Connect with us

Geopolitika

Štiglic: Kako bi SAD mogle da izgube novi Hladni rat

Published

on

Izgleda da su Sjedinjene Države ušle u novi Hladni rat i sa Kinom i sa Rusijom.

A prikaz konfrontacije američkih lidera kao one između demokratije i autoritarizma pao je na testu kredibilnosti, posebno u vrijeme kad se isti lideri aktivno udvaraju zlostavljačima ljudskih prava poput Saudijske Arabije. Takvo licemerje sugeriše da je u pitanju, bar djelimično, globalna hegemonija a ne vrijednosti, piše profesor Džozef Štiglic, nobelovac i član Nezavisne komisije za reformu međunarodnog korporativnog poreza.

On je u članku objavljenom u petak na portalu “Projekt Sindikat” s naslovom “Kako bi SAD mogle da izgube novi Hladni rat”, ukazao da “front” sa Kinom otvorio dobrano prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Dvije decenije nakon pada gvozdene zavjese SAD su očigledno bile broj jedan. Ali onda su uslijedili katatrofalno pogrešno vođeni ratovi na Bliskom istoku, finansijski krah 2008, rastuća nejednakost, epidemija opioida i druge krize koje su naizgled bacile sumnju na superiornost američkog ekonomskog modela. Štaviše, između izbora Donalda Trampa, pokušaja državnog udara u američkom Kapitolu, bezbroj masovnih pucnjava, Republikanske partije riješene da potisne glasače i uspona kultova zavjere poput QAnona, ima više nego dovoljno dokaza koji ukazuju da su neki aspekti američkog političkog i društvenog života postali duboko patološki”, navodi Štiglic.

“Naravno”, nastavlja on, “Amerika ne želi da bude svrgnuta s trona. Ali prosto je neizbježno da će Kina ekonomski nadmašiti SAD, bez obzira na to koji zvanični pokazatelj koristi. Ne samo što je njena populacija četiri puta veća od američke – njena ekonomija takođe je rasla tri puta brže dugi niz godina (zaista, već je nadmašila SAD u smislu pariteta kupovne moći još 2015)”.

Ukazujući da iako Kina “nije uradila ništa da se proglasi za stratešku prijetnju Americi”, Štiglic navodi da je to svejedno jasno.

“U Vašingtonu postoji dvostranački konsenzus da bi Kina mogla da predstavlja stratešku pretnju i da je najmanje što bi SAD trebalo da urade da bi umanjile taj rizik da zaustave pomaganje kineskog ekonomskog rasta. Prema tom stavu, preventivna akcija je opravdana, čak i ako to znači kršenje pravila Svjetske trgovinske organizacije koje su same SAD mnogo pisale i promovisale”, istakao je nobelovac.

“Novi Hladni rat je započeo prije nego što je Rusija ušla u rat u Ukrajini. Viši američki zvaničnici su otad upozoravali da rat ne smije da skrene pažnju sa stvarne dugoročne prijetnje – Kine. S obzirom na to da je ruska ekonomija otprilike iste veličine kao španska, njeno partnerstvo ‘bez ograničenja’ sa Kinom teško da je ekonomski važno (iako bi se njena spremnost da se uključi u ometajuće aktivnosti širom sveta mogla pokazati korisnom za njenog većeg južnog susjeda)”.

Ali, Štiglic je ukazao da je zemlji u “ratu” potrebna strategija i da Amerika ne može sama da pobijedi u novom takmičenju za veliku silu, već su joj za to potrebni prijatelji.

“Njeni prirodni saveznici su Evropa i druge razvijene demokratije širom svijeta. Ali, Tramp je uradio sve što je mogao da otuđi te zemlje, a republikanci – koji su mu i dalje u potpunosti obavezani – dali su obilje razloga za pitanje da li su SAD pouzdani partner”, naveo je on, ukazujući da SAD takođe moraju da “osvoje srca i umove milijardi ljudi” u zemljama i tržištima u razvoju kako bi “obezbedile pristup ključnim resursima”.

Štiglic je ocijenio da će “u potrazi za naklonošću sveta”, Amerika morati da nadoknadi mnogo toga izgubljenog. U tome, kako je naveo, njena “duga istorija eksploatacije drugih zemalja nije od pomoći, kao ni njen duboko usađeni rasizam”.

“Nedavno su američki kreatori politike doprinijeli globalnom ‘vakcinaškom aparthejdu’ u kojem su bogate zemlje dobile sva cjepiva koja su im potrebna dok su ljudi u siromašnijim zemljama bili prepušteni svojoj sudbini. U međuvremenu, protivnici Amerike u novom Hladnom ratu su svoje vakcine učinili dostupnima za druge po cijeni troškova ili nižoj, dok su takođe pomagali zemljama da razviju sopstvene pogone za proizvodnju vakcina”, ukazao je profesor.

Štiglic je naveo da je američki “jaz u kredibilnosti” još veći kad je riječ o klimatskim promenama koje nesrazmjerno pogađaju one na globalnom jugu.

Dok su glavna tržišta u razvoju danas postala vodeći izvori emisija štetnih gasova, američke kumulativne emisije su još uvijek daleko najveće. Razvijene zemlje nastavljaju da nadodaju na njih i, što je još gore, nisu ispunile ni svoja tanka obećanja da će pomoći siromašnim zemljama da se izbore sa posledicama klimatske krize koju je uzrokovao bogati svijet. Umjesto toga, američke banke doprinose nadolazećoj dužničkoj krizi u mnogim zemljama, često otkrivajući izopačenu ravnodušnost prema rezultirajućoj patnji”, rekao je.

Štiglic je istakao da su Evropa i Amerika “odlične u držanju lekcija drugima o tome šta je moralno ispravno i ekonomski razumno”, ali da je poruka koja se obično probije iz toga – “radi ono šta ja kažem a ne šta ja radim”.

“Naročito nakon Trampovih godina Amerika više ne polaže nikakvo pravo na moralnu visinu, niti ima kredibilnost da dijeli savjete. Neoliberalizam i ‘prelivajuća ekonomija’ (trickle-down economy) nikad nisu bili naširoko prihvaćeni na globalnom jugu a sada svuda izlaze iz mode”, kazao je Štiglic, ukazujući da je, za razliku od toga, Kina briljirala ne u držanju lekcija već obezbjeđivanjem čvrste infrastrukture siromašnim zemljama.

“Da, ove zemlje (siromašne) se često ostavljaju duboko u dugovima”, priznao je on, “ali imajući u vidu ponašanje zapadnih banki kao kreditora u svijetu u razvoju, SAD i drugi teško da su u poziciji da upiru prstom”.

Nobelovac je ukazao da bi tako mogao da nabraja “do sutra”, ali da je suština jasna:

Ako će SAD da krenu u novi Hladni rat, bolje da razumiju šta će biti potrebno za pobjedu. Hladni ratovi se na kraju dobijaju mekom snagom privlačnosti i ubjeđivanja. Da bismo stigli na vrh, moramo ubijediti ostatak svijeta ne samo da kupuje naše proizvode već i društveni, politički i ekonomski sistem koji prodajemo.

SAD možda znaju kako da naprave najbolje bombardere i raketne sisteme u svijetu, ali oni nam ovdje neće pomoći. Umjesto toga, moramo ponuditi konkretnu pomoć zemljama i tržištima u razvoju, počevši sa odricanjem sve intelektualne svojine vezane za kovid kako bi one mogle da proizvode vakcine i tretmane za sebe”.

Ono što je podjednako važno je da Zapad još jednom mora da učini da naš ekonomski, društveni i politički sistem postane predmet zavisti čitavog svijeta. U SAD to počinje smanjenjem oružanog nasilja, poboljšanjem ekoloških propisa, borbom protiv nejednakosti i rasizma i zaštitom ženskih reproduktivnih prava. Dok ne pokažemo da smo dostojni da vodimo, ne možemo očekivati da će drugi marširati kako mi udaramo u bubanj – zaključio je Štiglic.

Geopolitika

Nensi stiže na Tajvan uprkos prijetnji Kine!?

Published

on

Nakon što je Stejt Dipartment objavio da će Nensi Pelosi, Predsjedavajuća Predstavničkom domu američkog Kongresa u toku azijske turneje posetiti Tajvan, Kina je reagovala nikada oštrije.

Peking je zapretio otvorenim vojnim sukobom i preuzimanjem Tajvana ukoliko bi SAD izgurao planiranu provokaciju dolaskom Nensi Pelosi u Tajpej.

Za to vrijeme Kina održava vojne vježbe u blizini i oko Tajvana kao opomenu, prateći izjavu predsjednika Kine Si Đinpinga koji je poručio američkom predsjedniku Džou Bajdenu da se ne igra vatrom “jer će izgoreti”.

Uprkos jasnim upozorenjima Pekinga, čini se da će Pelosi posetiti Tajpej.

Kako javljaju američki mediji, reprezenti Nensi Pelosi objavili su da će predsjedavajuća predstavničkog doma uprkos upozorenjima sutra 2. Avgusta posjetiti Tajvan.

Predstavnici Tajvana još uvijek nisu potvrdili protokol dolaska Pelosijeve.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Senat SAD proglasio Rusiju “državom sponzora terorizma”

Published

on

Senat – gornji dom američkog parlamenta – usvojio je rezoluciju kojom Rusiju proglašava za državu sponzora terorizma.

Formalno, Senat SAD je tom rezolucijom pozvao Stejt departman da Rusiju proglasi za sponzora terorizma. Zbog „događaja u Čečeniji, Gruziji, Siriji i Ukrajini“.

Prema američkom zakonu, Stejt departman nije dužan da se pridržava senatske rezolucije.

U njoj se Moskva optužuje da je vodila kampanju terora i upotrebila silu protiv civila tokom druge vojne kampanje u Čečeniji, da izvodila udare u Siriji i od 2014. godine podržavala „separatiste“ u Donbasu.

U dokumentu se navodi da Senat SAD „postupke vlade Ruske Federacije, realizovane po nalogu Vladimira Putina, „smatra sponzorisanjem terorističkih akata”.

U tekstu rezolucije se navodi da „ništa (u njoj) ne treba tumačiti kao dozvoljavanje upotreba vojne sile ili kao pozivanje na ulazak Oružanih snaga SAD u neprijateljstva (sa Rusijom)“.

Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je da Vašington proverava ruske akcije u Ukrajini da li su u skladu sa kriterijumima za proglašavanje „državom sponzorom terorizma“. Pritom je priznao da bi „davanje Rusiji takvog statusa malo promijenilo u trenutnom stanju stvari“.

Bivši predsjednik Rusije i aktuelni zamenik predsjednika Savjeta bezbjednosti RF Dmitrij Medvedev nazvao je SAD stvarnim sponzorom međunarodnog terorizma.

Nastavi Citanje

Geopolitika

The Guardian: Antiruske sankcije su najnepromišljenija odluka Zapada u novijoj istoriji

Published

on

Ekonomski rat koji su zapadne zemlje pokrenule protiv Rusije dao je potpuno suprotne rezultate, a ruski lider Vladimir Putin postao je jači nego ikad, ocenio je britanski list The Guardian.

Pritom je bio netipično za Britance i jasan i direktan:

„Antiruske sankcije su najnepromišljenija i najkontraproduktivnija odluka (Zapada) u novijoj istoriji!“

Uz obrazloženje: „Učinile su Putina jačim nego ikad. Rusija je povećala izvoz u azijske zemlje, što je dovelo do neviđenog suficita u njenom platnom bilansu. Rublja je ove godine postala jedna od najjačih svjetskih valuta, ojačavši za skoro 50 odsto od januara“.

The Guardian takođe ukazuje da su zapadne zemlje ušle u recesiju:

„Ekonomska ograničenja protiv Moskve udarila su po svojim kreatorima. Neizvjesnost se proširila na Veliku Britaniju, Francusku, Italiju i SAD. Nemačka i Mađarska – željne gasa – nisu daleko od igranja po taktovima Vladimira Putina. Troškovi života svuda rastu. Mogući novi britanski lideri – Liz Tras i Riši Sunak – nadmeću se u jastrebskoj retorici protiv Rusije. Obećavaju da će pooštriti antiruske sankcije, ali – bez reči o svrsi i efektima“.

Londonski list istovremeno priznaje da je atmosfera u zapadnim zemljama i dalje takva da biva žigosan svako ko posumnja u ispravnost kursa protiv Rusije.

Nastavi Citanje

U Trendu