Kako je istakla, s obzirom na sve što su za ovo kratko vrijeme postigli Novović i Šuković – ne bi trebalo da postavljamo pitanje da li imaju hrabrosti da uhapse svakog za kog postoje dokazi.
Ona je kazala da je pismo bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića sinu, a koje je objavljeno u medijima, razumjela kao prijetnje.
“Mislim da je Saša Čađenović toliko lojalan Milivoju Katniću da on to nije razumio kao prijetnje sebi. Razumjela sam ga i kao prijetnje tužiteljkama koje je pomenuo imenom i prezimenom, kao i sudiji za istragu koji je radio svoj posao i odredio mu pritvor. Razumjela sam ga kao prijetnju postupajućem tužiocu i glavnom specijalnom tužiocu i čitavoj ekipi koja je bila uključena u taj slučaj”, dodala je Jovanović.
Razumjela ga je, kaže, tačno onako je trebalo da se razumije.
“A to je da ako jedan bivši GST i ovi ljudi koji potpisuju peticiju za njegovo oslobođanje, među kojima ima i dugogodišnjih funkcionera Uprave policije, ako oni vjeruju da je ovo revanšizam – to potvrđuje samo da su upravo oni tako hapsili”, istakla je Jovanović.
Kako je kazala, možda je najbolji primjer politički progon Duška Kneževića.
“Koji je bio godinama u bliskim poslovnim i prijateljskim odnosima sa ekipom koja se vrtjela oko Mila Đukanovića pa kada im je postao nepodoban – onda se našao na njihovoj listi neprijatelja i bio proganjan pa smo imali situaciju da je EUROPOL utvrdio da je u pitanju politički progon”, navela je Jovanović.
Komentarišući posljednje izjave bivšeg predsjednika Crne Gore i nekadašnjeg lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, ocijenila je da nije dobro da on, sa pozicije nekoga ko je u ovoj državi toliko godina bio sve i svja, šalje tako opasne poruke.
“Ne mislim da se uplašio da će on biti uhapšen, već mislim da je želio da pošalje poruku Milivoju Katniću, istu kakvu je Katnić poslao ostalima, da je on tu za njega i da Milivoje Katnić ne treba da promijeni sve one izjave koje je davao, a to je da nema ni udaljene sumnje ni u jednom od slučaja koje su tada radili on i njegovi tužioci ili Dragan Radonjić kao šef SPO i njegovi policajci, koji više, srećom po Crnu Goru, nisu u SPO, makar ne većina”, rekla je Jovanović.
“Jednu žrtvu su mučili, rezali, a onda se jedan sjetio da ga peglaju po ranama, živog čovjeka”
Osvrnula se i na raniju odluku redakcije Vijesti da ne objavljuju snimke, fotografije i SKY prepiske koje bi mogle da izazovu pretjeranu reakciju javnosti, možda čak i ulično traženje pravde.
Kako je kazala, da objave samo tri fotografije – to bi bilo dovoljno da čak i ove koji sada sebe nazivaju građanskim aktivistima bude sramota svoga djelovanja.
“Ili da čuju samo nekoliko glasovnih poruka u kojima se opisuju načini na koje ta grupa muči ljude”, dodala je Jovanović.
Boji se, kazala je, da će se tek otkrivati ko je sve pomagao da lociraju ljude.
“Koje su kao u lovu ili u nekoj igrici lovili širom svijeta. Jer su oni bukvalno lovili ljude, to su oni tako nazivali”, rekla je Jovanović.
Ona je kazala da Škaljarci imaju opremu koja je pata-pata sa onom koju službe imaju.
“Oni sa brda iznad Bara gledaju čovjeku u dnevnu sobu, koji je u centru Bara… Imaju savremene kamere, sa optikom i nišane… Isto ima i ova druga ekipa, ali ona je za građane značajnija jer su imali na desetine policajaca koji su radili za njih, stavljali im ljude na tacnu kao glinene golubove”, istakla je Jovanović.
Kazala je i da je uhapšeni bezbjednjak Petar Lazović vođi kavačkog klana Radoju Zviceru slao poruke poput one da je samo formalno oduzeo kamere nakon nekog ubistva…
“Ali je dobro što su, mislim, upravo zahvaljujući njemu i tome koliko je bio brbljiv – uspjeli da otkriju čitavu mrežu i pomagača iz policije i drugih službi”, dodala je Jovanović.
Objasnila je i koliko su bili monstruozni.
“Jednu žrtvu su, nakon što su ga tukli, mučili, rezali dio po dio tijela, onda se jedan od njih sjetio da ga peglaju peglom, po ranama, živog čovjeka… I onda oni o tome pričaju, ne umijem da opišem sa kojim oduševljenjem oni šalju glasovne poruke o tome, plus sve to prate fotografije”, ispričala je Jovanović.
Ljubiša Mrdak ubijen je 20. oktobra 2021. pokušavajući da spreči pljačku nikšićke pošte i više od 400.000 evra za isplatu penzija.
Viši sud u Podgorici oslobodio je iz pritvora sedmoricu osumnjičeni za ubistvo. Jedan od njih je odmah po izlasku iz Spuža uhapšen po poternici Interpola zbog pljačke u Sloveniji.
Porodica Mrdak je ogorčena zbog skandalozne odluke Višeg suda poručujući da je na delu novo ubijanje njihovog Ljubiše.
Ovom odlukom suda moj suprug drugi put ubijen, a s njim i naša porodica, kumovi, prijatelji i svi ostali koji su makar jednom razgovorali s našim Ljubišom – rekla je za „Novosti“ Slavica Mrdak, supruga Ljubiše Mrdaka, radnika obezbeđenja koji je ubijen prilikom pljačke pošte u Nikšiću, 20. oktobra 2021.
– Od podizanja optužnice tužilaštvo nas je uveravalo u opravdanost tvrdnje da su lica koja su uhapšena stvarni počinioci i da za to imaju čvrste dokaze. Neposredno je to potvrdilo predsedavajuće veće sudija samom potvrdom optužnice. Njihova sigurnost je išla do toga da nisu hteli da prihvate nagodbu jednog od optuženih koji je bio spreman da prizna svoj udeo u ovom zločinu jer je tužilaštvo čvrsto verovalo u dokaze koje su posedovali i prezentovali sudu. Stoga smo još više ogorčeni današnjom presudom, kao i prebacivanjem odgovornosti od strane suda na tužilaštvo. Dostojanstveno smo pratili tok suđenja, čekajući i verujući da je pravda ipak dostižna. Tako smo se i sada ponašali ne želeći da bacimo ni trunku mrlje na našu porodicu i na našeg Ljubišu – kazala je supruga ubijenog Mrdaka.
Za svoj hrabri čin – pokušaj da spreči pljačku i da zaštiti kolege, Ljubiša Mrdak je posthumno nagrađen Zlatnom plaketom za „Najplemenitiji podvig godine“, koji tradicionalno organizuju „Večernje novosti“.
I brojni drugovi i prijatelji takođe su ogorčeni ovakvom odlukom suda. Jedan od njih je i profesor Spasoje Tomić.
– Ovakva odluka pokazuje da nam je sudstvo trulo, da se sistem DPS još održava. Ovo ne sme tek tako proći jer se ubice Ljubiše Mrdaka moraju osuditi. Ljubiša je naš heroj koji nije uzmakao ispred puščane cevi, heroj koji je po duši bio dete, a po borbi za pravdu jedan ljudski i moralni Olimp – kaže Tomić.
Ljubišini saborci su za danas u 17 časova najavili protestni skup na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću od 17 časova pod sloganom „Istina se braniti mora“.
Saopštenje Pravoslavnog Bratstva Stupovi, povodom oslobađajućih presuda osobama koje su u regularnom postupku okrivljene za učestvovanje u organizaciji i izvršenje krivičnog djela, tj ubistva Ljubiše Mrdaka.
Ne, nije naš brat, Ljubiša Mrdak ponovo ubijen.
On i njegovo čojstvo i junaštvo živi i živjeće dovijeka. Ovim činom ‘ubijene’ su institucije pravosuđa. Ne smije se skretati sa glavne teme, a to je Crnogorsko pravosuđe, koje je kao zadnja i najveća instanca našeg društava pala na ispitu. Ovim putem pozivamo sve nadležne institucije da pokažu narodu ispravnost svojeg postojanja i adekvatno u skladu sa zakonom reaguju.
Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević gostujući u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
„Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu. Bila je priča kako će se oni naći u biračkom spisku. Evo sad nudimo turski model- nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica“, precizirao je lider DNP-a.
Knežević se pita imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.
„Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva- i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori“, naglašava Knežević.
S druge strane, naveo je njegov lični primjer.
„Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori. I ja sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak. Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu“, ističe Knežević.
Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.
„Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju? To je fašizam. Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti“, naveo je Knežević.
Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.
„Imamo veliki broj naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Turskoj i koji su zainteresovani za ovaj model plave karte. Imamo još jedan broj građana koji je vezan za Bosnu i Hercegovinu. Kažem vam- ovo je turski model, nije mi ga poslao ni Putin, ni Vučić, samo neka mi kažu šta je sporno. Ili, neka oduzmu svima dvojna državljanstva. Neka bez dvojnih državljanstava ostanu svi koji se nalaze u biračkom spisku, a nemaju pravo po registru prebivališta. I ovima koji žive u Crnoj Gori, a imaju dvojna državljanstva. Izgleda samo oni koji žive u Srbiji ne smiju da imaju dvojno državljanstvo sa državom u kojoj su rođeni“, zaključuje Knežević.