Connect with us

Geopolitika

Dugin: Ako Rusija pobijedi, Srbija i Srpska više neće biti na meti koletkivnog zapada

Published

on

Ruski filozof i geopolitički analitičar Aleksandar Dugin izjavio je da će, ako Rusija pobijedi u Ukrajini, Srbija i Republika Srpska prestati da budu mete kolektivnog Zapada.

“Ako pobjedimo, Zapad će prestati da se ponaša prema Srbiji kao sad. I posljedično, u odnosu na Kosovo i Metohiju, i u odnosu na samu poziciju Srbije i Republike Srpske, biće veoma ozbiljnih promjena”, rekao je Dugin za “Večernje novosti”.

On je naglasio da sudbina čovječanstva neposredno zavisi od toga da li Rusija pobijediti u Ukrajini ili “još nekako”.

“Stoga, ako bude `još nekako`, onda niko neće preostati. Ali zato, ako pobjedimo u Ukrajini, onda će to imati veoma veliki uticaj na svu evropsku politiku”, rekao je Dugin.

On je naveo da će u Istočnoj Evropi biti preispitan odnos snaga, jer će Rusija biti sasvim druga država – punovrijedna velesila, od čijih odluka i pozicije će zavisiti evropska i svjetska politika.

To, ističe, znači da će Rusija imati snage, mogućnosti, autoriteta i uticaja da pomaže “bratskim srpskim prijateljima više i djelotvornije nego sad”.

Prema njegovim riječima, u ovim trenucima se balansira na ivici velikog rata i nejasno je šta od njega dijeli, a mogao bi da počne u svakom trenutku, ali ga Rusija svakako neće započeti.

On smatra da su izbori u Americi presudni za dalju sudbinu svijeta i da će vjerovatnoća velikog rata porasti do kritične tačke, ako demokrate pobijede na američkim predsjedničkim izborima.

Dugin smatra da je Donald Tramp ne bolji, nego principijelno drugačiji, da je realista i pragmatičar, i ako iskrsne pitanje unišptenja čovječanstva, počeće da vaga cijenu takvog čina.

“Budući da nije fanatik ili bezumnik, očito će izračunati da je bolje cjenkati se, postići nekakav dogovor”, rekao je Dugin.

Ruski filozof je pojasnio kako shvata da Srbija pokušava da se iskobelja, kao što to, na primjer, čine Mađarska i Turska, koje nastoje da ne ulaze u sukobe i da se ne priključuju nijednom taboru.

“Ali ako dođe do opšteg bratoubilaštva, mislim da će pogoditi sve, pa i Evropu. Možda će se taj rat, kao građanski, proširiti i na samu Ameriku”, zaključio je Dugin.

Geopolitika

Vens: Rat u Ukrajini se neće završiti uskoro

Published

on

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da se rat u Ukrajini neće završiti uskoro, a da Rusija i Ukrajina moraju da se dogovore kako da okončaju konflikt.

„Sada kada svaka strana zna kakvi su uslovi druge strane za mir, biće na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni sukob. To ne vodi nikuda. Neće se uskoro završiti“, rekao je Vens u intervjuu za FOX news.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da uskoro mora da dođe do napretka u vezi sa ratom u Ukrajini ili će američki predsjednik Donald Tramp “morati da odluči koliko će još vremena posvetiti tom pitanju“, prenosi Rojters.

„Mislim da znamo gdje stoji Ukrajina i znamo gdje stoji Rusija upravo sada… Bliže su, ali su i dalje daleko“, ocijenio je Rubio.

Izvor: Index.hr

Nastavi Citanje

Geopolitika

Makedonske pouke – slučaj Zaev

Published

on

Nenad ŽIVANOVSKI STOLIĆ 

Iako se pre dolaska na vlast sa rukom na srcu zaklinjao da neće promeniti ustavno ime zemlje, Zaev je učinio baš to, i tako uveo zemlju u NATO. On danas živi u Dubaiju, a njegova nekadašnja glavna saradnica je zamenik generalnog sekretara NATO-a
Tražeći na internetu intervju mog prijatelja Branislava Brajana Rašića za beogradski magazin Karakter, najdalje što sam uspeo da stignem je bila njegova naslovna strana na Instagramu. Neshvatljivo za današnje vreme, ali ovaj časopis nema svoj sajt, tako da je dostupan za čitanje samo u štampanom formatu.

S obzirom na relaciju na kojoj živim i putujem (Skoplje-London), nisam imao mogućnost da kupim i pročitam Karakter, pa mi je ostalo samo da se zadovoljim naslovima objavljenim na prvoj strani. A na njoj su bile najave tekstova: „Miljenko Jergović o Basari“, „Snežana Čongradin o Đinđiću“.

Samo moj Brana nije govorio o drugima, nego je ispričao svoju impresivnu životnu priču kao rok fotograf u Londonu. Međutim, ono što mi je najviše privuklo pažnju bila je najava ispovesti Dubravke Stojanović, pretenciozno formulisana kao „Moj politički manifest: Volela bih da Srbija ima Zaeva“.

Kao što sam već spomenuo, s obzirom na to da nisam imao priliku da prelistavam ovaj časopis, a time i da pročitam politički manifest profesorke Stojanović, moju polemiku, tj. ukazivanje zašto Srbiji nije potreban Zaev, zasnivaću samo na naslovu njenog manifesta, intuitivno pretpostavljajući šta je rekla kada se ponadala da samo Zaev Srbiju spašava.

Razlog za revoluciju
Ko je Zoran Zaev? On je bio premijer Makedonije od maja 2017. do januara 2020. godine. Ako za njega pitate u zapadnoevropskim diplomatskim krugovima u Skoplju i makedonskom nevladinom sektoru, koji je donedavno prestižno držao logo USAID-a na svojim sajtovima, dobićete odgovor da je on bio „najevropskiji“ premijer Makedonije, koji je uspeo da reši trodecenijski spor sa Grčkom oko imena države.

Ako razgovarate sa običnim ljudima, bilo da su njegovi bivši politički protivnici ili simpatizeri, odgovor bi se najčešće svodio na psovke, kletve i razočaranja. Ravnodušnost se tu retko sreće, a čak i njegov najveći pristalica rezignirano će izraziti razočaranje.

Da bi se razumela politička trajektorija Zorana Zaeva od „jedine nade za spas Makedonije od diktatorskog režima Nikole Gruevskog, do najvećeg izdajnika u istoriji Makedonije“, treba videti kako je došao na vlast i postao premijer. Međutim, da bi se to razumelo, ostavimo nakratko Zaeva po strani i razmotrimo deo društvenog konteksta u regionu u poslednjih 15-ak godina, konkretno u Makedoniji, Albaniji i Republici Srpskoj.

Za njegovo razumevanje, malo test pitanje za čitaoce: šta povezuje Martina Neškovskog, Davida Dragičevića i Klodijana Rašu?

Odgovor: Svu trojicu je (navodno) ubila policija. Martina je na smrt pretukao član obezbeđenja premijera Gruevskog, za Davida roditelji tvrde da ga je tukla, maltretirala, silovala i ubila policija u RS, dok je Klodijana smrtonosno upucao policajac u Tirani dok je išao da kupi cigarete tokom policijskog časa u vreme kovida.

(KORENI)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma koju Crna Gora nije podržala!

Published

on

Generalna skupština UN usvojila je rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.

Dokument je podržalo 119 zemalja, 53 su bile protiv, a 10 je bilo uzdržano.

Među onima koji su glasali protiv, uz Njemačku, SAD i Ukrajinu, je i Crna Gora!

Nastavi Citanje

U Trendu