Predsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore Milan Knežević potvrdio je da na sjednicu ovog odbora nisu došli poslanici DPS-a, zbog čega je odložena sjednica na kojoj su trebali da budu saslušani specijalni državni tužilac Vladimir Novović i premijer Dritan Abazović.

“Sve ide ka tome da se ja smjenim sa ovog mjesta. U dogovoru sa Abazovićem dogovoreno je da ipak počnemo sa sjednicom, pa da bude pauza. Abazović bi tražio i da sjednica bude javna, ali do toga nije ni došlo. Postavljam pitanje kome je u interesu da se ne održi sjednica o podacima EUROPOL-a. Da nije bilo Libertasa i Olivere Lakić ne bi sasnali za slučaj Vesne Medenice i slučaj visokih funkcionera. Podsjetićemo vas da smo raspravljali na različite teme na odborima. Kad treba da raspravljamo o bitnim temama za Crnu Goru i za svijet određenim kolegama nije bilo u interesu da se raspravlja na ovu temu. Sumnjam da su neki od kolega iz DPS-a pod uticajem kavačkog klana i ne žele da dođu na ovu sjednicu“, rekao je Knežević.

On je saopštio da je došao do saznanja da su on Medojević i Mandić ponovo stavljeni pod mjerama nadzora za potrebe kavačkog klana.

“Klanovi su toliko osilili da su jači od države. Evo je i došlo do odlaganja i ove sjednice odbora. Nabavio sam kavkaskog ovčara,koji se razbolio. Ali će oni koji me prate i prisluškuju to prije znati nego ja, ako mu se šta desi“, poručio je Knežević i pozvao Vrhovni sud i Sudski savjet da se izjasne da li je zakonito to što su ponovo pod mjerama tajnog nadzora.

Knežević je dodao da su dobili informaciju da ih prate od postavljanja Sava Kentere na čelno mjesto ANB-a.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD, izjavio je da je patriotizam ključna riječ za opstanak srpskog naroda te istakao da je cilj vladajuće koalicije u Republici Srpskoj mir i stabilnost.

„Ako nema patriotizma, ako niste odgovorni i lojalni svojoj zajednici, onda ni kao pojedinac ne možete da uspijete”, rekao je Dodik u obraćanju na Skupštini Ujedinjene Srpske u Banjaluci.

„Nismo ovdje da rušimo, nego da gradimo i uvjeren sam da ćemo zajedno naći načina da naša mišljenja, različita ponekad, ujedinimo“, rekao je Dodik.

Ocijenio je da Republika Srpska, ali i Srbija, prolaze kroz teška vremena i izazove i da svet danas nije isti kao što je bio prije deset godina.

“Moramo dobro razmisliti kako ćemo se dalje kretati i šta ćemo našem narodu ponuditi kao opciju. Ušli smo u deceniju koju su već na početku obilježili problemi, a neki od njih još traju“, rekao je Dodik

On je istakao da se moraju zajednički tražiti odgovori i napraviti plan kako delovati.

On je izrazio uvjerenje da će se zajedničkim snagama pronaći način kako se odnositi prema svim napadima koje dolaze od “velikih i moćnih”.

“Moramo se boriti za naš način života, jezik, kulturu, vjeru, Republiku Srpsku i naš narod gdje god da se on nalazi“, rekao je Dodik.

Dodik je rekao da Republika Srpska ima teritoriju, stanovništvo i efikasnu vlast, te da je od ključne važnosti za njenu budućnost da li će nastaviti imati kompaktne institucije i jaku institucionalnu vlast ili će imati podeljenu vlast.

“Podijeljena vlast znači užurbanu propast Republike. Zato se objedinimo oko naše zajedničke platforme, oko naših zajedničkih kandidata i bićemo pobjednici“, rekao je Dodik.

Istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) pokazalo je da ogromna većina građana Srbije nije za uvođenje sankcija Rusiji, protivi se ulasku u NATO i ne bi priznala Kosovo u zamjenu za prijem Srbije u Evropsku uniju.

Urednik NSPM Đorđe Vukadinović je rekao da je to istraživanje je pokazalo da Srbija nije baš tako podijeljeno društvo kako se smatra, i tvrdi da se druga istraživanja o sličnim temama mogu razlikovati za manje od dva procenta.

Istraživanje NSPM je pokazalo da 82,1 odsto građana ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, 6,9 odsto podržava, a 11 odsto građana nema stav.

Građani su rekli da prate situaciji u Ukrajini, i oko 49 odsto smatra da je Rusija u pravu, 6,1 misi da je to Ukrajina, stav nema 24 odsto, a za 21 posto građana niko nije kriv.

“Kada smo pitali ko je najviše kriv za sukob u Ukrajini, čak 68,7 odsto reklo je da je to NATO, Ukrajinu krivi 7,4, Rusiju 5,6, a nema stav oko 18 posto građana”, rekao je Vukadinović.

Ukazao je da je podrška ulasku Srbije u NATO “doživjela minimum” i sada je pala na 5,4 odsto, a protiv ulaska u NATO je 87,2 odsto ispitanih.

Vukadinović je naveo da je samo pet odsto ispitanih reklo da treba priznati Kosovo* u zamenu za članstvo u Evropskoj uniji, dok se oko 85 odsto ispitanih tome protivi.

“Ta opcija da treba priznati Kosovo zarad ulaska u EU nikad nije prešla 10 posto i pokazalo se da nije Srbija tako podijeljena, već neki centri moći stvaraju konfuziju i trude se da pomute i relativizuju ove nalaze”, rekao je Vukadinović i pozvao kolege istraživače da iznesu svoje nalaze o tim temama.

Predstavljeno istraživanje je pokazalo i da je podrška ulasku Srbije u EU konstantno pada, ali i da se oko te teme građani najviše kolebaju.

Vukadinović je rekao da je čvrsto opredijeljeno samo 20 odsto anektiranih koji su za EU, ili oko 30 dosto onih koji su čvrsto protiv, dok se svi ostali kolebaju i na njih utiču mediji ili neke izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

„Nudimo nalaz oko kojeg treba otvoriti dijalog i ne predujudiciramo zaključke i odluke države, ali bi svaka država morala imati na umu ove nalaze” rekao je Vukadinović i predložio raspravu u medijima s nacionalnom frekcvencijom.

Istraživanjem NSPM je utvrđeno i da nešto manje od polovine ispitanih (oko 46 odsto) smatra da Srbija ide u dobrom pravcu, dok 37,5 smatra da ne ide, te se ti procenti mogu smatrati i izrazom podrške vlasti i opoziciji.

Istoričar Slobodan Janković rekao je da je istraživanje NSPM rađeno pre najnovijih izjava o “najtežoj zimi koja slijedi” i izrazio bojazan da bi neki naredni rezultati možda povećali procenat onih koji kažu da žive gore nego prije.

On se osvrnuo i na politiku prema Kosovu i rekao da su građani odbacili političare koji su govorili da je “dosta nebeske Srbije” i da je “Kosovo balast”.

Govoreći o najnovijim događajima, rekao je da je “više pritisnut” Aleksandar Vučić nego sama Srbija, i da je predsjednik “ispipavao teren kolika mu je podrška u Crkvi i u javnom mnjenju za neke poteze prema Rusiji”.

“I ovo istraživanje, i stav SPC, jasno govore da je narod protiv uvođenja sankcija Rusiji, i vlast treba da zna – ako je i imala planove za uvođenje sankcija – da nema podršku za takav potez”, rekao je Janković uz ocenu da je “Srbija uvek bila na pravoj strani u ratnim sukobima”.