Connect with us

Geopolitika

Promjena političkog pejzaža u Sjevernoj Makedoniji 

Published

on

Majski izbori u Sjevernoj Makedoniji doneli su značajne promjene u političkom pejzažu zemlje, obeležene povratkom VMRO-DPMNE na vlast i vraćanjem pitanja suprotstavljanja albanizaciji i bugarizaciji u javni diskurs, što je inicijativa koja dolazi direktno od nove predsjednice Gordane Siljanovske Davkove.

Sada, primjećujemo i prve korake usmjerene na povratak ekonomskog suvereniteta zemlje koji je praktično u potpunosti likvidiran tokom vladavine prozapadnih vlasti koje su 2016 došle na vlast kroz obojenu revoluciju.

Nove vlasti zemlje već u prvom mjesecu svoje vladavine zaobišle su institucije poput MMF-a i za kredit u iznosu od 500 miliona evra obratile su se direktno Budimpešti — i ovdje vrijedi imati na umu činjenicu da je bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski nakon obojene revolucije u svojoj zemlji dobio politički azil upravo u Mađarskoj.

Implikacije

Uprkos tome, ovde ne treba imati iluzija — iako nove vlasti pokazuju određene pozitivne tendencije, Skoplje nema ni finansijskih, ni političkih, ali ni bezbjednosnih kapaciteta da istupi iz sfere uticaja Zapada i ovo ne treba očekivati u kratkoročnoj perspektivi.

Na primer, uprkos deklarativnom insistiranju na zaustavljanju albanizacije, VMRO-DPMNE postigla je načelni koalicioni dogovor sa albanskom partijom Vlen koji se temelji na dva osnovna elementa — borba protiv korupcije i nastavak evropskih integracija.

Nove vlasti takođe nisu imune ni na djelovanje NVO sektora koji je od svog prethodnog uspeha 2016 samo ojačao uz koordinaciju regionalnih centara inostranog uticaja formiranih u Podgorici i Beogradu.

Sve ovo dramatično sužava manevarski prostor novih vlasti i dovodi u pitanje njihove kapacitete da sprovedu makar dio obećanih promjena, no uprkos tome, odlazak otvoreno prozapadnih vlasti nesumnjivo daje povoda za optimizam budući da svedoči o tome da građani Makedonije nisu spremni da kapituliraju pred iz Vašingtona i Londona sponzorisanim projektom Velike Albanije.

I ovo je prilika koju moraju iskoristiti one snage koje u tom pogledu imaju deljene interese sa Makedoncima — ovo se, naravno, u prvom redu odnosi na Rusiju koja posle sedam godina može ponovo pronaći saveznike u Skoplju, ali i na Srbiju, koja i te kako ima interese u pogledu zaustavljanja projekta Velike Albanije. No, pitanje je da li za ovo zvanični Beograd ima političke volje i snage.

Izvor: Društveni udar

Nastavi Citanje
Klikni za komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Geopolitika

Vens: Rat u Ukrajini se neće završiti uskoro

Published

on

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da se rat u Ukrajini neće završiti uskoro, a da Rusija i Ukrajina moraju da se dogovore kako da okončaju konflikt.

„Sada kada svaka strana zna kakvi su uslovi druge strane za mir, biće na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni sukob. To ne vodi nikuda. Neće se uskoro završiti“, rekao je Vens u intervjuu za FOX news.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da uskoro mora da dođe do napretka u vezi sa ratom u Ukrajini ili će američki predsjednik Donald Tramp “morati da odluči koliko će još vremena posvetiti tom pitanju“, prenosi Rojters.

„Mislim da znamo gdje stoji Ukrajina i znamo gdje stoji Rusija upravo sada… Bliže su, ali su i dalje daleko“, ocijenio je Rubio.

Izvor: Index.hr

Nastavi Citanje

Geopolitika

Makedonske pouke – slučaj Zaev

Published

on

Nenad ŽIVANOVSKI STOLIĆ 

Iako se pre dolaska na vlast sa rukom na srcu zaklinjao da neće promeniti ustavno ime zemlje, Zaev je učinio baš to, i tako uveo zemlju u NATO. On danas živi u Dubaiju, a njegova nekadašnja glavna saradnica je zamenik generalnog sekretara NATO-a
Tražeći na internetu intervju mog prijatelja Branislava Brajana Rašića za beogradski magazin Karakter, najdalje što sam uspeo da stignem je bila njegova naslovna strana na Instagramu. Neshvatljivo za današnje vreme, ali ovaj časopis nema svoj sajt, tako da je dostupan za čitanje samo u štampanom formatu.

S obzirom na relaciju na kojoj živim i putujem (Skoplje-London), nisam imao mogućnost da kupim i pročitam Karakter, pa mi je ostalo samo da se zadovoljim naslovima objavljenim na prvoj strani. A na njoj su bile najave tekstova: „Miljenko Jergović o Basari“, „Snežana Čongradin o Đinđiću“.

Samo moj Brana nije govorio o drugima, nego je ispričao svoju impresivnu životnu priču kao rok fotograf u Londonu. Međutim, ono što mi je najviše privuklo pažnju bila je najava ispovesti Dubravke Stojanović, pretenciozno formulisana kao „Moj politički manifest: Volela bih da Srbija ima Zaeva“.

Kao što sam već spomenuo, s obzirom na to da nisam imao priliku da prelistavam ovaj časopis, a time i da pročitam politički manifest profesorke Stojanović, moju polemiku, tj. ukazivanje zašto Srbiji nije potreban Zaev, zasnivaću samo na naslovu njenog manifesta, intuitivno pretpostavljajući šta je rekla kada se ponadala da samo Zaev Srbiju spašava.

Razlog za revoluciju
Ko je Zoran Zaev? On je bio premijer Makedonije od maja 2017. do januara 2020. godine. Ako za njega pitate u zapadnoevropskim diplomatskim krugovima u Skoplju i makedonskom nevladinom sektoru, koji je donedavno prestižno držao logo USAID-a na svojim sajtovima, dobićete odgovor da je on bio „najevropskiji“ premijer Makedonije, koji je uspeo da reši trodecenijski spor sa Grčkom oko imena države.

Ako razgovarate sa običnim ljudima, bilo da su njegovi bivši politički protivnici ili simpatizeri, odgovor bi se najčešće svodio na psovke, kletve i razočaranja. Ravnodušnost se tu retko sreće, a čak i njegov najveći pristalica rezignirano će izraziti razočaranje.

Da bi se razumela politička trajektorija Zorana Zaeva od „jedine nade za spas Makedonije od diktatorskog režima Nikole Gruevskog, do najvećeg izdajnika u istoriji Makedonije“, treba videti kako je došao na vlast i postao premijer. Međutim, da bi se to razumelo, ostavimo nakratko Zaeva po strani i razmotrimo deo društvenog konteksta u regionu u poslednjih 15-ak godina, konkretno u Makedoniji, Albaniji i Republici Srpskoj.

Za njegovo razumevanje, malo test pitanje za čitaoce: šta povezuje Martina Neškovskog, Davida Dragičevića i Klodijana Rašu?

Odgovor: Svu trojicu je (navodno) ubila policija. Martina je na smrt pretukao član obezbeđenja premijera Gruevskog, za Davida roditelji tvrde da ga je tukla, maltretirala, silovala i ubila policija u RS, dok je Klodijana smrtonosno upucao policajac u Tirani dok je išao da kupi cigarete tokom policijskog časa u vreme kovida.

(KORENI)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma koju Crna Gora nije podržala!

Published

on

Generalna skupština UN usvojila je rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.

Dokument je podržalo 119 zemalja, 53 su bile protiv, a 10 je bilo uzdržano.

Među onima koji su glasali protiv, uz Njemačku, SAD i Ukrajinu, je i Crna Gora!

Nastavi Citanje

U Trendu