Connect with us

Geopolitika

Dugin: Ako Rusija pobijedi, Srbija i Srpska više neće biti na meti koletkivnog zapada

Published

on

Ruski filozof i geopolitički analitičar Aleksandar Dugin izjavio je da će, ako Rusija pobijedi u Ukrajini, Srbija i Republika Srpska prestati da budu mete kolektivnog Zapada.

“Ako pobjedimo, Zapad će prestati da se ponaša prema Srbiji kao sad. I posljedično, u odnosu na Kosovo i Metohiju, i u odnosu na samu poziciju Srbije i Republike Srpske, biće veoma ozbiljnih promjena”, rekao je Dugin za “Večernje novosti”.

On je naglasio da sudbina čovječanstva neposredno zavisi od toga da li Rusija pobijediti u Ukrajini ili “još nekako”.

“Stoga, ako bude `još nekako`, onda niko neće preostati. Ali zato, ako pobjedimo u Ukrajini, onda će to imati veoma veliki uticaj na svu evropsku politiku”, rekao je Dugin.

On je naveo da će u Istočnoj Evropi biti preispitan odnos snaga, jer će Rusija biti sasvim druga država – punovrijedna velesila, od čijih odluka i pozicije će zavisiti evropska i svjetska politika.

To, ističe, znači da će Rusija imati snage, mogućnosti, autoriteta i uticaja da pomaže “bratskim srpskim prijateljima više i djelotvornije nego sad”.

Prema njegovim riječima, u ovim trenucima se balansira na ivici velikog rata i nejasno je šta od njega dijeli, a mogao bi da počne u svakom trenutku, ali ga Rusija svakako neće započeti.

On smatra da su izbori u Americi presudni za dalju sudbinu svijeta i da će vjerovatnoća velikog rata porasti do kritične tačke, ako demokrate pobijede na američkim predsjedničkim izborima.

Dugin smatra da je Donald Tramp ne bolji, nego principijelno drugačiji, da je realista i pragmatičar, i ako iskrsne pitanje unišptenja čovječanstva, počeće da vaga cijenu takvog čina.

“Budući da nije fanatik ili bezumnik, očito će izračunati da je bolje cjenkati se, postići nekakav dogovor”, rekao je Dugin.

Ruski filozof je pojasnio kako shvata da Srbija pokušava da se iskobelja, kao što to, na primjer, čine Mađarska i Turska, koje nastoje da ne ulaze u sukobe i da se ne priključuju nijednom taboru.

“Ali ako dođe do opšteg bratoubilaštva, mislim da će pogoditi sve, pa i Evropu. Možda će se taj rat, kao građanski, proširiti i na samu Ameriku”, zaključio je Dugin.

Geopolitika

Tramp: Bajden je najgori predsjednik u istoriji SAD; Džonson: Bajden da odmah napusti Bijelu kuću!

Published

on

Kandidat Republikanske partije za za predsednika SAD – Donald Tramp – povodom iznuđenog povlačenja Džoa Bajdena iz izborne trke rekao je da se on povlači „kao do sada najgori predsjednik u istoriji zemlje“.

Ocijenio je i da je Bajden bio nedostojan da bude predsjednički kandidat.

CNN je u kratkom telefonskom razgovoru, samo nekoliko minuta nakon što je Bajden saopštio da odustaje, naglasio je da je uvjeren da će potpredsjednicu Kamalu Haris lakše pobediti nego što bi pobijedio Bajdena.

Dodao je da je siguran će biti u stanju da brzo otkloni štetu koja je SAD nanela Bajdenova vladavina.

Potpuno očekivano, kao što je to prethodno učinio i Džej Di Vens, Trampov kandidat za potpredsjednika SAD, spiker donjeg doma Kongresa SAD, Majk Džonson, zatražio je od Bajdena da odmah napusti funkciju šefa države:

„Ako Džo Bajden nije dostojan da bude kandidat za predsjednika SAD, onda nije dostojan ni da dalje ostaje na tom položaju!“

 

Nastavi Citanje

Geopolitika

Bajden se povukao iz predsjedničke trke

Published

on

Džozef Bajden je saopštio da se povlači iz predsjedničke trke.

Istovremeno je napomenuo da će ostati na čelu države do kraja mandata.

Bajden je u pismu na platformi Iks poručio da vjeruje da je u najboljem interesu njegove stranke i države da se povuče i da se fokusira samo na ispunjavanje svoje dužnosti kao predsjednika do kraja mandata.

Bila mi je najveća čast u životu da služim kao vaš predsjednik. I dok je moja namera bila da tražim reizbor, vjerujem da je to u najboljem interesu moje stranke i zemlje da se povučem i da se usredsredim isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja mog mandata”.

Predsjednik SAD je najavio i da će se kasnije ove sedmice obratiti naciji.

„Za sada, dozvolite mi da izrazim najdublju zahvalnost svima koji su se toliko trudili da budem ponovo izabran. Želim da se zahvalim potpredsjednici Kamali Haris što je bila izvanredan partner u svemu. I dozvolite mi da izrazim svoju srdačnu zahvalnost američkom narodu za vjeru i povjerenje koje mi je dao: ne postoji ništa što Amerika ne može da uradi – kada mi to uradimo zajedno. Moramo samo da zapamtimo da smo Sjedinjene Američke Države“, naveo je Bajden.

On kaže da su tokom protekle tri i po godine, Amerikanci napravili veliki napredak kao nacija.

„Danas Amerika ima najjaču ekonomiju na svijetu. Napravili smo istorijska ulaganja u obnavljanje naše nacije, u smanjenju troškova lijekova na recept za starije osobe i širenju pristupačne zdravstvene zaštite rekordnom broju Amerikanaca. Pružili smo potrebnu negu milionima veterana izloženih toksičnim supstancama. Usvojen je prvi zakon o bezbjednosti oružja u poslednjih 30 godina. Imenovana prva afroamerička žena u Vrhovni sud…“, navodi Bajden.

Zajedno, mi smo prevazišli pandemiju i najgoru ekonomsku krizu od Velike depresije.

„Mi smo zaštitili i sačuvali našu demokratiju. I mi smo revitalizovali i ojačali naše saveze širom svijeta“, naveo je.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Promjena političkog pejzaža u Sjevernoj Makedoniji 

Published

on

Majski izbori u Sjevernoj Makedoniji doneli su značajne promjene u političkom pejzažu zemlje, obeležene povratkom VMRO-DPMNE na vlast i vraćanjem pitanja suprotstavljanja albanizaciji i bugarizaciji u javni diskurs, što je inicijativa koja dolazi direktno od nove predsjednice Gordane Siljanovske Davkove.

Sada, primjećujemo i prve korake usmjerene na povratak ekonomskog suvereniteta zemlje koji je praktično u potpunosti likvidiran tokom vladavine prozapadnih vlasti koje su 2016 došle na vlast kroz obojenu revoluciju.

Nove vlasti zemlje već u prvom mjesecu svoje vladavine zaobišle su institucije poput MMF-a i za kredit u iznosu od 500 miliona evra obratile su se direktno Budimpešti — i ovdje vrijedi imati na umu činjenicu da je bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski nakon obojene revolucije u svojoj zemlji dobio politički azil upravo u Mađarskoj.

Implikacije

Uprkos tome, ovde ne treba imati iluzija — iako nove vlasti pokazuju određene pozitivne tendencije, Skoplje nema ni finansijskih, ni političkih, ali ni bezbjednosnih kapaciteta da istupi iz sfere uticaja Zapada i ovo ne treba očekivati u kratkoročnoj perspektivi.

Na primer, uprkos deklarativnom insistiranju na zaustavljanju albanizacije, VMRO-DPMNE postigla je načelni koalicioni dogovor sa albanskom partijom Vlen koji se temelji na dva osnovna elementa — borba protiv korupcije i nastavak evropskih integracija.

Nove vlasti takođe nisu imune ni na djelovanje NVO sektora koji je od svog prethodnog uspeha 2016 samo ojačao uz koordinaciju regionalnih centara inostranog uticaja formiranih u Podgorici i Beogradu.

Sve ovo dramatično sužava manevarski prostor novih vlasti i dovodi u pitanje njihove kapacitete da sprovedu makar dio obećanih promjena, no uprkos tome, odlazak otvoreno prozapadnih vlasti nesumnjivo daje povoda za optimizam budući da svedoči o tome da građani Makedonije nisu spremni da kapituliraju pred iz Vašingtona i Londona sponzorisanim projektom Velike Albanije.

I ovo je prilika koju moraju iskoristiti one snage koje u tom pogledu imaju deljene interese sa Makedoncima — ovo se, naravno, u prvom redu odnosi na Rusiju koja posle sedam godina može ponovo pronaći saveznike u Skoplju, ali i na Srbiju, koja i te kako ima interese u pogledu zaustavljanja projekta Velike Albanije. No, pitanje je da li za ovo zvanični Beograd ima političke volje i snage.

Izvor: Društveni udar

Nastavi Citanje

U Trendu