Connect with us

Glas naroda

Nestorović i Pavić se oglasili: Napustili smo samo sastanak, pokret još i ne postoji!

Published

on

Napustili smo sastanak – ali ne i Pokret, kao što je navedeno u saopštenju onih koji očigledno pokušavaju da ga prisvoje, saopštili su Branimir Nestorović i Aleksandar Pavić osnivači pokreta Mi Glas iz naroda, čije saopštenje prenosimo integralno:

“Saopštenje za javnost, a najpre svima koji su dali svoj glas za listu „Mi – Glas iz naroda prof. dr Branimir Nestorović”
Primorani smo, nažalost, da odgovorimo na saopštenje za javnost od 21.2.2024. sa neadekvatnim potpisom ”Pokret MI – Glas iz naroda”, radi potpunog obaveštavanja javnosti, naših glasača i onih koji su svojim požrtvovanim radom doprineli našem izbornom uspehu.

Dato saopštenje iznosi nepotpunu sliku dešavanja na poslednjem sastanku osnivača organizacije MI – GLAS IZ NARODA, a brzina njegovog izdavanja nas navodi da sumnjamo u njegove prave motive. Naime, tačno je da su prof. dr Branimir Nestorović i Aleksandar Pavić napustili sastanak osnivača Udruženja građana MI – GLAS IZ NARODA održan u utorak 20.2.2024. Međutim tom napuštanju su prethodila izuzetno neprijatna i neprihvatljiva dešavanja koja su dovela do tog raspleta.

U petak 16.2.2024. posle organizacionog skupa u Pančevu, Dragan Stanojević je pokušao da isprovocira Aleksandra Pavića tako što mu je pretio fizičkim nasiljem na javnom mestu i lično ga uvredio. Razlog za Stanojevićevu nervozu je bio jednostavan. Firma zadužena za knjigovodstvo naše izborne liste nas je obavestila da ne želi više da sarađuje sa nama zbog u najmanju ruku upitnih zahteva koje joj je postavljao Stanojević, o čemu su obavešteni dr Nestorović, Siniša Ljepojević i Aleksandar Pavić.

Da su stvari bile čiste, sve bi moglo da se objasni i razjasni. Međutim, Stanojevićeva pretnja fizičkim nasiljem – koju naravno nije bio kadar da ispuni – je bio samo potvrda da tu nečega ima i da postoji opasnost da integritet našeg pokreta bude doveden u pitanje. Stoga je na pomenutom sastanku osnivača od 20.2.2024. Aleksandar Pavić otvorio sastanak tako što je ostalima izneo detalje neuspele Stanojevićeve provokacije u Pančevu, uz stav da on više ne može da sarađuje sa nekim kao što je Stanojević ni po jednom osnovu.
Dr Nestorović se složio sa Pavićem i izneo još neke detalje iz razgovora sa našom uskoro bivšom knjigovodstvenom firmom, kao i još neke negativne ocene Stanojevićevog delovanja. Zatim je izneo stav da nova stranka pod nazivom POKRET MI – GLAS IZ NARODA treba da ima predsedničko ustrojstvo, jer se dosadašnji način odlučivanja pokazao nedovoljno delotvornim, a on lično je poneo nesrazmeran teret kao nosilac liste i njeno najprepoznatljivije lice i stoga smatra da treba da ima i predsednička ovlašćenja.

U tom stavu ga je podržao Aleksandar Pavić, zajedno sa Sinišom Ljepojevićem. Međutim ostala četiri osnivača su glasala protiv stava dr Nestorovića, što je, uz neadekvatnu reakciju ostalih osnivača na neuspelu provokaciju Stanojevića, dovelo do odluke dr Nestorovića i Pavića da napuste sastanak – ali ne i Pokret, kao što je navedeno u saopštenju onih koji očigledno pokušavaju da ga prisvoje.

Naime, Pokret tek treba da se registruje po zakonu o političkim strankama, tako da on formalno trenutno ne postoji. Osnivači su u sedmicama posle izbora probali da postignu saglasnost o tome kako budući Pokret treba da izgleda i više puta prerađivali predloženi statut. Međutim, očigledno je da smo imali različita viđenja budućeg ustrojstva Pokreta – i to ne samo po pitanju oblika njegovog rukovođenja. Naša neslaganja su bila i principijelna:

– Dr Nestorović i Aleksandar Pavić su bili mišljenja da rukovodeći organ treba da se proširi za bar još troje kvalitetnih ljudi, ali su nalazili na protivljenje ostalih osnivača, koji su izgleda bili zadovoljniji sa statusom nedodirljivih prvoboraca,

– U poslednje vreme je primećeno da se Dragan Stanojević u nekim medijskim nastupima predstavlja kao ”politolog”, iako smo svesni da on ne poseduje takvu diplomu. Jedan od osnovnih principa našeg okupljanja bilo je vraćanje meritokratije i struke u vođenje javnih poslova. Mi nismo prethodno insistirali na posedovanju fakultetske diplome kao preduslovu za priključivanje Pokretu, ali smo takođe protiv lažnog ili neadekvatnog predstavljanja.

Glas naroda

PONOVO SU UBILI LJUBIŠU, Skandalozna presuda crnogorskog suda – Tokom pljačke pošte likvidirali radnika obezbeđenja, a pušteni na slobodu

Published

on

Ljubiša Mrdak ubijen je 20. oktobra 2021. pokušavajući da spreči pljačku nikšićke pošte i više od 400.000 evra za isplatu penzija.

Viši sud u Podgorici oslobodio je iz pritvora sedmoricu osumnjičeni za ubistvo. Jedan od njih je odmah po izlasku iz Spuža uhapšen po poternici Interpola zbog pljačke u Sloveniji.

Porodica Mrdak je ogorčena zbog skandalozne odluke Višeg suda poručujući da je na delu novo ubijanje njihovog Ljubiše.

Ovom odlukom suda moj suprug drugi put ubijen, a s njim i naša porodica, kumovi, prijatelji i svi ostali koji su makar jednom razgovorali s našim Ljubišom – rekla je za „Novosti“ Slavica Mrdak, supruga Ljubiše Mrdaka, radnika obezbeđenja koji je ubijen prilikom pljačke pošte u Nikšiću, 20. oktobra 2021.

– Od podizanja optužnice tužilaštvo nas je uveravalo u opravdanost tvrdnje da su lica koja su uhapšena stvarni počinioci i da za to imaju čvrste dokaze. Neposredno je to potvrdilo predsedavajuće veće sudija samom potvrdom optužnice. Njihova sigurnost je išla do toga da nisu hteli da prihvate nagodbu jednog od optuženih koji je bio spreman da prizna svoj udeo u ovom zločinu jer je tužilaštvo čvrsto verovalo u dokaze koje su posedovali i prezentovali sudu. Stoga smo još više ogorčeni današnjom presudom, kao i prebacivanjem odgovornosti od strane suda na tužilaštvo. Dostojanstveno smo pratili tok suđenja, čekajući i verujući da je pravda ipak dostižna. Tako smo se i sada ponašali ne želeći da bacimo ni trunku mrlje na našu porodicu i na našeg Ljubišu – kazala je supruga ubijenog Mrdaka.

Za svoj hrabri čin – pokušaj da spreči pljačku i da zaštiti kolege, Ljubiša Mrdak je posthumno nagrađen Zlatnom plaketom za „Najplemenitiji podvig godine“, koji tradicionalno organizuju „Večernje novosti“.

I brojni drugovi i prijatelji takođe su ogorčeni ovakvom odlukom suda. Jedan od njih je i profesor Spasoje Tomić.

– Ovakva odluka pokazuje da nam je sudstvo trulo, da se sistem DPS još održava. Ovo ne sme tek tako proći jer se ubice Ljubiše Mrdaka moraju osuditi. Ljubiša je naš heroj koji nije uzmakao ispred puščane cevi, heroj koji je po duši bio dete, a po borbi za pravdu jedan ljudski i moralni Olimp – kaže Tomić.

Ljubišini saborci su za danas u 17 časova najavili protestni skup na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću od 17 časova pod sloganom „Istina se braniti mora“.

Nastavi Citanje

Glas naroda

Pravoslavno Bratstvo STUPOVI, Ljubiša Mrdak ponovo ubijen!

Published

on

Saopštenje Pravoslavnog Bratstva Stupovi, povodom oslobađajućih presuda osobama koje su u regularnom postupku okrivljene za učestvovanje u organizaciji i izvršenje krivičnog djela, tj ubistva Ljubiše Mrdaka.
Ne, nije naš brat, Ljubiša Mrdak ponovo ubijen.

On i njegovo čojstvo i junaštvo živi i živjeće dovijeka. Ovim činom ‘ubijene’ su institucije pravosuđa. Ne smije se skretati sa glavne teme, a to je Crnogorsko pravosuđe, koje je kao zadnja i najveća instanca našeg društava pala na ispitu. Ovim putem pozivamo sve nadležne institucije da pokažu narodu ispravnost svojeg postojanja i adekvatno u skladu sa zakonom reaguju.

Pravoslavno Bratstvo STUPOVI CG
Upravni odbor

Nastavi Citanje

Glas naroda

Knežević: Nećemo podržati rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva

Published

on

Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević gostujući u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
„Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu. Bila je priča kako će se oni naći u biračkom spisku. Evo sad nudimo turski model- nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica“, precizirao je lider DNP-a.

Knežević se pita imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.

„Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva-  i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori“, naglašava Knežević.

S druge strane, naveo je njegov lični primjer.

„Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori. I ja sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak. Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu“, ističe Knežević.

Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.

„Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju? To je fašizam. Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti“, naveo je Knežević.

Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.

„Imamo veliki broj naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Turskoj i koji su zainteresovani za ovaj model plave karte. Imamo još jedan broj građana koji je vezan za Bosnu i Hercegovinu. Kažem vam- ovo je turski model, nije mi ga poslao ni Putin, ni Vučić, samo neka mi kažu šta je sporno. Ili, neka oduzmu svima dvojna državljanstva. Neka bez dvojnih državljanstava ostanu svi koji se nalaze u biračkom spisku, a nemaju pravo po registru prebivališta. I ovima koji žive u Crnoj Gori, a imaju dvojna državljanstva. Izgleda samo oni koji žive u Srbiji ne smiju da imaju dvojno državljanstvo sa državom u kojoj su rođeni“, zaključuje Knežević.

(ADRIA)

Nastavi Citanje

U Trendu