Connect with us

Geopolitika

Lavrov: U 2024. zadatak je da se oslobodimo svake zavisnosti od Zapada

Published

on

Pred Rusijom u 2024. godini je zadatak da se oslobodi svake zavisnosti od Zapada u ekonomiji i lancima snabdevanja, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na velikoj godišnjoj konferenciji za novinare.

“Zadaci su jasni – neophodno je da se oslobodimo potrebe od svih proizvodno-trgovinskih, finansijskih, bankovnih, logističkih lanaca, koje na bilo koji način kontrolišu naše zapadne kolege ili se nalaze pod njihovim velikim uticajem”, istakao je diplomata.

Ministar je napomenuo da su planovi Rusije za unutrašnji razvoj „veoma jasno zacrtani“.

“Vlada aktivno radi. Pre neki dan održano je nekoliko sastanaka između predsjednika (Rusije Vladimira Putina) i članova vlade o različitim oblastima obezbjeđivanja održivog kretanja naše ekonomije u uslovima koji su se danas razvili zbog agresivne, protivpravne politike Sjedinjenih Američkih Država i njihovih satelita”, naglasio je Lavrov.

“Ova politika je veoma jasno definisana u odlukama koje su donijete i koje će biti donete” naglasio je šef ruske diplomatije.

Prema njegovim riječima, prošla godina pokazala je neprihvatanje geopolitičkih „manira“ zapadnih zemalja koje se oslanjaju samo na sopstvene sebične interese i ne uzimanje u obzir ostalih.

Naš spoljnopolitički pravac je jasno određen, saradnja sa svima onima kojim poštuju princip ravnopravnosti, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije.

Zapadne zemlje to nikada nisu poštovale, od usvajanja Povelje UN, primetio je on.

Lavrov je u tom kontekstu istakao saradnju sa Kinom, Indijom, Turskom, kao i zemljama Bliskog istoka, Afrike, Latinske Amerike.

Odnosi Rusije i Kine nalaze se u najboljem periodu u viševekovnoj istoriji, naglasio je Lavrov.

“Siguran sam da ste upoznati sa našim procjenama razvoja odnosa sa Narodnom Republikom Kinom. To je najbrže rastuća ekonomija uz indijsku”, ocijenio je ministar.

On je dodao da Moskva na istinski strateški nivo podiže svoje partnerstvo sa afričkim zemljama, što je potvrđeno i na drugom Samitu Rusija-Afrika održanom u julu prošle godine u Sankt Peterburgu.

Lavrov je istakao da bezbednosna pitanja u Evroaziji moraju da se rešavaju bez vanregionalnih igrača.

“Pored uzajamno korisnih ekonomskih projekata, naravno, važno je obezbediti na toj osnovi vojno-političku bezbjednost u Evroaziji, bez obzira na druge faktore. Zalažemo se da ovaj zadatak rešavaju zemlje kontinenta bez pokušaja vanregionalnih država da se miješaju u ove procese”, rekao je ministar.

Lavrov je dodao da će Moskva učiniti sve da međunarodni odnosi budu demokratičniji.

“Nastavićemo da promovišemo ideale istine i pravde u međunarodnim poslovima, činićemo sve da međunarodni odnosi budu demokratskiji. U tom smislu, naše Ministarstvo aktivno podržava inicijativu partije ‘Jedinstvene Rusije’ da se u Moskvi održi Međunarodni međupartijski forum pristalica borbe protiv savremenih praksi neokolonijalizma”, saopštio je ruski ministar.

Geopolitika

Tramp: Bajden je najgori predsjednik u istoriji SAD; Džonson: Bajden da odmah napusti Bijelu kuću!

Published

on

Kandidat Republikanske partije za za predsednika SAD – Donald Tramp – povodom iznuđenog povlačenja Džoa Bajdena iz izborne trke rekao je da se on povlači „kao do sada najgori predsjednik u istoriji zemlje“.

Ocijenio je i da je Bajden bio nedostojan da bude predsjednički kandidat.

CNN je u kratkom telefonskom razgovoru, samo nekoliko minuta nakon što je Bajden saopštio da odustaje, naglasio je da je uvjeren da će potpredsjednicu Kamalu Haris lakše pobediti nego što bi pobijedio Bajdena.

Dodao je da je siguran će biti u stanju da brzo otkloni štetu koja je SAD nanela Bajdenova vladavina.

Potpuno očekivano, kao što je to prethodno učinio i Džej Di Vens, Trampov kandidat za potpredsjednika SAD, spiker donjeg doma Kongresa SAD, Majk Džonson, zatražio je od Bajdena da odmah napusti funkciju šefa države:

„Ako Džo Bajden nije dostojan da bude kandidat za predsjednika SAD, onda nije dostojan ni da dalje ostaje na tom položaju!“

 

Nastavi Citanje

Geopolitika

Bajden se povukao iz predsjedničke trke

Published

on

Džozef Bajden je saopštio da se povlači iz predsjedničke trke.

Istovremeno je napomenuo da će ostati na čelu države do kraja mandata.

Bajden je u pismu na platformi Iks poručio da vjeruje da je u najboljem interesu njegove stranke i države da se povuče i da se fokusira samo na ispunjavanje svoje dužnosti kao predsjednika do kraja mandata.

Bila mi je najveća čast u životu da služim kao vaš predsjednik. I dok je moja namera bila da tražim reizbor, vjerujem da je to u najboljem interesu moje stranke i zemlje da se povučem i da se usredsredim isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja mog mandata”.

Predsjednik SAD je najavio i da će se kasnije ove sedmice obratiti naciji.

„Za sada, dozvolite mi da izrazim najdublju zahvalnost svima koji su se toliko trudili da budem ponovo izabran. Želim da se zahvalim potpredsjednici Kamali Haris što je bila izvanredan partner u svemu. I dozvolite mi da izrazim svoju srdačnu zahvalnost američkom narodu za vjeru i povjerenje koje mi je dao: ne postoji ništa što Amerika ne može da uradi – kada mi to uradimo zajedno. Moramo samo da zapamtimo da smo Sjedinjene Američke Države“, naveo je Bajden.

On kaže da su tokom protekle tri i po godine, Amerikanci napravili veliki napredak kao nacija.

„Danas Amerika ima najjaču ekonomiju na svijetu. Napravili smo istorijska ulaganja u obnavljanje naše nacije, u smanjenju troškova lijekova na recept za starije osobe i širenju pristupačne zdravstvene zaštite rekordnom broju Amerikanaca. Pružili smo potrebnu negu milionima veterana izloženih toksičnim supstancama. Usvojen je prvi zakon o bezbjednosti oružja u poslednjih 30 godina. Imenovana prva afroamerička žena u Vrhovni sud…“, navodi Bajden.

Zajedno, mi smo prevazišli pandemiju i najgoru ekonomsku krizu od Velike depresije.

„Mi smo zaštitili i sačuvali našu demokratiju. I mi smo revitalizovali i ojačali naše saveze širom svijeta“, naveo je.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Promjena političkog pejzaža u Sjevernoj Makedoniji 

Published

on

Majski izbori u Sjevernoj Makedoniji doneli su značajne promjene u političkom pejzažu zemlje, obeležene povratkom VMRO-DPMNE na vlast i vraćanjem pitanja suprotstavljanja albanizaciji i bugarizaciji u javni diskurs, što je inicijativa koja dolazi direktno od nove predsjednice Gordane Siljanovske Davkove.

Sada, primjećujemo i prve korake usmjerene na povratak ekonomskog suvereniteta zemlje koji je praktično u potpunosti likvidiran tokom vladavine prozapadnih vlasti koje su 2016 došle na vlast kroz obojenu revoluciju.

Nove vlasti zemlje već u prvom mjesecu svoje vladavine zaobišle su institucije poput MMF-a i za kredit u iznosu od 500 miliona evra obratile su se direktno Budimpešti — i ovdje vrijedi imati na umu činjenicu da je bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski nakon obojene revolucije u svojoj zemlji dobio politički azil upravo u Mađarskoj.

Implikacije

Uprkos tome, ovde ne treba imati iluzija — iako nove vlasti pokazuju određene pozitivne tendencije, Skoplje nema ni finansijskih, ni političkih, ali ni bezbjednosnih kapaciteta da istupi iz sfere uticaja Zapada i ovo ne treba očekivati u kratkoročnoj perspektivi.

Na primer, uprkos deklarativnom insistiranju na zaustavljanju albanizacije, VMRO-DPMNE postigla je načelni koalicioni dogovor sa albanskom partijom Vlen koji se temelji na dva osnovna elementa — borba protiv korupcije i nastavak evropskih integracija.

Nove vlasti takođe nisu imune ni na djelovanje NVO sektora koji je od svog prethodnog uspeha 2016 samo ojačao uz koordinaciju regionalnih centara inostranog uticaja formiranih u Podgorici i Beogradu.

Sve ovo dramatično sužava manevarski prostor novih vlasti i dovodi u pitanje njihove kapacitete da sprovedu makar dio obećanih promjena, no uprkos tome, odlazak otvoreno prozapadnih vlasti nesumnjivo daje povoda za optimizam budući da svedoči o tome da građani Makedonije nisu spremni da kapituliraju pred iz Vašingtona i Londona sponzorisanim projektom Velike Albanije.

I ovo je prilika koju moraju iskoristiti one snage koje u tom pogledu imaju deljene interese sa Makedoncima — ovo se, naravno, u prvom redu odnosi na Rusiju koja posle sedam godina može ponovo pronaći saveznike u Skoplju, ali i na Srbiju, koja i te kako ima interese u pogledu zaustavljanja projekta Velike Albanije. No, pitanje je da li za ovo zvanični Beograd ima političke volje i snage.

Izvor: Društveni udar

Nastavi Citanje

U Trendu