Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija Udruženje novinara Crne Gore uputilo je čestitku svim novinarima, redakcijama, urednicima i udruženjima novinara istakavši da novinarima u Crnoj Gori niko ne garantuje sigurnost, autonomiju i dostojanstvo koje je imala ova nekada ugledno zanimanje. U vremenima brojnih izazova važna je odgovornost, profesionalizam i posvećenost istini, što su temelji kredibilnosti medijskog prostora.

Podsjećamo da je Crna Gora na Svjetskom indeksu slobode medija, za ovu godinu, napredovala za tri pozicije, pa je sada na 37. od 180 zemalja svijeta.

U izvještaju, koji je objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF) povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, navodi se da Crna Gora nastoji da se pridruži Evropskoj uniji, a vladajuća koalicija, koja je preuzela vlast 2023. godine, uskladila je nacionalno zakonodavstvo sa evropskim standardima.

Takođe, u bazi Safe Journalist zabilježena su 24 incidenta, što je značajno više u odnosu na predhodnu godinu, kada ih je bilo 16.
Novinarska olidarnost trebala bi biti temelj svakog d‌jelovanja., a stalno zalaganje za prava, sigurnost i profesionalne standarde je zajednička. Samo solidarni između sebe možemo da gradimo medijsku scenu koja služi javnom interesu i čuva slobodu govora.
Ovo je prilika da se uputi i apel vlastima, ali i opozicikji da moraju garantovati siguran ambijent za rad novinara i novinarsku autonomiju.
Takođe smo svjedoci smo da se novinari i novinarke u Crnoj Gori sa lošim socio-ekonomskim položajem sa neadekvatim primanjima i pod stalnim pritiskom vlasnika medija i politike.

Zabrinjava nekolegiojalnost i nedostatak solidarnosti među novianrima, medijima i udruženjima medija.

Sve ovo utiče na pad novinarskog profesionalnizma, autocenzuru i direktno se odražava na pad povjerenja u novinare i medije.
UNCG podržava aktuelnu vlast , opoziciju i NVO koje se bave medijima da novinarima i novinarkama stvore i garantuju da rade svoj posao slobodno, profesionalno i bez policijskog obezbeđenja i straha za goli život i minimum egzistencije.

Predsjednik UNCG Tihomir Burzanović
Sekretar UNCG Ivan Milošević

Podgorica, 2.maja 2025.g.

PIŠE: o Jovan PLAMENAC

Ove godine slavimo jubijej crkve Svete Trojice na Rumiji – 20 godina od njenog obnovljenja.
Juče smo u njoj odslužili redovnu jednomjesečnu Liturgiju, a potom je prefarbali, tako da je sinula u svoj svojoj ljepoti. Posljednji put je prefarbana nakon što su po njoj bili isctali grafite „UČK“, „Ovo je Albanija“ i slično, 2012. godine.

Rumijska crkva je, po svoj prilici, najoklevetanija crkva na svijetu. Bogoborni trodecenijski režim u Crnoj Gori, koji je sam sebe srušio nakanom da Crkvi otima imovinu, sve vrijeme, pomoću svojih aktivista, poslanika, medija, ali i dijela naroda u kojem je svojom monstruoznom propagandom razbuktao mržnju prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, iz svojih bolesnih političkih razloga, plasirao je bezočnu laž da je obnovljena Rumijska crkva devastirala kult Svetog Jovana Vladimira i narušila barski međuvjerski sklad i Istina je suprotna: obnova crkve Svete Trojice je ispunjenje zavjeta predaka naroda podrumijskog kraja tri konfesije da crkva bude vraćena na vrh Rumije. Upravo vođeni tim najsilnijim zavjetom u Crnoj Gori, koji potiče iz vremena kada je u ovom kraju živio samo pravoslavni narod, oni su stotinama godina na Trojčindan, sa dubokim poštovanjem prema svojim pravoslavnim precima, u litiji koju je, kao i danas, predvodio pravoslavni sveštenik, u jedinstvu sa članovima porodice Andrović, čuvarima drevnog krsta Svetog Jovana Vladimira, iznosili po kamen, ne besmisleno, nego sa smislom, nadom i vjerom, da će onda kada se tu sabere dovoljno kamenja crkva biti vraćena.

I kada je ovaj zavjet ispunjen, kao čir, kao vulkan, prokuljalo je zlo mržnje Crnom Gorom. Ono je sve vrijeme podgrijavano i sasvim je moguće da su grafiti ispisivani po Rumijskoj crkvi djelo režimske tajne policije i njegovih aktivista. To zlo je i danas živo, kao tekovina vladavine trodecenijskog režima, ali i kao mjera njegovog prisustva u današnjem političkom, kulturnom, duhovnom i medijskom životu Crne Gore.
A Rumijska crkva, kao da su je bezočne klevete očvrsle, živi svoj divni život. Svakog mjeseca u njoj se Bogu prinosi služba. Na Liturgiji juče bilo nas je 37, iako je bio radni dan. Skoro pola hodočasnika ostalo je da pomognu pri uređenju crkve, među njima i dva mladića, Bjelopoljac i Pljevljak, koji nijesu ni znali da će biti rada na crkvi. Juče je na Litirgiji na Rumiji bila i beba koja danas puni 15 mjeseci, izvjesno najmlaći rumijski hodočanik. Otac joj je Čeh a majka Srpkinja iz Loznice.