Glasovima odbornika Demokratskog fronta, GP URA, Socijalističke narodne partije i koalicije Demokrate DEMOS, kandidat DF-a Nikola Jovanović izabran je danas za predsjednika Skupštine opštine. Protiv izvora Jovanovića bili su odbornici koalicije okupljene oko DPS-a.
Potvrđeno je da je 18 mandata pripalo odbornicima sa izborne liste “Milo Božović-Budva na prvom mjestu – DF“, devet mandata koaliciji “Prava stvar – jedinstveni za Budvu – Dragana Mitrović – DPS, SDP, SD, GI 21. maj, četiri imaju kandidati sa izborne liste “Idemo ljudi – Dragan Krapović – Demokrate – Demos”, dok će u lokalnom parlamentu sjedeti po jedan odornik sa izbornih listi URE “Može Budva može Crna Gora” i “SNP – Temeljno za Budvu”.
Podnošenjem izvještaja Opštinske izborne komisije Ratković je potvrdio izbor odbornika u SO Budva i čestitao svima.
Sjednici prisustvuju predstavnici svih izbornih listi sa lokalnih izbora, kao i predsjednik Opštine Budva Milo Božović.
Obornik Demokrata Marko Marković je poželio sreću u radu novom sazivu Skupštine Opštine Budva I saopštio da će dati podršku novom predsjedniku.
“Nadam se da je harmoničan period pred nama, bolji nego onaj koji je iza nas koji je uznemiravao naše sugrađane. Dobili smo ponudu da podržimo kandidata za predsjednike SO Budva Opštine Budva. Doživjeli smo je kao širokogrudu ponudu koja će biti osnov za redefinisanje naših odnosa”, kazao je Marković.
Ivan Ivanović odbornik URE čestitao je verifikaciju mandata odbornicima u skupštini i poželio im srećan rad.
“Svi imamao sličan cilj da unaprijedimo razvoj grada i budućnost naše djece. Mi u opštinskom odboru Ure Budve smo prihvatili da damo podršku širokoj koaliciji na vlasti. Dajemo povjerenje NIkoli Jovanoviću jer vjerujemo. Prezumcija nevinosti mora da se cijeni i nećemo da sudimo , a u slučaju da se donese bilo koja druga odluka ispitaćemo našu odluku u tom dijelu. Imaćemo svoj stav i podržati svako kvalitetno rješenje ali I kritikovati sve što može biti štetno za građane Budve”, kazao je Ivanović.
Krsto Rađenović odbornik SNP-a četitao je DF-u na, kako je kazao, brilijantnoj pobjedi.
“Zahvalio bih se na pozivu na učešću u koaliciji, čestitam Jovanoviču i želim puno sreće u budućim projektima i daj bože da se sve ostvari”, kazao je Rađenović.
Đorđe Vujović predsjednik Opštinske izborne komisije pokušao je objasni odborniku Odžiću zaključke komisije.
“Želim da pojasnim ono što je rekao Petar Odžić , tačno je da su podnesene ustavne žalbe ali su identične takve odluke bile odbijene 2016. Godine. Gospodin Božidar Vujičić je identičnu žalbu, bez da je promijenio jedan zarez podnio 2016. 2020. i 2022 godine. NIjedna žalba nije bila na osnovu povrede materijalnog prava”, kazao je Vujović.
Predsjednik Opštine Budva Milo Božović dao je svoj osvrt na komentar odbornika DPS-a Milana Tičića, a koji se direktno ticao Nikole Jovanovića, kandidata za predsjednika SO Budva.
“Nisam imao želju da se javim da nešto kažem, ali u toku diskusija uvaženih kolega sam osjetio potrebu. Izjavma odbornika iz DPS-a doveden u pitanje kredibilitet našeg kandidata za predsjednika SO Budva gospodina Nikole Jovanovića. Imam obavezu da kažem nekoliko riječi. Jasno mi je da političke opcije koje su doživjele neuspjeh mislim na DPS, ne mislim na SDP koji su doživjeli skok na izborima pokušavaju diskreditovati kandidata za predsjednika SO Budva, ističući da se protiv njega vodi sudski proces . Ali zbog građana Budve želim da pojasnim da je Jovanović u sudskom procesu sa ostalim predstvanicima DF-a i da je to bio pokušaj sa namjerom da se ugasi DF. Gospodin Jovaović je pokazao svoje kvalitete prije svega iskrenost i hrabrost. Nadam se da ćemo naći načina da svi zajedno radimo u interesu građana Budve”, zaključio je Božović.
Ubrzo potom uslijedilo je glasanje za izbor predsjednika SO Budve. Za Nikolu Jovanovića glasala su 24 odbornika, šest je bilo protiv i jedan uzdržani.
Jovanović sa zahvalio svima koji su mu pružili podršku, a koji je pored ostalog u svom obraćanju istakao:
“Smatram kao posebnu vrijednost činjenicu da su odbornici sa drugih izbornih lista podržali odluku za izbor predsjednika SO Budva. Obaveza svih nas je da radimo na onome što smo obećali svi bez izuzetka. Obavljaću funkciju po principu prvi među jednakima”, kazao je Jovanović.
“Svim građanima Budve koji su participirali u izbornom procesu želim da se zahvalim što su ispunili svoju građansku dužnost i omogućili da danas konstituišemo vlast u skladu sa izbornom voljom”, kazao je na početku i dodao da mu čini posebnu čast i zadovoljstvo što je kao predstavnik izborne liste „Milo Božović- Budva na prvom mjestu!“ koja je dobila apsolutnu podršku građana, izabran na dužnost predsjednika skupštine Opštine Budva.
“Ono obavezuje da u narednom periodu, svi zajedno, radimo za dobrobit građana, stavljajući političke razlike u drugi plan. Smatram kao posebnu vrijednost činjenicu da su danas odbornici drugih izbornih lista glasali za izbor predsjednika skupštine, i vjerujem da smo na taj način danas poslali snažnu poruku da možemo zajedno, poštujući izbornu volju, postići velike uspjehe za ovaj grad. Funkciju predsjednika skupštine obavljaću po principu prvog među jednakima, uvažavajući pravo svakoga na slobodu mišljenja, govora i djelovanja, jer će predstavničko tijelo građana u narednom periodu ispunjavati svoje zakonom utvrđene nadležnosti. Lično smatram da ne služi na čast ni ovom domu niti određenim pojedincima što je prethodni saziv skupštine raspušten jer nije ispunjavao svoju dužnost i što smo imali prinudnu upravu“, kazao je.
Jovanović je naglasio da će Skupština djelovati proaktivno i podnositi inicijative za izmjene i dopune zakona i drugih propisa, posebno onih koji, kako je naglasio, narušavaju princip decentralizacije vlasti, kako bi se dio nadležnosti vratili lokalnim samoupravama.
“U tom dijelu skupština će, ukoliko bude potrebno, podnositii predloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti akata državnih organa kada ocijeni da je povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu”, kazao je.
Jovanović je saopštio i neke lične impresije koje su za njega, kako je kazao, veoma važne.
“Kao nekome ko je, kao i mnogi drugi građani Budve, došao u ovaj grad a rođen je u drugom mjestu, današnji izbor na jednu od najodgovornijih funkcija, za mene predstavlja posebno priznanje i odgovornost. Iskreno vjerujem da će se u tome prepoznati brojni današnji građani Budve koji su u ovaj grad došli da potraže egzistenciju ili su ih životne prilike na to navele. Zato je i današnji izbor na neki način posvećen njima jer se Budva još jednom dokazala da nije grad podjela, grad građana prvog i građana drugog reda, već grad jednakih šansi za sve, bez obzira na mjesto nečijeg rođenja ili neko drugo svojstvo.
Sa druge strane, mene lično, ovo posebno i dodatno obavezuje da u narednom periodu radim još predanije i bolje i da novu dužnost obavljam najodgovornije moguće.
Ovom prilikom, želim posebno da se zahvalim aktuelnom predsjedniku Opštine Budva, gospodinu Milu Božoviću, koji me je prije 4 godine pozvao da dođem u Budvu i preuzmem dužnost načelnika službe predsjednika, čime mi je ukazao ogromno povjerenje. Zbog toga sam imao čast da za svo ovo vrijeme učestvujem u donošenju veoma važnih odluka i budem dio tima koji je najbolje što je mogao i umio upravljao ovim gradom. Takođe, želim da se zahvalim i bivšem predsjedniku opštine gospodinu Marku Careviću na veoma uspješnoj saradnji koju smo imali u prethodnom periodu, kao i glavnoj administratorki i svim sekretarima, straješinama službi, direktorima javnih preduzeća i ustanova, uz želju da i sa ovog mjesta nastavimo saradnju na visoko profesionalnom i ljudskom nivou, isključivo u interesu građana Budve.
Još jednom, hvala građanima Budve na ogromnoj podršci i povjerenju koje su nam ukazali i nadam se da ćemo zajedno u ovom parlamentu, udruženim snagama i idejama, u narednih 4 godine, dokazati da nam je Budva svima na prvom mjestu.
Živjela slobodna Budva, ali i slobodna, Podgorica, Mojkovac, Nikšić, Danilovgrad, Kotor, Herceg Novi, Tivat, Kolašin, Žabljak, Berane, Pljevlja, Andrijevica, Zeta, Plužine, Šavnik i ostali gradovi. Živjela slobodna Crna Gora!” zaključio je Jovanović.
Ostavke na funkcije obornika u SO Budva danas su podnijeli Milo Božović, Mladen Mikijelj, Danijela Došljak, Nikola Vučičević i Jelena Savić sa izborne liste “Milo Božović- BUdva na prvom mjestu”, Vuk Jovanović sa izborne liste “SNP Temeljno za Budvu” i Dragan Krapović sa zborne liste “Dragan Krapović- Idemo ljudi- Demokrate-Demos”. Odbornička mjesta su popunili Anđela Goranović, Jelena Miković Radović, Marija Franeta, Sanja Vujović i Milica Babić sa izborne liste “Milo Božović-Budva na prvom mjestu”, zatim Krsto Rađenović sa izborne liste “SNP temeljno za Budvu” i Marko Marković sa izborne liste “Dragan Krapović- Idemo ljudi-Demokrate Demos”.
Svečana sjednica SO Budva povodom proslave Dana opštine biće održana 22. novembra sa početkom u 11 sati u hotelu Budva.
Ljubiša Mrdak ubijen je 20. oktobra 2021. pokušavajući da spreči pljačku nikšićke pošte i više od 400.000 evra za isplatu penzija.
Viši sud u Podgorici oslobodio je iz pritvora sedmoricu osumnjičeni za ubistvo. Jedan od njih je odmah po izlasku iz Spuža uhapšen po poternici Interpola zbog pljačke u Sloveniji.
Porodica Mrdak je ogorčena zbog skandalozne odluke Višeg suda poručujući da je na delu novo ubijanje njihovog Ljubiše.
Ovom odlukom suda moj suprug drugi put ubijen, a s njim i naša porodica, kumovi, prijatelji i svi ostali koji su makar jednom razgovorali s našim Ljubišom – rekla je za „Novosti“ Slavica Mrdak, supruga Ljubiše Mrdaka, radnika obezbeđenja koji je ubijen prilikom pljačke pošte u Nikšiću, 20. oktobra 2021.
– Od podizanja optužnice tužilaštvo nas je uveravalo u opravdanost tvrdnje da su lica koja su uhapšena stvarni počinioci i da za to imaju čvrste dokaze. Neposredno je to potvrdilo predsedavajuće veće sudija samom potvrdom optužnice. Njihova sigurnost je išla do toga da nisu hteli da prihvate nagodbu jednog od optuženih koji je bio spreman da prizna svoj udeo u ovom zločinu jer je tužilaštvo čvrsto verovalo u dokaze koje su posedovali i prezentovali sudu. Stoga smo još više ogorčeni današnjom presudom, kao i prebacivanjem odgovornosti od strane suda na tužilaštvo. Dostojanstveno smo pratili tok suđenja, čekajući i verujući da je pravda ipak dostižna. Tako smo se i sada ponašali ne želeći da bacimo ni trunku mrlje na našu porodicu i na našeg Ljubišu – kazala je supruga ubijenog Mrdaka.
Za svoj hrabri čin – pokušaj da spreči pljačku i da zaštiti kolege, Ljubiša Mrdak je posthumno nagrađen Zlatnom plaketom za „Najplemenitiji podvig godine“, koji tradicionalno organizuju „Večernje novosti“.
I brojni drugovi i prijatelji takođe su ogorčeni ovakvom odlukom suda. Jedan od njih je i profesor Spasoje Tomić.
– Ovakva odluka pokazuje da nam je sudstvo trulo, da se sistem DPS još održava. Ovo ne sme tek tako proći jer se ubice Ljubiše Mrdaka moraju osuditi. Ljubiša je naš heroj koji nije uzmakao ispred puščane cevi, heroj koji je po duši bio dete, a po borbi za pravdu jedan ljudski i moralni Olimp – kaže Tomić.
Ljubišini saborci su za danas u 17 časova najavili protestni skup na Trgu Šaka Petrovića u Nikšiću od 17 časova pod sloganom „Istina se braniti mora“.
Saopštenje Pravoslavnog Bratstva Stupovi, povodom oslobađajućih presuda osobama koje su u regularnom postupku okrivljene za učestvovanje u organizaciji i izvršenje krivičnog djela, tj ubistva Ljubiše Mrdaka.
Ne, nije naš brat, Ljubiša Mrdak ponovo ubijen.
On i njegovo čojstvo i junaštvo živi i živjeće dovijeka. Ovim činom ‘ubijene’ su institucije pravosuđa. Ne smije se skretati sa glavne teme, a to je Crnogorsko pravosuđe, koje je kao zadnja i najveća instanca našeg društava pala na ispitu. Ovim putem pozivamo sve nadležne institucije da pokažu narodu ispravnost svojeg postojanja i adekvatno u skladu sa zakonom reaguju.
Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević gostujući u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
„Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu. Bila je priča kako će se oni naći u biračkom spisku. Evo sad nudimo turski model- nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica“, precizirao je lider DNP-a.
Knežević se pita imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.
„Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva- i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori“, naglašava Knežević.
S druge strane, naveo je njegov lični primjer.
„Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori. I ja sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak. Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu“, ističe Knežević.
Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.
„Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju? To je fašizam. Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti“, naveo je Knežević.
Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.
„Imamo veliki broj naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Turskoj i koji su zainteresovani za ovaj model plave karte. Imamo još jedan broj građana koji je vezan za Bosnu i Hercegovinu. Kažem vam- ovo je turski model, nije mi ga poslao ni Putin, ni Vučić, samo neka mi kažu šta je sporno. Ili, neka oduzmu svima dvojna državljanstva. Neka bez dvojnih državljanstava ostanu svi koji se nalaze u biračkom spisku, a nemaju pravo po registru prebivališta. I ovima koji žive u Crnoj Gori, a imaju dvojna državljanstva. Izgleda samo oni koji žive u Srbiji ne smiju da imaju dvojno državljanstvo sa državom u kojoj su rođeni“, zaključuje Knežević.