Connect with us

Geopolitika

Kruk: Počela je pobuna Evropljana protiv Brisela!

Published

on

Na izborima za Evropski parlament većina ključnih vladajućih stranaka establišenta je do nogu potučena, poput stranke francuskog predsednika Emanuela Makrona, ili partije nemačkog kancelara Olafa Šolca, koja je pala na 13 odsto podrške, piše bivši britanski obaveštajac i diplomata Alister Kruk za sajt „El majadin“.

Mnogo se pisalo o tome kako se evropski parlamentarni centar „održao“. Ali, sada je Evropski parlament ponovo postao mesto na kome se vode žestoke političke borbe.

Međutim, ovo su bili samo izbori za Evropski parlament, koji nije zakonodavno telo u EU. Nacionalni izbori odlučuju o sudbini kontinenta. Ipak, izbori za Evopski parlament su sami po sebi znak za uzbunu.

Nacionalni izbori će uskoro biti održani u Francuskoj i u Britaniji. Evropski birači su se pobunili protiv nadnacionalnog centra u Briselu, a to je uznemirilo i zaprepastilo evropske elite. Vladajuća stranka u Britaniji, Konzervativna stranka, možda neće opstati kao značajan politički entitet nakon 4. jula, dodaje bivši obaveštajac.

Niz evropskih izbornih katastrofa za briselske elite

U Nemačkoj, Šolcova „semafor koalicija“ možda neće preživeti katastrofu na izborima. Šolcova vlada već ima budžetski deficit od 40 milijardi evra.

U Nemačkoj postoji konsenzus vladajućih partija oko toga da ozbiljno oslabljena koalicija neće preživeti još jedan spor oko budžeta. Prošle godine presuda najvišeg nemačkog suda je napravila budžetsku rupu od 60 milijardi evra.

U septembru slede ključni izbori u Brandenburgu, Tiringiji i Saksoniji. Prema anketama, očekuje se da će Alternativa za Nemačku (AfD) pobediti u svim regionima. U bivšoj Istočnoj Nemačkoj, 40 odsto glasova na izborima otišlo je ili za AfD, ili za novoosnovanu stranku Sare Vagenkeht.

I u Francuskoj situacija za elitu izgleda podjednako zastrašujuće. Niz istraživanja javnog mnjenja pokazuje sve mračnije izglede za Makronovu centrističku alijansu, dok se Nacionalno okupljanje približava većini u Narodnoj skupštini.

Ako Nacionalno okupljanje dobije većinu, previđa britanski diplomata, što je gotovo izvesno, potezi novog premijera Žordana Bardele mogli bi izazvati posledice koje će se osetati daleko izvan Francuske, pa čak i EU.

Nema nikakvih garancija da će Bardela slediti primer italijanske premijerke Đorđe Meloni, koja je pokušala da se prilagodi Briselu oko ključnih političkih stavova. Štaviše, ima znakova da se sprema potpuno suprotno od toga, predviđa Kruk.

Centralno pitanje za EU je pitanje Ukrajine

Ova pobuna u Evropi se dugo pripremala, zbog odnosa Brisela prema ključnim političkim temama, kao su imigracija, zelena agenda ili rastuća birokratizacija EU.

Međutim, postoji goruće pitanje o kome se ili ćuti ili se o njemu govori sasvim tiho, a to je Ukrajina.

Bajdenova frakcija u Briselu je u potpunosti angažovana na eskalaciji rata u Ukrajini. Posle američkih izbora u novembru, Evropa bi trebalo da se pripremi za konfrontaciju punog obima sa Rusijom, dok bi SAD pokrenule vojnu akciju protiv Kine, za koju se Pentagon užurbano sprema. Naravno, sada sve zavisi od ishoda izbora u SAD.

Evropljani očigledno ne žele rat sa Rusijom, koji uopšte nije u evropskom interesu. Nacionalni okupljanje se snažno protivi podršci Ukrajini.

Čak je i nemački kancelar Olaf Šolc u nedavnom intervjuu priznao da su užasavajući rejtinzi njegove stranke posledica činjenice da se birači ne slažu sa politikom prema Ukrajini i sankcijama protiv Rusije.

Čak je i Britaniji, koja nastoji da drži korak sa SAD, Najdžel Faraž u ime Reformske stranke priznao da je politika proširenja NATO-a izazvala rat u Ukrajini.

A Faraž je, sviđalo se to nekom ili ne, političar koji je u stanju da oseti odakle vetar duva.
Brisel može da kaže da se „centar držao“ i da će nastaviti sa dosadašnjom politikom. Ali, zaključuje Kruk, tek smo na početku prave evropske pobune.

(RT)

Geopolitika

Vens: Rat u Ukrajini se neće završiti uskoro

Published

on

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da se rat u Ukrajini neće završiti uskoro, a da Rusija i Ukrajina moraju da se dogovore kako da okončaju konflikt.

„Sada kada svaka strana zna kakvi su uslovi druge strane za mir, biće na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni sukob. To ne vodi nikuda. Neće se uskoro završiti“, rekao je Vens u intervjuu za FOX news.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da uskoro mora da dođe do napretka u vezi sa ratom u Ukrajini ili će američki predsjednik Donald Tramp “morati da odluči koliko će još vremena posvetiti tom pitanju“, prenosi Rojters.

„Mislim da znamo gdje stoji Ukrajina i znamo gdje stoji Rusija upravo sada… Bliže su, ali su i dalje daleko“, ocijenio je Rubio.

Izvor: Index.hr

Nastavi Citanje

Geopolitika

Makedonske pouke – slučaj Zaev

Published

on

Nenad ŽIVANOVSKI STOLIĆ 

Iako se pre dolaska na vlast sa rukom na srcu zaklinjao da neće promeniti ustavno ime zemlje, Zaev je učinio baš to, i tako uveo zemlju u NATO. On danas živi u Dubaiju, a njegova nekadašnja glavna saradnica je zamenik generalnog sekretara NATO-a
Tražeći na internetu intervju mog prijatelja Branislava Brajana Rašića za beogradski magazin Karakter, najdalje što sam uspeo da stignem je bila njegova naslovna strana na Instagramu. Neshvatljivo za današnje vreme, ali ovaj časopis nema svoj sajt, tako da je dostupan za čitanje samo u štampanom formatu.

S obzirom na relaciju na kojoj živim i putujem (Skoplje-London), nisam imao mogućnost da kupim i pročitam Karakter, pa mi je ostalo samo da se zadovoljim naslovima objavljenim na prvoj strani. A na njoj su bile najave tekstova: „Miljenko Jergović o Basari“, „Snežana Čongradin o Đinđiću“.

Samo moj Brana nije govorio o drugima, nego je ispričao svoju impresivnu životnu priču kao rok fotograf u Londonu. Međutim, ono što mi je najviše privuklo pažnju bila je najava ispovesti Dubravke Stojanović, pretenciozno formulisana kao „Moj politički manifest: Volela bih da Srbija ima Zaeva“.

Kao što sam već spomenuo, s obzirom na to da nisam imao priliku da prelistavam ovaj časopis, a time i da pročitam politički manifest profesorke Stojanović, moju polemiku, tj. ukazivanje zašto Srbiji nije potreban Zaev, zasnivaću samo na naslovu njenog manifesta, intuitivno pretpostavljajući šta je rekla kada se ponadala da samo Zaev Srbiju spašava.

Razlog za revoluciju
Ko je Zoran Zaev? On je bio premijer Makedonije od maja 2017. do januara 2020. godine. Ako za njega pitate u zapadnoevropskim diplomatskim krugovima u Skoplju i makedonskom nevladinom sektoru, koji je donedavno prestižno držao logo USAID-a na svojim sajtovima, dobićete odgovor da je on bio „najevropskiji“ premijer Makedonije, koji je uspeo da reši trodecenijski spor sa Grčkom oko imena države.

Ako razgovarate sa običnim ljudima, bilo da su njegovi bivši politički protivnici ili simpatizeri, odgovor bi se najčešće svodio na psovke, kletve i razočaranja. Ravnodušnost se tu retko sreće, a čak i njegov najveći pristalica rezignirano će izraziti razočaranje.

Da bi se razumela politička trajektorija Zorana Zaeva od „jedine nade za spas Makedonije od diktatorskog režima Nikole Gruevskog, do najvećeg izdajnika u istoriji Makedonije“, treba videti kako je došao na vlast i postao premijer. Međutim, da bi se to razumelo, ostavimo nakratko Zaeva po strani i razmotrimo deo društvenog konteksta u regionu u poslednjih 15-ak godina, konkretno u Makedoniji, Albaniji i Republici Srpskoj.

Za njegovo razumevanje, malo test pitanje za čitaoce: šta povezuje Martina Neškovskog, Davida Dragičevića i Klodijana Rašu?

Odgovor: Svu trojicu je (navodno) ubila policija. Martina je na smrt pretukao član obezbeđenja premijera Gruevskog, za Davida roditelji tvrde da ga je tukla, maltretirala, silovala i ubila policija u RS, dok je Klodijana smrtonosno upucao policajac u Tirani dok je išao da kupi cigarete tokom policijskog časa u vreme kovida.

(KORENI)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma koju Crna Gora nije podržala!

Published

on

Generalna skupština UN usvojila je rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.

Dokument je podržalo 119 zemalja, 53 su bile protiv, a 10 je bilo uzdržano.

Među onima koji su glasali protiv, uz Njemačku, SAD i Ukrajinu, je i Crna Gora!

Nastavi Citanje

U Trendu