Connect with us

Politika

Raković: Da se tri srpske zemlje ujedine

Published

1 month ago

on

Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Sretenje Gospodnje, koje se slavi na 40. dan od Božića. Kao Dan državnosti Srbije slavi se od 2002. godine.

Na Sretenje 1804. godine održan je Zbor u Orašcu kojim je počeo Prvi srpski ustanak, pa je slavljen i kao Dan državnosti Srbije. Godine 1835. u Kragujevcu je donijet Sretenjski ustav, prvi demokratski ustav Srbije, pa je slavljen i kao Dan ustavnosti. U Skoplju je 1909. održana prva skupština Srba u Osmanskom carstvu, a na Sretenje 2014. godine održan je referendum na sjeveru Kosova.

Istoričar Aleksandar Raković za „Borbu“ je komentarisao šta ovaj praznik znači za srpski narod i za državu Srbiju i kazao da Srbi na ovaj način pokazuju kontinuitet sa Karađorđevim ustanicima koji su na Sretenje 1804. podigli Prvi srpski ustanak.

„Preko Prvog srpskog ustanka, pokazujemo da imamo kontinuitet i da potvrđujemo kontinuitet moderne srpske državnosti koji je uspostavljen tada a koji od 1835. godine oličava i Sretenjski Ustav. Vrlo je važno, kada je riječ o Danu državnosti Republike Srbije da imamo utemeljenje u ovako važnim događajima kakvi su bili i 1804. i 1835. godine. Kako obnova srpske države tako i utvrđivanje ustavnosti srpske države“, kazao je Raković.

Kada je riječ o obije faze srpske revolucije, Raković za naš portal navodi da njih krasi to što su uprkos teškim odnosima između Karađorđa i Miloša Obrenovića Srbi i tada uprkos tome pokazivali svijest da treba ići ka istom cilju.

„Da obnove državu koju su izgubili u srednjem vijeku, da stvore institucije, da napišu Ustav, da utvrde modernu državu koja je tim Sretenjskim ustavom bila ispred svog vremena i zbog toga je on svega 55 dana bio u upotrebi upravo zbog toga što je bio previše progresivan za veće zemlje, koji nisu mogli da prihvate da je Srbija u tom smislu demokratije ispred njih. Zato je bitno uspostaviti vezu i obnavljati je sa Miloševom i Karađorđevom Srbijom“, kazao je Raković.

Kada je riječ o događajima iz 19. vijeka, mi u to vrijeme vidimo da se Prvi srpski ustanak proširio sve do bosanske Krajine, i na Brda u današnjoj Crnoj Gori, tvrdi istoričar i dodaje da su Srbi iz onoga što će kasnije biti Vojvodina, prelazili u ustaničku Srbiju i ratovali zajedno sa Karađorđevim ustanicima.

„To potvrđuje svijest o jedinstvu srpskog naroda gdje god on da živi, kao što ga imamo danas. Tako su ga naši preci imali i početkom XIX vijeka“, ističe Raković.

Na pitanje našeg novinara gdje je Srbija danas u ovim istorijskim prekretnicama, i kako komentariše činjenicu da Srbija danas sjedi na svojoj stolici, a ne ni na istočnoj ni na zapadnoj, ali i na pitanje kako predviđa budućnost srpskog naroda u aktuelnim geopolitičkim dešavanjima Raković odgovara:

„Srbija je odabrala jedini mogući put. Okolnosti u svijetu kreirale su jedinu mogućnost a to je da Srbija bude neutralna. Da se ne pridruži sankcijama Rusiji ali i da ne odustane od svojih veza sa Zapadnom Evropom i Sjedinjenim američkim državama. I vrijeme a i politika državnog rukovodstva definisali su politiku Srbije da bude neutralna“, kazao je on za Borbu.

Istoričar Srbiju i srpski narod u budućnosti vidi, ako na tome budu pažljivo radili, ujedinjene u jednu državu.

„Ja smatram da Republika Srbija, Republika Srpska i Crna Gora treba da stvore jedinstvenu državu. Svako drugo rješenje nije pravedno. Ovo je najdemokratskije rješenje“ – zaključio je Raković

Povezane teme:
Nastavi Citanje
Klikni za komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Piše, Spasoje Tomić, Sindrom komitskog polusvijeta

Published

3 weeks ago

on

February 28, 2025

By

Prev1 of 2
Use your ← → (arrow) keys to browse

NJihova bahatost, kompleksi više vrijednosti i lažni osjećaj hrabrosti, osjećaj hrabrosti u čoporu, veselinveljovićevska životna filozofija, paljenje guma, srbofobija, sve je to odlika prosječnog komite.

U pitanju je klasičan polusvijet, ograničenih shvatanja, ograničenog intelektualnog dometa. Jer da njihov intelektualni domet nije ograničen, ne bi sebi dozvoli da pjevaju da su đeca ispod kapelice, dok na Lovćenu stoji nakaza od mauzoleja, koga gle čuda ta ista đeca ispod kapelice brane ne dajući da se obnovi kapela, kapela koja je amanet NJegoša.

Svakako, slažem se sa jednim mojim prijateljem koji je rekao da njima ipak treba pomoći, na način što bi se taj polusvijet na par godina prebacio u urbane sredine, da vide i nauče kako se treba ponašati, ophoditi i poštovati različitosti, pa ih onda vratiti u sredine gdje žive kako bi te sredine bile oslobođene primitivizma i šovinizma, koji se svakako najbolje ispoljio i još uvijek ispoljava pjevanjem pjesama ustaše Tompsona.

Spasoje Tomić, srpski političar iz CG

Prev1 of 2
Use your ← → (arrow) keys to browse

Nastavi Citanje

Glas naroda

Knežević: Nećemo podržati rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva

Published

4 weeks ago

on

February 22, 2025

By

Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević gostujući u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
„Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu. Bila je priča kako će se oni naći u biračkom spisku. Evo sad nudimo turski model- nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica“, precizirao je lider DNP-a.

Knežević se pita imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.

„Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva-  i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori“, naglašava Knežević.

S druge strane, naveo je njegov lični primjer.

„Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori. I ja sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak. Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu“, ističe Knežević.

Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.

„Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju? To je fašizam. Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti“, naveo je Knežević.

Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.

„Imamo veliki broj naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Turskoj i koji su zainteresovani za ovaj model plave karte. Imamo još jedan broj građana koji je vezan za Bosnu i Hercegovinu. Kažem vam- ovo je turski model, nije mi ga poslao ni Putin, ni Vučić, samo neka mi kažu šta je sporno. Ili, neka oduzmu svima dvojna državljanstva. Neka bez dvojnih državljanstava ostanu svi koji se nalaze u biračkom spisku, a nemaju pravo po registru prebivališta. I ovima koji žive u Crnoj Gori, a imaju dvojna državljanstva. Izgleda samo oni koji žive u Srbiji ne smiju da imaju dvojno državljanstvo sa državom u kojoj su rođeni“, zaključuje Knežević.

(ADRIA)

Nastavi Citanje

Politika

Ana Đukanović sa advokatima podržala kamosjutraše

Published

1 month ago

on

February 15, 2025

By

Oko stotinak advokata u Crnoj Gori podržalo je proteste neformalne studentske organizacije “Kamo śutra”.

 

Među advokatima, koji su dali podršku, je i Ana Đukanović, sestra Mila Đukanovića, bivšeg predsjednika Crne Gore.

 

U Advokatskoj komori Crne Gore ima više od 1.100 advokata. To znači da skoro 10% njih podržavaju proteste za smjenu potpredsjednika Vlade Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

 

Podršku su dali:

 

1. Nikola Marković, Tivat

 

2. Boris Marinović, Podgorica

 

3. Tijana Prelević, Podgorica

 

4. Smiljana Prelević, Podgorica

 

5. Dušan Lukšić, Podgorica

 

6. Miljan Knežević, Podgorica

 

7. Dunja Zeković Đonaj, Podgorica

 

8. Nikola Belada, Cetinje

 

9. Radojka Popović, Kotor

 

10. Nikša Miljanić, Tivat

 

11. Zoran Miljanić, Tivat

 

12. Tatjana Franović, Budva

 

13. Draško Dapčević, Budva

 

14. Slaven Šćepanović, Budva

 

15. Balša Polović, Budva

 

16. Veselin Radulović, Podgorica

 

17. Ivana Kovačević, Tivat

 

18. Irena Polović, Budva

 

19. Mirjana Počanić, Kotor

 

20. Josip Počanić, Kotor

 

21. Alma Karađuzović Đinđinović, Podgorica

 

22. Amra Ademović, Podgorica

 

23. Marija Živković, Podgorica

 

24. Sanja Radulović, Podgorica

 

25. Vukašin Šimrak, Herceg Novi

 

26. Bojana Franović Kovačević, Podgorica

 

27. Ksenija Franović, Podgorica

 

28. Nebojša Batrićević, Podgorica

 

29. Emir Bojadžić, Podgorica

 

30. Antonio Brajović, Podgorica

 

31. Aleksandra Miković ,Kotor

 

32. Mesuda Đečević, Podgorica

 

33. Ljiljana Đolević, Podgorica

 

34. Predrag Đolević, Podgorica

 

35. Petar Đukanović, Podgorica

 

36. Zorica Đukanović, Podgorica

 

37. Omer Mehmedović, Podgorica

 

38. Milja Đuranović, Podgorica

 

39. Vladimir Đurković, Podgorica

 

40. Vladan Đuranović, Podgorica

 

41. Fata Hodžić, Podgorica

 

42. Ismet Hodžić, Podgorica

 

43. Vuk Jaredić, Podgorica

 

44. Stefan Jovanović, Podgorica

 

45. Zoran Jovetić, Podgorica

 

46. Novica N. Jovović, Podgorica

 

47. Jadranka Kasalica, Podgorica

 

48. Marina Franeta, Kotor

 

49. Mihailo Volkov, Podgorica

 

50. Mehmed Markišić, Podgorica

 

51. Nela Marković, Podgorica

 

52. Orle Muratović, Podgorica

 

53. Zoran Piperović, Podgorica

 

54. Srđan Radović, Podgorica

 

55. Željko Damjanović, Cetinje

 

56. Vladimir Vujović, Cetinje

 

57. Vesna Čučković, Kotor

 

58. Čedo Dobrović, Podgorica

 

59. Ana Đukanović, Podgorica

 

60. Milivoje Raičević, Podgorica

 

61. Vesna Raičević, Podgorica

 

62. Žarko Pavličić, Podgorica

 

63. Senida Kojić, Podgorica

 

64. Stefan Prebiračević, Podgorica

 

65. Elma Kurtanović, Podgorica

 

66. Nikola K. Martinović, Podgorica

 

67. Dragoljub Đukanović, Podgorica

 

68. Aleksa Samardžić, Kotor

 

69. Zoran Samardžić, Kotor

 

70. Boško Grgurević, Kotor

 

71. Darko Radulović, Podgorica

 

72. Kosta Simanić, Podgorica

 

73. Rifat Feratović, Bar

 

74. Fahedin Feratović, Bar

 

75. Lana Vukmirović Mišić, Podgorica

 

76. Mirela Ćirković, Kotor

 

77. Duško Ćirković, Kotor

 

78. Bojana Đurović, Kotor

 

79. Radmila Muck Radičević, Kotor

 

80. Tatjana Jelić, Tivat

 

81. Batrić Marković, Berane

 

82. Radojica Lazović, Kotor

 

83. Irma Adrović, Berane

 

84. Marija Magdelinić, Berane

 

85. Almina-Minka Međedović, Berane

 

86. mr. Bećo Međedović, Berane

 

87. Filip Obradović, Berane

 

88. Marijana Radovanić, Berane

 

89. Vesna Đuričković, Kotor

 

90. Alija Sinanović, Bar

 

91. Izet Fetić, Bar

 

92. Anton Markić, Ulcinj

 

93. Nušo Kalač, Rožaje

 

94. Mersudin Dautović, Rožaje

 

95. Arben Hodžić, Ulcinj

 

96. Besmir Murati, Ulcinj

 

97. Jakup Murati, Ulcinj

 

98. Loro Markić, Ulcinj

 

99. Milena Iljazi, Cetinje

 

100. Vido Đakonović, Cetinje

 

101. Mesud Delagić, Podgorica

 

102. Milena Kašćelan, Kotor

 

103. Rusmir Nikočević, Podgorica

 

104. Milo N. Bulatović, Bar

 

105. Marta Šćepanović, Kolašin

Nastavi Citanje

U Trendu