Connect with us

Geopolitika

Na istoku Evrope rodiće se novi hegemon, sa 200 miliona stanovnika vezanih za Rusiju jezikom, kulturom, istorijom

Published

on

Važnu intervenciju ruski ekspertski analitičar Nikolaj Vavilov napravio je na javnoj ruskoj televiziji, otkrivajući strategiju zemlje nakon potpunog raspada Ukrajine.

Prvi put se u javnosti govori o stvaranju nove hegemonističke države od 200 miliona govornika ruskog jezika u istočnoj Evropi koja će djelovati kao protivteža i sukob sa EU, Njemačkom i Poljskom, razbijajući dosadašnju globalizaciju.

Vavilov, sinolog po profesiji sa veoma dobrim vezama unutar Komunističke partije Kine i Kremlja, rekao je na ruskoj televiziji:

Rusija se trijumfalno bori protiv više od milijardu ljudi zapadnog svijeta. Tokom cijele ove godine zapadni svijet nije mogao da se suoči sa Rusijom. Svi prosječni građani Rusije će se složiti sa mnom. Ima tople vode, ima hrane, ima posla, radi nam transport, radi nam metro, ​​plate su nam isplaćene i već se razvijamo, restrukturiramo privredu. U stvari, ovo je trijumf Rusije. Nema izolacije Rusije, pogotovo što se Kina pridružuje Rusiji u ovom trijumfu. Kina, Indija, jugoistočna Azija, Afrika i Latinska Amerika takođe imaju partnerstvo sa nama. Ukrajinski je dijalekt ruskog jezika. Ukrajinski jezik ne postoji. Postoji samo dijalekt. Dvije nedelje bi bile dovoljne za proučavanje ovog dijalekta. Ali zašto nas se Zapad toliko plaši?”, upitao je Vavilov.

Neprijatelj stoji ispred Moskve i Sankt Peterburga. U roku od 10, 15 ili 20 godina ponovo ćemo uspostaviti našu kontrolu nad ovim regionom (Ukrajina-bivše sovjetske države). Sve ove države koje sebe nazivaju „nezavisnim“ biće apsorbovane u jednu veliku rusku maticu. Šta ovo znači; U Evropi od 500 miliona ljudi može se pojaviti kolektiv od 200 miliona govornika ruskog koji će govoriti zajedničkim jezikom. Ona može mirno da pretenduje na Balkan, Poljsku itd. Njemaca ima 80 miliona uključujući Turke, Arape, Pakistance. Englezi imaju 60 miliona uključujući Pakistance itd. U istočnoj Evropi će se pojaviti hegemonska država. Vidimo da je Zapad nemoćan da bilo šta uradi. Za 10-15 godina pojaviće se džinovska zajednica. Moramo da skinemo staro odelo poslednjih 20-30 godina, iznošeno odijelo globalizacije. Moramo to zamijeniti za novu ideologiju, novi pogled na svijet, nove društvene strukture, novu strukturu unutrašnje politike“, objasnio je Vavilov.

Geopolitika

Tramp: Bajden je najgori predsjednik u istoriji SAD; Džonson: Bajden da odmah napusti Bijelu kuću!

Published

on

Kandidat Republikanske partije za za predsednika SAD – Donald Tramp – povodom iznuđenog povlačenja Džoa Bajdena iz izborne trke rekao je da se on povlači „kao do sada najgori predsjednik u istoriji zemlje“.

Ocijenio je i da je Bajden bio nedostojan da bude predsjednički kandidat.

CNN je u kratkom telefonskom razgovoru, samo nekoliko minuta nakon što je Bajden saopštio da odustaje, naglasio je da je uvjeren da će potpredsjednicu Kamalu Haris lakše pobediti nego što bi pobijedio Bajdena.

Dodao je da je siguran će biti u stanju da brzo otkloni štetu koja je SAD nanela Bajdenova vladavina.

Potpuno očekivano, kao što je to prethodno učinio i Džej Di Vens, Trampov kandidat za potpredsjednika SAD, spiker donjeg doma Kongresa SAD, Majk Džonson, zatražio je od Bajdena da odmah napusti funkciju šefa države:

„Ako Džo Bajden nije dostojan da bude kandidat za predsjednika SAD, onda nije dostojan ni da dalje ostaje na tom položaju!“

 

Nastavi Citanje

Geopolitika

Bajden se povukao iz predsjedničke trke

Published

on

Džozef Bajden je saopštio da se povlači iz predsjedničke trke.

Istovremeno je napomenuo da će ostati na čelu države do kraja mandata.

Bajden je u pismu na platformi Iks poručio da vjeruje da je u najboljem interesu njegove stranke i države da se povuče i da se fokusira samo na ispunjavanje svoje dužnosti kao predsjednika do kraja mandata.

Bila mi je najveća čast u životu da služim kao vaš predsjednik. I dok je moja namera bila da tražim reizbor, vjerujem da je to u najboljem interesu moje stranke i zemlje da se povučem i da se usredsredim isključivo na ispunjavanje svojih dužnosti predsjednika do kraja mog mandata”.

Predsjednik SAD je najavio i da će se kasnije ove sedmice obratiti naciji.

„Za sada, dozvolite mi da izrazim najdublju zahvalnost svima koji su se toliko trudili da budem ponovo izabran. Želim da se zahvalim potpredsjednici Kamali Haris što je bila izvanredan partner u svemu. I dozvolite mi da izrazim svoju srdačnu zahvalnost američkom narodu za vjeru i povjerenje koje mi je dao: ne postoji ništa što Amerika ne može da uradi – kada mi to uradimo zajedno. Moramo samo da zapamtimo da smo Sjedinjene Američke Države“, naveo je Bajden.

On kaže da su tokom protekle tri i po godine, Amerikanci napravili veliki napredak kao nacija.

„Danas Amerika ima najjaču ekonomiju na svijetu. Napravili smo istorijska ulaganja u obnavljanje naše nacije, u smanjenju troškova lijekova na recept za starije osobe i širenju pristupačne zdravstvene zaštite rekordnom broju Amerikanaca. Pružili smo potrebnu negu milionima veterana izloženih toksičnim supstancama. Usvojen je prvi zakon o bezbjednosti oružja u poslednjih 30 godina. Imenovana prva afroamerička žena u Vrhovni sud…“, navodi Bajden.

Zajedno, mi smo prevazišli pandemiju i najgoru ekonomsku krizu od Velike depresije.

„Mi smo zaštitili i sačuvali našu demokratiju. I mi smo revitalizovali i ojačali naše saveze širom svijeta“, naveo je.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Promjena političkog pejzaža u Sjevernoj Makedoniji 

Published

on

Majski izbori u Sjevernoj Makedoniji doneli su značajne promjene u političkom pejzažu zemlje, obeležene povratkom VMRO-DPMNE na vlast i vraćanjem pitanja suprotstavljanja albanizaciji i bugarizaciji u javni diskurs, što je inicijativa koja dolazi direktno od nove predsjednice Gordane Siljanovske Davkove.

Sada, primjećujemo i prve korake usmjerene na povratak ekonomskog suvereniteta zemlje koji je praktično u potpunosti likvidiran tokom vladavine prozapadnih vlasti koje su 2016 došle na vlast kroz obojenu revoluciju.

Nove vlasti zemlje već u prvom mjesecu svoje vladavine zaobišle su institucije poput MMF-a i za kredit u iznosu od 500 miliona evra obratile su se direktno Budimpešti — i ovdje vrijedi imati na umu činjenicu da je bivši premijer Makedonije Nikola Gruevski nakon obojene revolucije u svojoj zemlji dobio politički azil upravo u Mađarskoj.

Implikacije

Uprkos tome, ovde ne treba imati iluzija — iako nove vlasti pokazuju određene pozitivne tendencije, Skoplje nema ni finansijskih, ni političkih, ali ni bezbjednosnih kapaciteta da istupi iz sfere uticaja Zapada i ovo ne treba očekivati u kratkoročnoj perspektivi.

Na primer, uprkos deklarativnom insistiranju na zaustavljanju albanizacije, VMRO-DPMNE postigla je načelni koalicioni dogovor sa albanskom partijom Vlen koji se temelji na dva osnovna elementa — borba protiv korupcije i nastavak evropskih integracija.

Nove vlasti takođe nisu imune ni na djelovanje NVO sektora koji je od svog prethodnog uspeha 2016 samo ojačao uz koordinaciju regionalnih centara inostranog uticaja formiranih u Podgorici i Beogradu.

Sve ovo dramatično sužava manevarski prostor novih vlasti i dovodi u pitanje njihove kapacitete da sprovedu makar dio obećanih promjena, no uprkos tome, odlazak otvoreno prozapadnih vlasti nesumnjivo daje povoda za optimizam budući da svedoči o tome da građani Makedonije nisu spremni da kapituliraju pred iz Vašingtona i Londona sponzorisanim projektom Velike Albanije.

I ovo je prilika koju moraju iskoristiti one snage koje u tom pogledu imaju deljene interese sa Makedoncima — ovo se, naravno, u prvom redu odnosi na Rusiju koja posle sedam godina može ponovo pronaći saveznike u Skoplju, ali i na Srbiju, koja i te kako ima interese u pogledu zaustavljanja projekta Velike Albanije. No, pitanje je da li za ovo zvanični Beograd ima političke volje i snage.

Izvor: Društveni udar

Nastavi Citanje

U Trendu