Connect with us

Ekonomija

The Guardian: Perverzni efekat sankcija – Rusija dobija ekonomski rat

Published

on

Piše: Larry Elliott (THE GUARDIAN)

Prošlo je tri mjeseca otkako je Zapad pokrenuo ekonomski rat protiv Rusije, i jasno je da on ne ide po planu. Naprotiv, stvari idu jako loše.

Sankcije su uvedene Vladimiru Putinu ne zato što su smatrane najboljom opcijom, već zato što su bile bolje od druga dva dostupna pravca djelovanja: nereagovanja ili vojnog angažovanja.

Prvi set ekonomskih mera uveden je odmah nakon invazije, kada se pretpostavljalo da će Ukrajina kapitulirati za nekoliko dana. To se nije dogodilo, što je rezultiralo da su sankcije – dok su još uvijek nepotpune – postepeno pojačane.

Međutim, nema trenutnog znaka da se Rusija povlači iz Ukrajine i to nije iznenađujuće, jer su sankcije imale perverzni efekat povećanja cijene ruskog izvoza nafte i gasa, masovno povećavajući njen trgovinski bilans i finansirajući njene ratne napore. U prva četiri mjeseca 2022. Putin bi se mogao pohvaliti suficitom na tekućem računu od 96 milijardi dolara (76 milijardi funti) – što je više nego utrostručeno u odnosu na isti period lani!

Kada je EU ranije ove nedjelje objavila djelimičnu zabranu izvoza ruske nafte, cijena sirove nafte na globalnim tržištima je porasla, što je Kremlju obezbijedilo još jednu finansijsku dobit. Rusija nema poteškoća da pronađe alternativna tržišta za svoju energiju, sa izvozom nafte i gasa u Kinu u aprilu za više od 50% na godišnjem nivou.

To ne znači da su sankcije za Rusiju bezbolne. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će se privreda ove godine smanjiti za 8,5% pošto uvoz sa zapada pada. Rusija ima zalihe robe neophodne za održavanje njene ekonomije, ali će se vremenom one istrošiti.

Ali Evropa se tek postepeno odvikava od zavisnosti od ruske energije, pa je tako izbjegnuta neposredna finansijska kriza za Putina. Rublja – zahvaljujući kontroli kapitala i zdravom trgovinskom suficitu – jača. Kremlj ima vremena da pronađe alternativne izvore rezervnih djelova i komponenti iz zemalja koje su spremne da zaobiđu zapadne sankcije.

Kada su se globalni pokretači i potresi sastali u Davosu prošle nedjelje, javna poruka je bila osuda ruske agresije i obnovljena posvećenost da se čvrsto stane iza Ukrajine. Ali privatno, postojala je zabrinutost zbog ekonomskih troškova produženog rata.

Ove zabrinutosti su potpuno opravdane. Ruska invazija na Ukrajinu dala je dodatni podsticaj već snažnim pritiscima na cijene. Godišnja stopa inflacije u Velikoj Britaniji iznosi 9% – najviša u poslednjih 40 godina – cijene benzina su dostigle rekordno visok nivo, a očekuje se da će se gornja granica cijene energije povećati za 700-800 funti godišnje u oktobru. Najnoviji paket podrške Rišija Sunaka za suočavanje sa krizom troškova života bio je treći od kancelara za četiri mjeseca – a biće još toga kasnije tokom godine.

Kao rezultat rata, zapadne ekonomije se suočavaju sa periodom sporog ili negativnog rasta i rastuće inflacije – povratak na stagflaciju iz 1970-ih. Centralne banke – uključujući Banku Engleske – smatraju da moraju da odgovore na skoro dvocifrenu inflaciju podizanjem kamatnih stopa. Nezaposlenost će rasti. Druge evropske zemlje se suočavaju sa istim problemima, ako ne i više, jer većina njih više zavisi od ruskog gasa nego Velika Britanija.

Problemi sa kojima se suočavaju siromašnije zemlje svijeta su drugačijeg reda veličine. Za neke od njih problem nije stagflacija, već glad, kao rezultat blokiranja isporuke pšenice iz ukrajinskih crnomorskih luka.

Kao što je rekao Dejvid Bizli, izvršni direktor Svjetskog programa za hranu: „Trenutno su ukrajinski silosi za žito puni. U isto vrijeme, 44 miliona ljudi širom svijeta maršira ka gladovanju.”

U svakoj multilateralnoj organizaciji – MMF-u, Svjetskoj banci, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Ujedinjenim nacijama – raste strah od humanitarne katastrofe. Položaj je jednostavan: osim ako zemlje u razvoju same nisu izvoznici energije, suočavaju se sa trostrukim udarom u kojem krize goriva i hrane izazivaju finansijsku krizu. Suočene sa izborom da prehrane svoje stanovništvo ili da plate svojim međunarodnim kreditorima, vlade će se odlučiti za prvo. Šri Lanka je bila prva zemlja od ruske invazije koja nije platila svoje dugove, ali je malo vjerovatno da će biti poslednja. Čini se da je svijet bliži potpunoj dužničkoj krizi nego u bilo kom trenutku od 1990-ih.

Putin je s pravom osuđen zbog „naoružavanja“ hrane, ali njegova spremnost da to učini ne bi trebalo da bude iznenađenje. Ruski predsjednik je od početka igrao dugu igru, čekajući da se međunarodna koalicija protiv njega raspadne. Kremlj smatra da je prag za ekonomski bol u Rusiji veći nego zapadni i vjerovatno je u tome u pravu.

Ako je bio potreban dokaz da sankcije ne funkcionišu, onda odluka predsjednika Džoa Bajdena da Ukrajini snabdje naprednim raketnim sistemima to obezbjeđuje. Nada je da će moderna vojna tehnologija iz SAD postići ono što do sada nisu uspjele energetske zabrane i zaplijena ruske imovine: natjerati Putina da povuče svoje trupe.

Potpuni poraz Putina na bojnom polju je jedan od načina na koji bi rat mogao da se završi, iako se to, kako stvari stoje, ne čini baš vjerovatnim. Postoje i drugi mogući ishodi. Jedan je da ekonomska blokada na kraju funkcioniše, sa sve oštrijim sankcijama koje primoravaju Rusiju da odstupi. Drugo je sporazumno rešenje.

Putin se neće bezuslovno predati, a potencijal ozbiljne kolateralne štete od ekonomskog rata je očigledan: pad životnog standarda u razvijenim zemljama; glad, nemiri u vezi sa hranom i dužnička kriza u svijetu u razvoju.

Zločini koje su počinile ruske trupe znače da je kompromis sa Kremljom trenutno teško progutati, ali ekonomska realnost sugeriše samo jedno: prije ili kasnije će biti postignut dogovor.

(Lari Eliot je urednik ekonomije u redakciji Gardijana)

Društvo

Jovanović: Vlada da preispita odluke DPS ministara u vezi državnih garancija njemačkoj kompaniji WTE

Published

on

Nosilac liste „Budva naš grad“ na majskim izborima, bivši predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović pozvao je Vladu da preispita odluke ministara iz redova Demokratske partije socijalista koji su dali njemačkoj kompaniji WTE državnu garanciju za postrojenje za tretman otpadnih voda u Bečićima.

„Opštinska administracija već godinama, od pada DPS režima i to bez obzira ko je bio na njenom čelu, dosljedno i konstantno ukazuje državnim organima na zloupotrebe koje su se dešavale u vezi finansiranja i izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u Budvi. U Osnovnom sudu u Kotoru u toku je parnični postupak u kojem država Crna Gora potražuje od Opštine Budva iznos od 29.500.000,00 eura kao regres za isplatu državne garancije od 16.03.2010. godine prema njemačkoj kompaniji WTE“, naveo je Jovanović.

Pravni zastupnici Opštine, kako je dodao, su na posljednjem ročištu koje je održano 1. oktobra ove godine upoznali sud da je državna garancija koju je potpisao tadašnji ministar finansija Igor Lukšić apsolutno ništavna.

„Više desetina stranica dokaznog materijala koji je trenutno na razmatranju u sudu dokazuje da je postupak ugovaranja i izdavanja državne garancije u potpunosti bio protivan tada važećim propisima. Država Crna Gora spornom garancijom nije garantovala za kredit – koji je inicijalno trebalo da odobri KfW banka, nego za privatni međukompanijski zajam dva povezana pravna lica (u prvoj verziji garancije)“, istakao je Jovanović i dodao:

„Tadašnji ministar finansija je čak i tako nezakonito odlučivanje vlade preinačio kroz pregovore sa WTE i izdao garanciju vezanu za DBFO ugovor – što je tek samo po sebi svojevrstan skandal.Isključivanjem njemačke državne bankarske institucije KfW iz čitavog kreditnog posla po osnovu garancije, otvoren je put korupciji koja je sudski dokazana.

U ovom momentu na potezu je Vlada Crne Gore, od koje očekujemo da sa dužnom pažnjom razmotri najprije zaključke i odluke koji su donošeni u prošlosti, te da u cjelosti implementira i primjeni relevantne odredbe u zakona o budžetu za 2021 godinu, po kojima opština Budva nema nikakvu obavezu u odnosu na sporni garantni posao DPS-ovog režima“, naglasio je Jovanović.

On je kazao da očekuje da i pored izbornih i predizbornih turbulencija pokažu jedinstvo u rješavanju svih problema, a posebno onih koji se tiču ekologije i finansijske stabilnosti opštine Budva.

Izvor: Vijesti

Nastavi Citanje

Ekonomija

Podvig Opštine Budva: Sačuvali 41,4 miliona eura u pravnom okršaju sa koncernom WTE/EVN!

Published

on

Odlukom Švajcarskog Saveznog vrhovnog suda odbijen je zahtjev njemačko-austrijskog koncerna WTE/EVN da Opština Budva plati oštetni zahtjev zbog raskida ugovora za izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Bečićima u iznosu od 41.409.086 ,74 eura”, kazao je nosilac lista Budva naš grad i doskorašnji predsjednik SO Budva Nikola Jovanović.

On je objasnio da se u ovom žalbenom postupku potvrdila odluka arbitražnog suda sa sjedištem u Ženevi čime je Opština Budva dokazala da je kao lokalna uprava sa pravom osporavala tužbene zahtjeve WTE jer smo smatrali da se na taj način pokriva korupcija u jednom od najštetnijih poslova u državi ikada.

Nažalost u svemu ovome nismo imali podršku državnih organa niti u dovoljnoj mjeri zainteresovanost pravosudnih organa koji su propustili da do kraja procesuiraju i sankcionišu ovakvo ponašanje. Ova presuda višestruko je značajna zbog činjenice da potvrđuje da je Opština Budva pravno i činjenično raskinula ugovor zbog čega stičemo veće šanse u drugom arbitražnom postupku koji se vodi u Frankfurtu zbog izdavanja nezakonite garancija u iznosu od 66 miliona eura koju osporavamo. Smatram da smo na najbolji mogući način zaštitili interese građana i njihov budžet jer nismo popustili pod pritiskom tadašnjih vladinih i političkih struktura da se nagodimo u ovom poslu“, naveo je Jovanović.

On je dodao da je riječ o velikoj pobjedi za svakog građanina Budve.

Ovom prilikom želim da se zahvalim našem pravnom timu koju čine zaposleni u Opštini Budva i timu advokata iz kancelarije DLA Piper Weiss iz Austrije kao i advokatima Miroju Jovanoviću i Dušanu Radosavljeviću. Iza nas je velika pravna bitka koju je lokalna uprava Opštine Budva vodila svakodnevno godinama unazad i u značajnoj mjeri opterećivala rad naše administracije. Potencijalno zaduženje od preko 100 miliona eura u ovom štetnom poslu smo uspjeli da saniramo za preko 40 miliona i predstoji nam velika borba u prvom arbitražnom postupku koja zahtijeva angažovanje svih kapaciteta i stabilnost lokalne uprave“, poručio je Jovanović.

On je dodao da na ovaj način Opština Budva će umjesto otplate tuđih dugova koji se zasnivaju na sudski utvrđenoj korupciji moći da investira u razvoj grada kao što je izgradnja šetališta, nedostajućeg parking prostora, zdravstvenih i obrazovnih ustanova kao i poboljšanje turističke infrastrukture.

Praktično bez ikakve državne pomoći i vrlo često sa osporavanjem nadležnih državnih organa uspjeli smo da zaštitimo interese građana Budve i nastavićemo putem koji se pokazao kao jedino ispravni“, zaključio je Jovanović.

Nastavi Citanje

Ekonomija

Medojević: Spajić opet laže, nema granta od 200 miliona evra, samo kredit od EBRD

Published

on

Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević, komentarišućinedavnu izjavu premijera Spajića da je od EBRD-a dobijena informacija da su zainteresovani da za nastavak izgradnje auto-puta Crnoj Gori odobre kredit od 200 miliona evra, da on svakim danom pokazuje da ima ozbiljne psihosomatske probleme.

“Spajić svakim danom i svakom izjavom pokazuje da ima ozbiljne psihosomatske probleme i da ima potrebu da laže i kad za to nema nikakve potrebe”, navodi Medojević.

Prema njegovim riječima, EU nije odobrila grant Crnoj Gori od 200 miliona evra za finansiranje dionice auto-puta Mataševo – Andrijevica.

“Ni EBRD nije odobrio kredit Crnoj Gori od 200 miliona evra. EBRD je samo iskazao svoju zainteresovanost da odobri kredit od 100 miliona evra Crnoj Gori, ali samo ako se ispune strogi kriterijumi za dobijanje kredita. Još uvijek nijesu poznati uslovi za taj kredit”, pojašnjava on.

Prema njegovim riječima, nevjerovatno je da je Spajić svoj problem, kako kaže Medojević, patološkog laganja prenio na čitav PES i na Vladu Crne Gore, pa je, dodaje on, nemoguće ozbiljno analizirati politike Vlade zasnovame na lažima.

Nastavi Citanje

U Trendu