Connect with us

Društvo

Pokrenuta peticija za donošenje Zakona o otvaranju dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi!

Published

on

Grupa građana pokrenula je peticiju kojom traže da Skupština Crne Gore pokrene donošenje Zakona o otvaranju dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi Crne Gore.

U peticiji se navodi da je Crna Gora jedna od rijetkih bivših komunističkih država u Evropi koja nije u potpunosti pristupila procesu cjelovitog otvaranja dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi.

Obavještajna i kontraobavještajna služba „Odjeljenje za zaštitu naroda“ (OZNA) u komunističkoj Jugoslaviji formirana je 1944. godine, dok Drugi svjetski rat još nije bio završen. OZNA je 1946. godine reorganizovana i podijeljena na civilno i vojno krilo. Civilna obavještajna služba nazvana je Uprava državne bezbjednosti (UDBA), dok je vojno obavještajna služba nazvana Kontraobavještajna služba (KOS). Nakon raspada Jugoslavije u građanskom ratu, novonastale države formirale su svoje civilne i vojne bezbjednosne službe „, navodi se u peticiji.

Novonastale civilne i vojne bezbjedonosne službe koji su pravni sljedbenici nekadašnje OZNE-UDBE i KOS-a preuzeli su  službenike, arhivu, opremu, sredstva i predmete ali i metode rada službe čiji su bili sukcesori, kažu inicijatori peticije.

“Civilna kontrola nad službama bezbijednosti u Crnoj Gori nikada nije do kraja sprovedena  i neovlašćeni tajni nadzor predstavlja osnov za dalje zloupotrebe u radu civilnih i vojnih obavještajnih službi (podvale targetiranim ljudima, kompromitovanja u sredinama u kojima žive i rade, pa i u javnosti, pritisci na njihove porodice, montiranje sudskih procesa, pa sve do fizičkog obračuna sa njima). Ovakvo funkcionisanje bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, svojstveno je autoritarnim režimima, pa međunarodni partneri Crne Gore su to uočili kao nepremostivu prepreku za njenu integraciju u Evropsku uniju (EU). Tajne službe, pored svojih zakonskih nadležnosti, još od 1945. godine su zloupotrebljavale svoju moć koju su crpile iz servilnosti partijskim interesima i nedodirljivosti koju su im ovi interesi obezbjeđivali. Posljedica takve prakse njihovog rada su i dalje velike i duboke podjele u crnogorskom društvu „, navodi se u peticiju.

Kako navode, lična sloboda građana Crne Gore, njihovo elementarno ljudsko pravo zagarantovano Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Generalne skupštine UN, snažno je ugrožena takvim njihovim nezakonitim radom.

“ Zaštitu crnogorskih građana od institucionalnog nasilja, i samim tim Crnu Goru svrstati u civilizovane države, moguće je samo razumnom lustracijom njihovog rada kroz otvaranje dosijea i dokumentacije.

Predmet ovog zakona je otvaranje po njemačkom modelu svih dosijea i dokumentacije koje su sve civilne i vojne službe bezbijednosti koje su djelovale na teritoriji Crne Gore  sačinile i vodile o građanima, grupama građana i svim drugim pravnim oblicima organizovanja počev od 13.maja 1944. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona i na način kako je to već uređeno njemačkim Zakonom o dokumentima službe državne bezbijednosti bivše Njemačke Demokratske Republike. Zakonsko uređivanje predložene materije, trebalo bi da bude cjelovito, tako da obuhvata zakonom utvrđenu proceduru otvanja svih dosijea i  dokumentacije koje su vodile sve civilne i vojne službe bezbijednosti „, navodi se u inicijativi.

Predloženi zakon zahtijevao bi i kompetentno i cjelovito sagledavanje svih zakonskih rješenja u pogledu kompatibilnosti sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, kojim je regulisana oblast djelovanja civilnih i vojnih obavještajnih službi i tajnosti podataka.

“ Njemačka je prva evropska država koja je uredila pitanje otvaranja tajnih dosijea zloglasne službe Štazi koja je djelovala na teritoriji Istočne Njemačke u periodu od 1945 do 1990. godine. Njemačka je uspostavila maksimalistička rješenja u pristupu ukupnoj problematici i sprovodila ih je uspješno, kako u smislu ostvarivanja lustracije, tako i u smislu ostvarivanja narušenih individualnih prava, a što se po tom modelu želi i postići ovim zakonom.

Otvaranje dosijea je i sredstvo za sprječavanje manipulisanja dosijeima. Zakonitost je: ako se dosijei ne otvore, zloupotrebljava ih svaka vlast kojoj su dostupni.

Uređeno otvaranje dosijea je najbolji naćin za sprječavanje njihove neregulisane upotrebe. Dostupnost dosijea onome na koga se odnosi nekada je i jedini način da se on odbrani od optužbi (pa i one o tome da je sarađivao sa političkom policijom na uštrb tuđih ljudskih prava) i da zaštiti svoja prava od povrede. Otvaranjem dosijea se sprječava, dakle, da nekadašnji instrumenti povrede prava to ponovo postanu, samo na drugi način.

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope “pozdravlja stavljanje dosijea tajnih službi na uvid javnosti u nekim bivšim komunističkim totalitarnim zemljama. Ona poziva sve dotične zemlje da zainteresovanim licima, na njihov zahtjev, omoguće uvid u dosijee koji su o njima vodile nekadašnje tajne službe.

Otvaranje dosijea i dokumentacije tajnih službi jedan je od prvih koraka u pravnom savladavanju autoritarne prošlosti, čiji je prvenstveni cilj da se žrtvama prethodne autoritarne vlasti i drugim građanima omogući uvid u ta akta i u imena i prezimena lica koja su takva akta o njima sačinjavala, a kako bi potpunije razumjeli sopstvene sudbine i mehanizme autoritarne vladavine.

Pored toga, ovakvim način treba da se omogući: lustraciju aktera i beneficijara prethodnog autoritarnog režima, rehabilitaciju žrtava, kao i naučno i drugo izučavanje autoritarne prošlosti. Time bi otvaranje tajnih službi prema građanima značilo zatvaranje dosijea protiv građana.

Otvaranje dosijea je, dakle, potrebno zarad suočavanja sa prošlošću i sistemima vrijednosti u okviru kojih su građani živjeli u vrijeme nedemokratskog režima. Iskustva postkomunističkih zemalja ukazuju da je otvaranje dosijea moćan mehanizam suočavanja sa nasljeđem autoritarne prošlosti i put ka uspostavljanju pravne države i pravde u tranzicionim demokratijama.

Pitanje otvaranja dosijea i dokumentacije je posebno bitno iz razloga što su oni često jedine zvanične verzije dokumenata o mračnoj i surovoj komunističkoj i tranzicionoj prošlosti. Uprkos činjenici da ih je bilo moguće falsifikovati, kao uostalom i sve druge službene dokumente, ovi dosijei i dokumentacija mogu značajno da doprinesu suočavanju s prošlošću. Zato dosijei i dokumentacija treba da budu dostupni ne samo građanima na koje se odnose i njihovim nasljednicima, nego u određenom obliku treba da budu dostupni i za naučna i stručna istraživanja, za obrazovne svrhe i za i svrhe informisanja javnosti.

Država Crna Gora, naime, žrtvama duguje otvaranje dosijea i dokumentacije. Namirenje toga duga je temeljni princip, a nije taj princip broj dosijea i dokumentacije. Građaninu se otvara pristup dosijeima i dokumentacije kako bi mogao sagledati uticaj službe državne bezbijednosti na njegov život, na njegovu ličnu sudbinu. Svako kime se bavila politička policija ima pravo na potpuno sagledavanje posljedica tog bavljenja po njegov život. Riječ je o pravu da se spozna i razumije sopstvena prošlost u koju se država umiješala kao sudbina „, kazali su u inicijativi.

https://epeticije.skupstina.me/petition/54-zakon-o-otvaranju-dosijea-i-dokumenata-civilnih-i-vojnih-obavjestajnih-sluzbi-crne-gore

 

Društvo

Mi znamo ko smo: Sramno saopštenje CGO!

Published

on

„Danas su, od strane jedne „progresivne” i „građanske” nevladine organizacije, objavljeni rezultati istraživanja koji srpski narod u Crnoj Gori označavaju „privilegovanim” u odnosu na ostale etničke zajednice. To je svojevrsna travestija, kojom se povlašćenima proglašavaju oni koji su decenijama diskriminisani po različitim osnovama“, navode iz organizacije „Mi znamo ko smo“.

Kako kažu, istraživanje je uvod ju dosta dublje i implikativnije probleme koji se tiču svih građana Crne Gore i njihovih, Ustavom zagarantovanih, prava.

– Ne samo da je bespredmetno i bespotrebno, u društvu koje nominalno teži građanskom karakteru, građanima postavljati pitanje o navodnoj „privilegovanosti” bilo koje etničke zajednice, već se ovakvim neumjesnim zahvatima, ugrožava, možda i stigmatizuje, označeni narod. Farsična priroda čitavog istraživanja još je problematičnija ukoliko znamo da je  Crna Gora zemlja u kojoj je, do skoro, po oficijelnim podacima, recimo, u državnoj administraciji, bilo zaposleno samo 4.8% Srba (kojih po posljednjem Popisu ima 33%), u kojoj je, od strane državnog vrha, parlamentarne većine i od strane institucija sistema, progonjena Srpska Pravoslavna Crkva, i u kojoj jezik kojim govori najveći procenat njenih stanovnika (43%) ni danas nema zasluženi status službenog jezika- navode iz ove organizacije.

Dodaju da je pogrešno s aspekta evropskih, građanskih i demokratskih principa, riskantno – pod varljivom krinkom pokušaja doprinosa društvenoj koheziji i pomirenju – bilo koju nacionalnu zajednicu markirati kao privilegovanu i povlašćenu u odnosu na ostale.

– Istovremeno, zanimljivi su i, višestruko rječiti, i momenat i prezentacija grotesknog istraživanja (sprovedenog dva dana nakon objavljivanja zvaničnih rezultata Popisa stanovništva) što – kao i sve učestaliji nasrtaji medijsko-političke konjukture na srpski narod u Crnoj Gori – može samo ukazivati na želju da se dezavuiše ambijent koji je, očigledno, mnoge zatekao i iznenadio. U tom smislu, još jednom ukazujemo na činjenicu da je na snazi diskriminatorni jezički presedan neuporediv sa ustavnim, građanskim i lingvističkim praksama bilo koje evropske zemlje, i da ova zaostavština kriminogenog i autokratskog režima pogađa upravo građane koji se nazivaju „privilegovanima” – zaključuju iz „Mi znamo ko smo“.

Nastavi Citanje

Društvo

Kusturica: Zaštitili smo Mokru Goru od sestre Mila Đukanovića!

Published

on

Proslavljeni reditelj i umjetnik Emir Kusturica izjavio je u emisiji Agape na TV Insajder da je uspio da zaštiti Mokru Goru od sestre Mila Đukanovića, Ane Kolarević,  koja je tu namjeravala da investira novac u kopanje nikla.

Kako kaže, ta pobjeda je izvojevana u vrijeme dok je Vojislav Koštunica bio premijer Srbije. Nakon toga je jedna zapadna obavještajna agencija pokrenula priču da mu je država poklonila Mokru Goru.

“To je laž koju je pokrenula jedna obavještajna služba preko jednog političara u vrijeme kada je Koštunica bio na vlasti. Istina je da smo uspjeli da zaštitimo Mokru Goru od kopanja nikla i da najljepši dio Srbije, južne djelove Tare do granice sa Drinom, zaštitimo u tri navrata. Prvi put su bili Englezi, drug put sestra Mila Đukanovića i treći put neki Šiptari koju su to htjeli da kupe preko Engleza”, podsjetio je Kusturica.

Svu hajku na njega pokrenuo je po instrukcijama sa strane lider LDP-a Čedomir Jovanović.

“Onda su Čeda Jovanović i LDP ponavljali to kao mantru, kao da su u budizam upali, da je Kusturici država dala planinu. Kusturici država nikada nije dala ništa, a kamoli planinu. Kusturica je zarađivao na svojim filmovima mnogo  novca, dok su oni stajali u redu pred tom obavještajnom službom da uzmu koju desetinu hiljada evra. Kusturica je od svog novca, za razliku od njih koji su taj novac izvozili napolju, prodajući kuću i stan u Francuskoj i sve što je imao da bi napravio Mećavnik. Mokra Gora je jedina komuna u Srbiji koja ima jednu posebnu vrstu prečistača i u rasponu od 11.000 kvadratnih kilometara sve podzemne vode su zaštićene zahvaljujući trudu koji je trajao 20 godina i države koja nam je pomagala. Sve sam kupio sam, ništa mi država nije dala“, poručio je Kusturica.

Nastavi Citanje

Društvo

Mitropolit Joanikije: Mitropolit Amfilohije okupljao je sve one koji su tragali za božjom ljepotom

Published

on

Dani Mitropolita Amfilohija svečano su otvoreni sinoć izložbom ikonopisa u podgoričkom Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Trajaće do 1. novembra, a kako je najavljeno, organizovaće se koncerti, izložbe, promocije knjiga, okrugli stolovi, dodjela nagrada.

Četvrti Dani Mitropolita Amfilohija otvoreni su izložbom ikonopisa, na kojoj je 14 autora izložilo 36 ikona. Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je da je njegov prethodnik decenijama tragao i ulagao sve napore da se dotakne božanske ljepote, prenosi Gradski portal.

“Dovoljno je pogledati samo ovaj hram u čijem je ukrašavanju on učestvovao i dao svoj ogromni doprinos, jer je prosto od oblika – od arhitektonskih oblika ovog hrama do ikona i fresaka, u svemu on bio učesnik i nadahnitelj onima koji su ukrašavali ovu svetinju“, kazao je mitropolit Joanikije.

Mitropolit Joanikije je podsjetio da je mitropolit Amfilohije prije četiri decenije u Vršcu organizovao prvu izložbu savremenog ikonopisa, okupljajući umjetnike za koje do tada mnogi nijesu ni znali.

„I od tada vidimo da je on cijelo vrijeme sabirao ponajviše ikonopisce, arhitekte, bogme i pisce, ovdje su neki prisutni, dakle sve one koji su se trudili da umnože božje darove u sebi putem stvaralaštva“, istakao je vladika Joanikije.

Svi zainteresovani izložbu ikonopisa mogu pogledati u kripti hrama narednih 15 dana.

Nastavi Citanje

U Trendu