin Crne Gore uhapšen je u Australiji zbog sumnje da je, kao kapetan međunarodnog broda “Interlink Veraciti”, učestvovao u pokušaju šverca 320 kilograma kokaina u tu zemlju.

Kako prenose australijanski mediji, on će se pred sudom u Južnom Hedlandu pojaviti u utorak.

Hapšenje je sprovedeno nakon forenzičkog pregleda mobilnog uređaja na kome su navodno otkrivene poruke koje se odnose na uvoz kokaina.

Hapšenje je uslijedilo nakon što su vlasti zaplijenile 320 kilograma kokaina u Port Hedlandu 15. maja i uhapsile dvojicu muškaraca za koje su tvrdili da su sakupili plastičnu drogu iz okeana kod obale grada Pilbara.

Nastavi Citanje

Glas naroda

Knežević: Lideri DF-a su ponovo pod mjerama nadzora Kavačkog klana

Published

on

Predsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore Milan Knežević potvrdio je da na sjednicu ovog odbora nisu došli poslanici DPS-a, zbog čega je odložena sjednica na kojoj su trebali da budu saslušani specijalni državni tužilac Vladimir Novović i premijer Dritan Abazović.

Sve ide ka tome da se ja smjenim sa ovog mjesta. U dogovoru sa Abazovićem dogovoreno je da ipak počnemo sa sjednicom, pa da bude pauza. Abazović bi tražio i da sjednica bude javna, ali do toga nije ni došlo. Postavljam pitanje kome je u interesu da se ne održi sjednica o podacima EUROPOL-a. Da nije bilo Libertasa i Olivere Lakić ne bi sasnali za slučaj Vesne Medenice i slučaj visokih funkcionera. Podsjetićemo vas da smo raspravljali na različite teme na odborima. Kad treba da raspravljamo o bitnim temama za Crnu Goru i za svijet određenim kolegama nije bilo u interesu da se raspravlja na ovu temu. Sumnjam da su neki od kolega iz DPS-a pod uticajem kavačkog klana i ne žele da dođu na ovu sjednicu“, rekao je Knežević.

On je saopštio da je došao do saznanja da su on Medojević i Mandić ponovo stavljeni pod mjerama nadzora za potrebe kavačkog klana.

Klanovi su toliko osilili da su jači od države. Evo je i došlo do odlaganja i ove sjednice odbora. Nabavio sam kavkaskog ovčara,koji se razbolio. Ali će oni koji me prate i prisluškuju to prije znati nego ja, ako mu se šta desi“, poručio je Knežević i pozvao Vrhovni sud i Sudski savjet da se izjasne da li je zakonito to što su ponovo pod mjerama tajnog nadzora.

Knežević je dodao da su dobili informaciju da ih prate od postavljanja Sava Kentere na čelno mjesto ANB-a.

Nastavi Citanje

U Trendu