Ruska vojska je u Ukrajini ozbiljno napredovala! Na gradskoj kući Svetlodarska, grada u kojem je jedna od najvećih termoelektrana u Evropi, od jutros se vijori državna zastava Rusije.

Ovo je potvrdio i svetlodarski gradonačelnik Igor Zaharevič.

Rusi su probili čitave delove veoma utvrđenih granica u Donbasu i počeli da zatvaraju „male kotlove“ oko jedinica Oružanih snaga Ukrajine u nizu ključnih oblasti.

Ukrajinski donbaski front se još juče urušio ili se zaljuljao od Svetlodarska do Avdejevke, a bio je „stabilan“ još od 2015. godine.

Ofanziva savezničkih snaga – Oružanih snaga Rusije i armije DNR, na čijoj strani je i privatna vojna jedinica „Vagner“ – donijela je proboj ukrajinskog fronta za samo nekoliko sati. Prvo je palo utvrđeno naselje Mironovski koje je prikrivalo Svetlodarsk, a potom i sam grad s 12.000 stanovnika.

Potom je ruska vojska ozbiljno napredovala sjeverno od Avdejevke, pa su ukrajinske trupe počele užurbano da se povlačenje sa takozvanog Svetlodarskog luka ka Artjomovsku (Bahmutu).

Avdejevka, koja je dugi niz godina bila jedan od simbola ukrajinske okupacije dijela DNR, ubrzano se pretvara u „mali kotao“, koji se, uz napredovanje ruskih trupa i snaga LNR severno prema Slavjansku, pretvara u stratešku pretnju jednoj od najvećih grupa Oružanih snaga Ukrajine.

Avdejevka – sa svojih 30.000 stanovnika i gigantskom koksarom – s pravom je smatrana, uz Mariupolj i Slavjansk, jednim od simbola rata u Donbasu.

Severodonjeck i Lisičansk u LNR su poslednja velika gradska aglomeracija čije će oslobađanje staviti tačku na specijalnu operaciju na teritoriji Luganske Republike.

Marjinka je poprište najtežih bitaka sa ogromnim gubicima još 2015. godine, a njeno oslobađanje će značiti skidanje formalne opsade Donjecka sa zapadnog pravca.

Svih prethodnih godina su borbe na obodu industrijske zone Avdejevke vodile uglavnom snajperske grupe, koje je sa strane DNR predvodio Dejan Deki Berić, srpski dobrovoljac zadužen za snajpere. Pokušaji da se direktno juriša na Avdijevku nikada nisu usledili zbog besmisla takvog poduhvata.

Uslijed poraza ukrajinskih jedinica u rejonu Popasne, pokrenuta je ofanziva u svim pravcima oko ovog naselja (od njega praktično ništa nije ostalo).

Oružane snage Ukrajine već su izgubile jedini put za snabdijevanje od Bahmuta do Lisičanska, a komandanti ukrajinskih jedinica u Severodonjecku uzalud traže dozvolu da napuste potencijalni „mali kotao“.

Zato su djelovi Oružanih snaga Ukrajine bez dozvole počeli da napuštaju Severodonjeck, odlazeći u Lisičansk, a odatle ka Slavjansku.

Jedan od tih mostova preko rijeke Severski Donjec je 23. maja ujutru srušila artiljerija Oružanih snaga RF, a drugi kontroliše artiljerijskom vatrom.

Lisičansk se u Kijevu ranije smatrao pogodnim odbrambenim položajem, pošto se ovaj grad nalazi na brdu usred stepe oko hemijske fabrike. Ali, brzo napredovanje ruskih i luganskih trupa prema Severodonjecku lišava Lisičansk prednosti položaja.

Do podne 23. maja, ruske trupe su već zauzele nekoliko kvartova Severodonjecka sa visokim zgradama, iako su se ranije borbe pješadije vodile samo po šumama u okolini grada.

I Severodonjeck sa svojih 100.000 stanovnika takođe je ozbiljan simbol: u njemu se do nedavno nalazila ukrajinska „uprava Luganske oblasti“.

Svernije, ruska vojska je već ušla u Krasni Liman i nastavila da napreduje prema Slavjansku.

Severodonjecka grupacija Oružanih snaga Ukrajine za samo nekoliko sati našla se u taktičkom okruženju pošto je autoput za Bahmut sada pod vatrenom kontrolom Oružanih snaga RF.

Sada je teško procijeniti koliko se tačno ukrajinskih vojnika nalazi u potencijalnim „malim džepovima“ u Severodonjecku i Avdejevki.

Brojni izvori tvrde da je garnizon Avdejevke nekoliko puta veći od likvidiranog garnizona Mariupolja. Da ima do 50 hiljada ljudi.

Istovremeni proboji ukrajinske odbrane na više mesta odjednom, sa gotovo paničnim povlačenjem jedinica kijevskog režima iz utvrđenih područja koja su donedavno izgledala neosvojiva – to je očigledan uspeh savezničkih snaga.

Sada ruski Generalštab može da planira „normalan napad“ na Slavjansk.

(Fakti)

Pedesetjednogodišnji državljanin Crne Gore uhapšen je u Australiji zbog sumnje da je, kao kapetan međunarodnog broda “Interlink Veraciti”, učestvovao u pokušaju šverca 320 kilograma kokaina u tu zemlju.

Kako prenose australijanski mediji, on će se pred sudom u Južnom Hedlandu pojaviti u utorak.

Hapšenje je sprovedeno nakon forenzičkog pregleda mobilnog uređaja na kome su navodno otkrivene poruke koje se odnose na uvoz kokaina.

Hapšenje je uslijedilo nakon što su vlasti zaplijenile 320 kilograma kokaina u Port Hedlandu 15. maja i uhapsile dvojicu muškaraca za koje su tvrdili da su sakupili plastičnu drogu iz okeana kod obale grada Pilbara.

Predsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore Milan Knežević potvrdio je da na sjednicu ovog odbora nisu došli poslanici DPS-a, zbog čega je odložena sjednica na kojoj su trebali da budu saslušani specijalni državni tužilac Vladimir Novović i premijer Dritan Abazović.

“Sve ide ka tome da se ja smjenim sa ovog mjesta. U dogovoru sa Abazovićem dogovoreno je da ipak počnemo sa sjednicom, pa da bude pauza. Abazović bi tražio i da sjednica bude javna, ali do toga nije ni došlo. Postavljam pitanje kome je u interesu da se ne održi sjednica o podacima EUROPOL-a. Da nije bilo Libertasa i Olivere Lakić ne bi sasnali za slučaj Vesne Medenice i slučaj visokih funkcionera. Podsjetićemo vas da smo raspravljali na različite teme na odborima. Kad treba da raspravljamo o bitnim temama za Crnu Goru i za svijet određenim kolegama nije bilo u interesu da se raspravlja na ovu temu. Sumnjam da su neki od kolega iz DPS-a pod uticajem kavačkog klana i ne žele da dođu na ovu sjednicu“, rekao je Knežević.

On je saopštio da je došao do saznanja da su on Medojević i Mandić ponovo stavljeni pod mjerama nadzora za potrebe kavačkog klana.

“Klanovi su toliko osilili da su jači od države. Evo je i došlo do odlaganja i ove sjednice odbora. Nabavio sam kavkaskog ovčara,koji se razbolio. Ali će oni koji me prate i prisluškuju to prije znati nego ja, ako mu se šta desi“, poručio je Knežević i pozvao Vrhovni sud i Sudski savjet da se izjasne da li je zakonito to što su ponovo pod mjerama tajnog nadzora.

Knežević je dodao da su dobili informaciju da ih prate od postavljanja Sava Kentere na čelno mjesto ANB-a.