Nosilac liste Za budućnost Crne Gore Milan Knežević poručio je da ova koalicija neće pristati na ucjene predstavnika manjinskih naroda vezane za odnos prema Kosovu, i da nisu spremni da to mijenjanju kako bi bili dio nove vlade.
Gostujući u emisiji Klub A sa Meli, na pitanje autorke i voditeljke Melihe Ramusović, da prokomentariše poruku lider Albanske alijanse Gencija Nimambegua da “evroatlanski put Crne Gore ne smije biti doveden u pitanje”, Knežević je odgovorio:
“Poštujem gospodina Nimambegua, ali on je osvojio jedan mandat i to po afrimativnoj akciji. Uz svo uvažavanje, mislim da mu ne priliči da on dominantno barjači oko sastavljanja nove vlade. Osim ako se ne ispostavi da on treba da bude mandatar. Ako on treba da bude mandatar, to su neke nove okolnosti i mi ćemo se odrediti prema njima”, rekao je Knežević.
On je podsjetio da je ZBCG saopštila svoj stav po pitanju odnosa prema potencijalnim ucjenama vezanim za članstvo u novoj vladi
“Mi smo saopštili ranije da scenarija koja su bila prepoznatljiva nakon 30. avgusta, u smislu našeg opšteg, nacionalnog i identitetskog prevaspitavanja nećemo dozvoliti. Nemamo namjeru ni mi da prevaspitavamo Nimambegua ni bilo koga od nacionalnih manjina, da ulazimo u njihovu vjeru, odnos prema spoljnjopolitičkim pitanjima ali najmanje što očekujem je da nekom ko, svidjelo se to nekom ili ne, dominantno predstavlja srpski narod u Crnoj Gori, što su pokazali ovi rezultati izbora, želimo i mi da štitim interese našeg naroda”, kazao je Knežević i dodao: “Ako bih ja sada bio maliciozan, i hipotetički isključiv, ja bih sada mogao da kažem da može vlada da bude i bez manjina. I to vlada od 45 poslanika. Da se ne uključi nijedan predstavnik nacionalnih manjina”.
Na opasku voditeljke da bi u tom slučaju mnogi rekli “a gdje bi joj onda bio legitimitet”, Knežević je odgovorio: “Da li bi ta vlada imala legitimitet ako ne bude imala predstavnika srpskog naroda u njoj. Ili mi predstavnici srpskog naroda treba da budemo getoizirani i da non stop radimo sklekove ispred vlade ili na vratilu da bi bili podobni da možemo da uđemo u nju“.
Knežević je ponovio da koaliciji ZBCG spoljnjopolitička pitanja nisu prioritet.
“Jasno smo se odredili oko toga da je Crna Gora nezavisna država i da nemamo namjeru da preispitujemo njen državno pravni status, jasno smo se odredili prema tome da je Crna Gora članica NATO, iako smo bili za vojnu neutralnost, i da poštujemo tu geopolitičku činjenicu i da nemamo namjeru da je preispitujemo. Ali smo se jasno odredili i prema pitanju Kosova. Nismo jedini u tome. Ima i država EU koje ne priznaju Kosovo. U Ujedinjenim nacijama ima značajno više država koje ne priznaju nezavisnost Kosova od onih koje ga priznaju. Ne smatram da to bude glavna tema oko formiranja vlade. Ali ako neko želi da to nametne kao glavnu temu i da pokuša od nas da mi priznamo tzv Kosovo, kao uslov za ulazak u vladu odmah želim da im saopštim da ćemo biti konstruktivna opozicija i nije nikakav problem. Neka prave vladu sa onima s kojima to treba da rade”, rekao je Knežević.
On je dodao da ne želi da na bilo koji način ulazi u to “kako se osjeća gospodin Nimambegu, gospodin Đeljošaj, gospodin Vuksanović…”
“Ali vjerujte da ne želim ni da oni meni na bilo koji način opredjeljuju kako ću se ja odnositi prema nekim spoljnjopolitičkim pitanjima“, rekao je Knežević u emisiji Klub A sa Meli na A plus TV.
Nakon što je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić pročitala optužnicu, okrivljeni Knežević se, na pitanje predsjednika specijalnog vijeća sudije Nenada Vujanovića, izjasnio da nije razumio njene navode.
Biznismen Duško Knežević kazao je prilikom iznošenja svoje odbrane danas u Višem sudu u Podgorici da je 20 godina finansirao Demokratsku partiju socijalista (DPS).
„I ne samo ja, već još sto privrednika u Crnoj Gori, ali niko nema petlju da to kaže“, dodao je predsjednik Atlas grupe kojem se u predmetu „Koverta“ sudi za pranje novca.
Aferu je Knežević otvorio u januaru 2019. godine objavljivanjem video-snimka na kojem Slavoljubu Migu Stijepoviću uoči izbora 2016. predaje kovertu uz objašnjenje da je u njoj 97.000 eura za finansiranje kampanje DPS-a.
Nakon što je specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić pročitala optužnicu, okrivljeni Knežević se, na pitanje predsjednika specijalnog vijeća sudije Nenada Vujanovića, izjasnio da nije razumio njene navode.
„Optužnica je nebuloza. Nisam kriv. Iznijeću odbranu. Neću odgovarati na pitanja tužioca i suda, samo na pitanja svojih branilaca. Smatram da je ovo politički proces protiv mene. Optužnica je fabrikovana i izmišljena. Ona je proizvod moje tuče sa vlastima i režimom. Htjeli su da me namjeste u slučaju ‘državni udar’ da budem svjedok i da sam ‘prao’ pare, kao da su došle iz Rusije. Ja sam to odbio“, izjavio je Knežević na početku iznošenja odbrane.
Odgovarajući na pitanja svojih branilaca advokatice Andrijane Razić, te advokata Dražena Medojevića i Dušana Radosavljevića, Knežević je kazao da ga je Milo Đukanović molio da pomogne političku kampanju DPS-a u Zeti. „Milo Đukanović me molio da nocem pomognem DPS za izbore u Zeti. Rekao sam da imam svojih 200.000 dolara. Dao sam ih šefu obezbjeđenja Vlatku Rašoviću, da ih konvertuje u eure. Nakon dan-dva, javio mi se Migo Stijepović i rekao da niko u Zeti neće dolare. Pitao me da ih zamijenim u eure“, kazao je optuženi Knežević.
Osvrnuo se na navode optužbe da je „oprao pare“.
„Tužiteljka kaže da sam oprao pare koje sam dao DPS-u. Pare se peru od kokaina i guraju se u legalne tokove. Ovdje se ne radi o pranju para, već o reketu i iznudi poslovnog čovjeka“, naveo je Knežević.
„Već 20 godina sam finansirao DPS. I ne samo ja, već još 100 privrednika u Crnoj Gori, ali niko nema petlju da to kaže“, dodao je on.
U optužnici se između ostalog navodi da je Dusko Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao „samo“ 47.500 eura. Osim Duška Kneževića i Slavoljuba Stijepovića, optuženi su i Kneževićevi saradnici i prijatelji Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović i Tomica Knežević.
U optužnici se navodi da je Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine stvorio kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac koji je stečen iz nezakonitih poslova više kompanija a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove.
Prvom tačkom optužnice, Duško Knežević je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401 a stav 1 u vezi stava 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljeni Knežević Tomica, Todorović Branislav, Šljivančanih Živko, Grujović Goran i Krdžić Tamara izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a stav 2 u vezi stava 1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Drgom tačkom optužnice, ovi okrivljeni, kao i Slavoljub Stijepović su kao saizvršioci izvršili krivično djelo pranje novca iz člana 268 stav 3 u vezi stave 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević izjavio je, gostujući u prvoj ovosezonskoj emisiji serijala Kontroverza na Adria TV, da su članovi specijalnog američkog tima tužilaca koji na dnevnom nivou pomaže našem tužilaštvu, nezadovoljni političkom podrškom koju imaju šef SPO Predrag Šuković i Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, od strane vlade.
“Oni smatraju da je to čudno jer je ova vlast došla na talasu kritika prethodnog režima”, kazao je Medojević opsijući razgovor sa jednim od članova američkog tima i dodao: “I ja onda postavim jedno pitanje – ok, po vašim izvještajima vaših bezbjednosnih službi, ko je šef Kavačkog klana? I sad, profesionalac, čovjek koji je dobronamjeran i ima interes da dođe do pravih informacija i da mu strategije koje razvija sa svojim timom daju rezultat, a to je uništenje Kavačkog klana i privođenje svih tih ljudi pravdi i pravosnažne presude. I on kaže – Radoje Zvicer. A ja mu kažem, to vam nije tačno. Zvicer je samo operativac, vlasnici tog biznisa u Crnoj Gori su braća Đukanović, Stanko Subotić i pokojni Brano Mićunović”.
Medojević je nastavio tvrdnjom da je riječ o kriminalnoj korporaciji koja je vladala ovom zemljom i koja je u sebi inkorporirala sve institucije države Crne Gore, bila prepoznata od bezbjednosnih službi zapada, kao partner u specijalnim operacijama.
“To je bio jedan punkt za vaše “crne operacije”, koji ste, po tvrdnji ambasadora SAD Vilijema Montgomerija, gledali kako nastaje kao kriminalna organizacija, korporacija koja kontroliše političke partije, medije, banke, NVO, strane diplomate, ima lobiste u Briselu, u Vašingtonu, Berlinu, raspolaže milijardama, širi posao sad na kriptovalute. Jedna takva kriminalna organizacija ne može da bude vođena od strane Radoja Zvicera. On jeste važan u tom operativnom izvršnom dijelu vezanom za narkotike ali je Zoran Lazović bio oficir za vezu između vlasnika i izvršnih direktora, bio je njihov predstavnik koji je vršio komunikaciju i pokrivao čitav posao”, ispričao je Medojević u Kontroverzi opisujući svoj razgvor sa neimenovanim članom američkog tima.
On je dodao da se na njegovim gorepomenutim tvrdnjama došlo do pitanja “da li ovo pravosuđe može da sudi optuženima, počev od Zorana Lazovića, pa nadalje”.
“Rekao sam da ne može. Jasno se vidi da je borba protiv mafije, nasleđa Mila Đukanovića i njegove kriminalne organizacije stavljena ispod stola i da s ečeka da neko drugi riješi posao za nas. Pošto su Amerikanci praktični, oni su ozbiljno shvatili ovo što su čuli od mene, a i sami dobijaju informacije od Šukovića i Novovića da nemaju političku podršku, da više ne mogu da postižu bolje rezultate, da se veliki broj optuženih već pušta na slobodu zbog neefikasnosti pravosuđa…”, izjavio je Medojević i dodao: “Imamo veoma važno pitanje: Kako je moguće da su dva visoka operativca Agencije za nacinalnu bezbjednost u kriminalnom miljeu, Vuk Vulević i Ivan Delić, pobjegli na zvaničnom graničnom prelazu baš jedan dan prije početka akcije”.
Medojević je u Kontroverzi poručio da je najtragičnije što se desilo nakon 30. avgusta što pobjednici tih izbora ništa od onoga što u obećavali građanima nisu ispunili.
“Nismo obezbijedili pravdu, nismo obezbijedili da neko ko je pljačkao Crnu Goru, ko je razorio ovu državu, koji stoji iza toliko zločina ne odgovara za njih. Ušli smo u jednu specifičnu fazu tranizicije koju karakteriše jedan potpuni izostanak ideološke dinamike. Politički sistem ubijen je dilom 2020.”, rekao je Medojević.
On je kazao da su sve vladajuće političke elite u Crnoj Gori su u suštini iste, “identične su po povom stavu: ne dira se u taj pakt sa đavolom, dogovor sa Milom Đukanovićem da se njegova kriminalna organizacija ne dira”.
“Umjesto da DPS bude zabranjen kao političko krilo organizovanog kriminala što je sada već jasno i međunarodnom faktoru koji je uložio ne male resurse da pomogne crnogorskom tužilaštvu da dođe do hapšenja i razbijanja tog narko kartela. I to ne zato što su zabrinuti za pravdu u Crnoj Gori nego zato što su akcije DPS narko kartela postale prijetnja interesima SAD”, kazao je Medojević.
On je dodao da “zemlja tone u živom blatu neriješenog nasljeđa Đukanovića”.
“Imamo sada međunarodni pritisak da se pohapse vođe Kavačkog klana jer je on ugrozio vitalne interese SAD. Amerika je formirala specijalnu ekipu tužilaca, koja na dnevnom nivou operativno pomaže našem SPO-u i SDT-u. Dakle, spolja ide pritisak i završava se kod Šukovića i Novovića. Zašto? Zato što Šuković i Novović nemaju političku podršku predsjednika Skupštine, predsjednika države i predsjednika Vlade, odnosno ljudi koji su članovi Savjeta za nacionalnu odbranu odakle je to trebalo da krene, kao državna politika. Tako su SPO i SDT ostali u vakuumu – Amerikanci ih pritiskaju s jedne strane za rešenje, a vlasti, posebno Vlada, uopšte se ne bave tim fenomenom. Jedini dobitnik u takvoj situaciji je Đukanović koji se šepuri i kaže – ovo su za mene sve amateri, ja sam se sa njima dogovorio, imam podršku međunarodne zajednice”, rekao je Medojević.
Nova anketa pokazuje da će izbori u Podgorici biti veoma neizvjesni, sa četiri jake liste i
PES-om koji gubi većinu svojih birača sa parlamentarnih izbora 2023. godine.
Nova anketa koju je sproveo Datapraksis pokazuje tijesnu trku na izborima u Podgorici. DPS
je u blagom vođstvu sa 18%, što je značajan pad u poređenju sa rezultatom od 38,1% koji je
njihova koalicija osvojila na izborima u Podgorici 2022. godine. Odmah iza njih su liste
URA-Milatović, PES i NSD-DNP-SNP, sve sa po 14% glasova kada se analiziraju svi birači.
Kada se analiziraju birači koji su sigurniji da će izaći na izbore, lista „Za bolju Podgoricu
Jakov Milatović” blago prednjači. To znači uzimanje u obzir samo odgovora onih ljudi koji
kažu da su sigurni da će glasati, i zbog toga je verovatnije da će ovo bolje odražavati rezultat
izbora.
Kada se biračima postavi pitanje o njihovim mogućim alternativnim izborima, lista
URA-Milatović vodi u odnosu na druge. To implicira da bi oni mogli preokrenuti izbore u
svoju korist u posljednjim nedeljama.
Vjerovatno najzanimljiviji nalaz ankete je da preko 60% birača koji su glasali za PES na
posljednjim parlamentarnim izborima sada planira da glasa za nekog drugog. Najpopularnija
alternativa među bivšim glasačima PES-a je „Za bolju Podgoricu- Jakov Milatović”, za koju
se odlučuje petina birača.
Anketa je sprovedena od 1. do 10. septembra, sa 1.009 ispitanika, koristeći kombinaciju
online i telefonskih intervjua, i predstavlja reprezentativan uzorak stanovnika Podgorice.
Margina greške kod reprezentativnih anketa ove veličine iznosi +/- 3,3 %