Connect with us

Ekonomija

Valutni rat ulazi u završnu fazu: Tkanje nove svjetske mreže bez dolara

Published

on

PIŠE: Veljko ZELJKOVIĆ (IZVOR: Glas Srpske)

Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati sklopili su prvi sporazum o prodaji nafte za lokalne valute, izbacivši dolar kao platežno sredstvo.

To su već uradile Kina i Rusija, a planiraju i neke latinske zemlje, pa i Saudijska Arabija, koja je najveći svjetski izvoznik nafte i stub petrodolarskog sistema uspostavljenog sedamdesetih godina prošlog vijeka. Iako je decenijama održavala vezu sa dolarom i ulagala u američku imovinu, ova država sada nastoji da ojača svoje odnose sa ključnim trgovinskim partnerima, uključujući Kinu. Koliko bi ovo moglo uzdrmati Ameriku, govori i to što su iz Vašingtona reagovali, vršeći pritisak, prvo na Indiju onda i Rijad, da nastave da prodaju svoju naftu u dolarima. Da li će i koliko sve ovo ugroziti dosadašnju dominaciju Amerike, ali i uzdrmati njen finansijski i ekonomski sistem? Stručnjaci smatraju da je malo vjerovatno da će se svijet jednog dana probuditi bez dolara. Smatraju da je mnogo realniji scenario kao sa britanskom funtom, u čijem slučaju je postojao višedecenijski proces u kojem je ona prešla iz centra svjetske ekonomije u valutu drugog reda.

Hronologija

Vijekovima je svijet imao ono što je poznato kao rezervna valuta. Ovo je valuta u kojoj se obavlja većina svjetskih međunarodnih transakcija. Istorijski gledano, to su bile valute niza evropskih kolonijalnih sila, uključujući Španiju, Francusku i Englesku na različitim mjestima. Ove imperije su često podržavale svoje valute plemenitim metalima, obično zlatom, pored implicitne podrške države.

Poslije Prvog svjetskog rata britanska ekonomija se borila da povrati svoju snagu. Najveći dio svjetskog zlata tekao je iz Londona u Njujork radi čuvanja i špekulacija na burnom američkom tržištu akcija dvadesetih godina prošlog vijeka. Dominantna uloga Amerike u Drugom svjetskom ratu dodatno je učvrstila Njujork kao finansijsku prestonicu svijeta, a dolar kao njegovu najvažniju valutu. Dolar je formalno postao svjetska rezervna valuta 1944. kao rezultat Bretonvudskog sporazuma, statusa koji je sterling ranije imao.

Vremenska linija se zatim premotava u 1971. Te godine predsjednik Ričard Nikson je napustio zlatni standard. Od tog trenutka dolar nije podržan plemenitim metalom, već isključivo “punom vjerom i kreditom vlade SAD”. Od te godine brojni ljudi pozivaju na ukidanje američkog dolara kao svjetske rezervne valute.

Petrodolar

Nekoliko je faktora koji su doveli do toga da dolar zadrži status međunarodne rezervne valute. Jedan je takozvani petrodolar. Ogromna većina svjetskih transakcija u vezi sa naftom odvija se u dolarima. Kako globalna trgovina naftom iznosi milijarde dolara dnevno i svim zemljama je potrebna energija, to stvara veliku potražnju za dolarima kako bi se olakšale ove transakcije.

Petrodolarski sistem je jedan od ključnih stubova koji održava hegemoniju američke valute. Činjenica da su zemljama koje uvoze naftu potrebni dolari da bi je platili obezbjeđuje stalnu potražnju za vašingtonskom valutom širom svijeta. Ovo stabilizuje dolar, pomažući da se finansira ogroman deficit tekućeg računa koji SAD održavaju decenijama.

Kada većina zemalja ima dosljedan trgovinski deficit, njihova nacionalna valuta depresira u odnosu na valutu koju koriste za plaćanje uvoza. Kako domaća valuta slabi, to čini uvoz skupljim, a izvoz jeftinijim, podstičući zemlju da uravnoteži svoju trgovinu. Međutim, SAD su dugo bile u stanju da održavaju ogroman trgovinski deficit sa ostatkom svijeta, jer je postojala velika potražnja za njihovom valutom, koja je nekada građena i obezbjeđivana sankcijama i ratovima.

Alternative

Bilo je mnogo diskusija i pokušaja stvaranja alternative dolaru. Evro je izgledao kao da bi mogao imati šansu na prelazu vijeka, ali do toga nije došlo. Politički i ekonomski šokovi u Evropi umanjili su ugled centralnoevropske valute kao svjetskog standarda. Japan ima svoje probleme sa stagnirajućom ekonomijom i smanjenjem stanovništva.

Svi ostali potencijalni kandidati su vjerovatno premali da bi bili rezervna valuta. Švajcarski franak, na primjer, poznat je kao stabilna i dobro cijenjena valuta. Međutim, švajcarska ekonomija, za koju je vezan, je sićušna i ne bi mogla da podrži ogromne tokove kapitala koji se zahtijevaju od međunarodne rezervne valute.

Afričke i bliskoistočne zemlje izvoznice nafte, među kojima je prednjačila Libija, razmatrale su još prije dvadesetak godina ideju da se nafta umjesto za petrodolar prodaje u zamjenu za pan-afrički dinar s pokrićem u zlatu, ali ove prijedloge zaustavilo je arapsko proljeće i građanski rat koji je uslijedio u Libiji.

Kinezi i Saudijci

Sljedeći korak ka dedolarizaciji pokrenula je Kina 2018. nakon američko-kineskog trgovinskog rata, kada su njene vlasti odlučile da sprovode što više trgovine u juanima, nasuprot američkom dolaru. Iste godine Venecuela je izdala saopštenje da će prihvatati plaćanja za izvoz nafte u evrima, juanima, rubljima i drugim valutama. Nedugo nakon početka rata u Ukrajini Rusija je takođe odlučila da se trgovina prirodnim gasom sa zapadnim zemljama mora sprovoditi u rubljama, a među prvima je na to pristala Turska i Indija.

Prema nekim medijskim najavama, Saudijska Arabija i Iran sve su bliže prihvatanju juana za naftu, svojevrsnog petrojuana ili kineske verzije petrodolara. Analitičari smatraju da bi se petrojuanski sistem zasnovan na juanu mogao razlikovati od petrodolarskog po tome što će biti vezan za zlato, a uskoro bi mogao dobiti i svoju digitalnu verziju. Takođe, potrebno je napomenuti da je Kineska centralna banka nedavno kupila dodatnih 18 tona zlata. Namjera koja stoji iza ovog jeste povećanje međunarodnog kredibiliteta juana.

Predsjednici Brazila i Argentine nedavno su, međutim, izjavili da rade na zajedničkoj valuti, tzv. sur, koja bi se koristila u međusobnim transakcijama radi smanjenja zavisnosti od dolara, a dugoročno se razmišlja i o uključenju drugih zemalja Latinske Amerike u ovaj projekat koji bi potencijalno mogao postati najveća svjetska valutna unija nakon evrozone. Sur bi takođe služio kao alternativa dolaru pri trgovanju naftom.

Zemlje BRIKS-a

Osim toga, sve više slušamo i o zajedničkoj valuti BRIKS zemalja. Članice ovog saveza trenutno predstavljaju skoro 42 odsto globalne populacije i čine više od jedne trećine svjetske ekonomije.

Brazilski predsjednik nedavno je predložio stvaranje zajedničkih valuta za međusobne transakcije između zemalja BRIKS-a i članica južnoameričke trgovinske organizacije koja uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj, Urugvaj, Venecuelu s pridruženim članicama Bolivijom, Čileom, Ekvadorom, Gvajanom, Kolumbijom, Peruom i Surinamom.

Pored toga, ovaj savez uskoro bi mogao biti svjedok proširenja nakon što je Iran prošle godine aplicirao za članstvo, a sada zemlje poput Saudijske Arabije, Alžira, UAE, Egipta, Meksika, Nigerije pa čak i Argentine takođe razmišljaju o tome. Zanimljivo je i da su zemlje BRIKS-a još 2014. godine s oko 46 milijardi evra početnog novca pokrenule Novu razvojnu banku te poseban mehanizam likvidnosti kao alternativu Svjetskoj banci i MMF-u.

Druga utočišta

Na žalost Amerike, to nisu jedine njihove brige. Centralna banka Saudijske Arabije sve donedavno ulagala je višak dolara koje dobije od prodaje sirove nafte u kupovinu američkih hartija od vrijednosti, na taj način indirektno finansirajući sve veću potrošnju američke vlade.

Vašington je svojevremeno potpisao i istorijski sporazum sa Rijadom, kojim se obavezao da će zaštititi ovu zalivsku monarhiju u zamjenu za to da Saudijska Arabija svoju naftu prodaje isključivo u dolarima, te petrodolare deponuje u komercijalne banke SAD i investira u državne obveznice. Ali i to se sada mijenja. Zalihe američkih obveznica u Saudijskoj Arabiji pale su na najniži nivo u posljednjih šest godina. Ova zalivska zemlja je u junu prodala više od tri milijarde dolara državnog duga SAD, a njihov komšija, Ujedinjeni Arapski Emirati, skoro četiri milijarde dolara.

Naftne države u regionu Persijskog zaliva traže nove načine za investiranje kako bi ostvarile veće prinose u svijetu kojem je dosta hegemonije američkog dolara. Saudijska ulaganja u “rizičnu imovinu” kao što je proizvođač električnih vozila “Lucid”, “Uber” ili fudbalski klub Njukasl, mogla bi da dovede do viših američkih kamatnih stopa.

Kina je takođe rasprodala američke obveznice u vrijednosti od 11,3 milijarde dolara kako bi svoj “dolarski novčanik” svela na najniži nivo od sredine 2009.

Kada se podvuče crta, sabere i oduzme, sve ovo moglo bi dovesti do gubljenja dosadašnje američke hegemonije i pada ekonomske i finansijske moći Amerike. To u prevodu znači da bi SAD imale manji pristup kapitalu, veće troškove zaduživanja i niže vrijednosti na berzi. Ugasilo bi to i FED-o­vu štampariju novca, koja u posljednje vrijeme radi 24 časa dnevno. Naravno, podrazumijevalo bi i veliko stezanje kaiša, ali bi sigurno uticalo i na dosadašnju poziciju SAD kao svjetske supersile.

Gubitak moći

Geopolitika nije jedino važno pitanje koje muči Vašington. I inflacija slabi položaj dolara na međunarodnoj sceni. SAD su od osamdesetih godina prošlog vijeka održavale nisku i stabilnu stopu inflacije, dajući štedišama širom svijeta samopouzdanje da svoju imovinu drže u dolarima. Tokom protekle godine inflacija je, međutim, porasla na ranije nezamislive nivoe, dovodeći u pitanje sigurnost i stabilnost dolara za dugoročnu štednju i investicije. Kao da to nije bilo dovoljno, početak 2023. donio je i regionalnu bankarsku krizu. Iako se čini da je ova kriza u velikoj mjeri obuzdana, američko Ministarstvo finansija i Federalne rezerve su bili prinuđeni da uđu sa garancijama bez presedana kako bi ugušili krizu. Ovo je samo po sebi bilo uznemirujuće, a i narušilo je kredibilitet američke ekonomije.

Ekonomija

Fidelity Consulting: Bliži se čas novog zaduženja!

Published

on

Dok čekamo podatke o izvršenju budžeta za decembar 2023. godine, koji malkice kasne, pregledali smo plaćanja iz budžeta poslednjeg mjeseca u godini, saopšteno je iz kompanije Fidelity Consulting.

„Elem, u decembru je ukupno plaćeno 456 miliona evra, dok je planom bilo predviđeno plaćanje od 256 miliona evra, što je razlika od oko 200 miliona evra. Ok, isplaćene su dvije bruto zarade ali opet, razlika između plana i realizacije je prevelika; biće zanimljiv podatak o deficitu budžeta u decembru za koji predviđamo da će biti preko 150 miliona evra. Ovo bi trebalo da znači da je budžet na kraju godine u graničnom suficitu, što predstavlja ogromnu razliku u odnosu na veliki suficit koji je na kraju novembra iznosio oko 156 miliona evra“, pojasnili su oni.

Oni podsjećaju da je država u decembru uzela novih 159 miliona evra kredita od banaka ali i otplatila oko 25 miliona evra.

„Prevedeno: ogroman lova je potrošena u decembru a januar je tradicionalno loš mjesec, posebno ako imamo u vidu gotovo nikakvu zimsku sezonu te odlazak Rusa i Ukrajinaca. Zanimljivo je da je u januaru 2024. godine, iz budžeta isplaćeno svega 124 miliona eura bez zarada, dok je ukupno otplaćeno 34,8 miliona eura glavnice i 4 miliona eura kamate za dospjele kredite. U prevodu: vjerovatno su počela usporavanja plaćanja iz budžeta. Naravoučenije: bliži se momenat istine tj. novog zaduženja“, zaključuju iz Fidelity-ja.

Nastavi Citanje

Ekonomija

Počelo odbrojavanje do američke odmazde nad Iranom!

Published

on

Počelo je odbrojavanje do američke odmazde nad Iranom zbog pogobije tri američka vojnika i ranjavanje njih 40 u napadu dronom kamikazom tipa Šahid na američku vojnu bazu na samoj granici Jordana i Sirije.

Svi očekuju obraćanje Džona Bajdena i njegovo svetlo za masovni raketni napad.

Očekuje se da će predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden večeras donijeti jednu od najvažnijih odluka svog mandata, pošto naredi odgovor na jednosmjerni „samoubilački“ napad dronovima snaga koje podržava Iran na patrolnu bazu Kula 22. u severoistočnom Jordanu ovog vikenda što je rezultiralo smrću 3 američka vojnika; Odgovor će vjerovatno doći u više od 3 faze koje će udarima gađati sposobnosti milicija koje podržava Iran u Siriji i Iraku, zajedno sa sajber napadima na objekte koje koristi Korpus Islamske revolucionarne garde u Iranu, nakon čega će uslijediti udari na strateške lokacije u Iranu vezano za njihove nuklearne, balističke rakete i mogućnosti proizvonje dronova.

Udari će više nego vjerovatno doći od borbenih aviona američkog ratnog vazduhoplovstva širom Bliskog istoka, kao i krstarećih raketa Tomahavk koje će lansirali brodovi američke mornarice u Crvenom moru i Adenskom zalivu.

Pentagon je u ponedjeljak izjavio da ne veruje da Iran traži rat sa Sjedinjenim Državama, kao ni da Vašington ne želi rat, dan nakon što je grupa koju podržava Iran ubila tri američka vojnika i ranila na desetine u Jordanu .

Izvor: TV Front

Nastavi Citanje

Ekonomija

Abazović: Hoće da prodaju EPCG pa smjenuju odbor direktora

Published

on

Predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao je da je neshvatljivo da se bord EPCG mijenja po hitnom postupku i da je ključno pitanje da li je cilj da se po drugi put proda Elektroprivreda Crne Gore.

Zakon o prirednim društvima sada se donosi po hitnom postupku, rekao je Abazović novinarima u paralmentu.

Pitanje je ko želi smjeniu i kome idu akcije EPCG, kazao je.

„Ukoliko se ovaj zakon usvoji, u ovoj formi, pokrenućemo ustavnu inicijativu prema Ustavnom sudu. Ako sud to usvioji, pokrenuće se krivični postupci prema ministru i odgovornima“, rekao je Abazović.

On je rekao da je odgovoran ministar energetike Saša Mujović.

„Nema ništa sporno da se mijenjaju ljudi u redovnim procedurama a znamo da je ovo brod koji je ostvario istoprijske rezultate, koji je protiv prodaje i fingiranja izvještaja“, rekao je Abazović.

Izvor: RTCG

Nastavi Citanje

U Trendu