Connect with us

Geopolitika

Čavušoglu: Ankara neće uvoditi sankcije Moskvi

Published

on

Ankara je posrednik između Rusije i Ukrajine i neće se pridružiti kampanji koju predvode SAD za sankcionisanje Rusije zbog njene vojne akcije protiv njenog suseda, izjavio je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu.

„Naš stav o sankcijama treba prihvatiti zbog uloge posrednika koju igramo. Naš stav je jasan – nećemo im se pridružiti i nećemo dozvoliti da sankcije prolaze kroz nas“, rekao je on.

Ova primjedba je uslijedila pošto je EU objavila načelni sporazum o šestoj rundi sankcija Rusiji, koja uključuje delimični embargo na naftu.

Visoki turski diplomata ponovio je politiku bez sankcija dok je odgovarao na pitanja turske novinske agencije “Anadolija” o spoljnim poslovima Ankare. On je rekao da bi njegov ruski kolega Sergej Lavrov trebalo da poseti Tursku sledeće nedjelje, kako bi razgovarali o pitanju bezbjedne plovidbe Crnim morem, kao i o drugim temama.

Turska je više puta navodila da ne vidi unilateralne ekonomske sankcije kao dobro sredstvo i da favorizuje diplomatiju u pokušajima da se riješi kriza u Ukrajini.

Ankara je bila domaćin jedine runde mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, tokom koje su strane saopštile da je postignut izvjesni napredak. Pregovori u Istanbulu krajem marta završeni su tako što je Ukrajina dostavila Rusiji pismene predloge o tome kako bi se njihove razlike mogle riješiti, uključujući i obećanje Kijeva o neutralnosti.

Proces je od tada stao. Kijev je ustvrdio da su navodni ruski ratni zločini onemogućili ukrajinsku javnost da prihvati mirovni sporazum, te da je odlučan da pobjedi na bojnom polju uz pomoć zapadnih zemalja.

Moskva je saopštila da je formulisala formalni mirovni sporazum na osnovu predloga Kijeva i poslala im ga, ali nije dobila odgovor od ukrajinske strane. Ruski zvaničnici su saopštili da sve izjave ukrajinskih zvaničnika, uključujući predsjednika Vladimira Zelenskog, da su spremni da pregovaraju sa Rusijom, nisu u dobroj namjeri.

Moskva je krajem februara pokrenula vojnu operaciju velikih razmjera u Ukrajini nakon sedmogodišnjeg sukoba u Donbasu i zbog neuspjeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma o prekidu vatre iz Minska. Protokoli uz posredovanje Njemačke i Francuske bili su osmišljeni da regulišu status otcepljenih regiona unutar ukrajinske države, ali nikada nisu realizovani.

Rusija sada zahtjeva da Kijev prizna ruski suverenitet nad Krimom i Lugansku i Donjecku Narodnu Republiku, te da se zvanično proglasi neutralnom zemljom koja nikada neće ući u NATO. Takođe, Rusija je saopštila da je cilj operacije zaštita stanovništva, kao i demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine.

Geopolitika

Senator Džejms Vens: Nikakva finansijska i vojna podrška SAD više ne može pomoći Ukrajini

Published

on

Američki senator Džejms Dejvid Vens rekao je u intervjuu Si-En-En da nikakva finansijska i vojna pomoć Sjedinjenih Država ne može da promijeni situaciju u korist Oružanih snaga Ukrajine.

„Uzmimo za primjer jedan od sistema naoružanja – artiljerijske granate od 155 mm. Trenutno Rusi imaju prednost pet prema jedan nad Ukrajincima“, dodao je Vens.

Prema njegovim riječima, Vašington treba da prihvati realnost u zoni borbenih dejstava u Ukrajini i da prekine vojnu podršku Kijevu.

Švajcarski list Neue Zurher Zeitung objavio je da ukrajinske snage PVO više ne mogu da štite strateški važne objekte.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Damjanović: Ukrajina je danas država strahovlade, ali o tome ne govori niko

Published

on

Aktivni ratni reporter Igor Damjanović, gostujući u emisiji “Kontroverza sa Mladenom Stojovićem”, kazao je da je 2023. godina bila ključna za Rusiju jer je uspjela da ratnu strategiju prilagodi potrebama, te dodao da je godinu prije ta zemlja imala promašaja u ratu.

On je naveo da su procjene ukrajinske vojske i njihovih pomagača sa zapada takođe bile loše.

Sve u svemu ne mogu da kažem da mi je drago što su se moje procjene da će rat trajati dugo obestinjile”, dodao je on.

Damjanović je naveo i da su Čečeni građani Ruske Federacije i da u njoj živi 198 nacija, a da je za 150 od njih Rusija matična država.

Sa druge strane, na zapadu u Briselu postoje posebni kvartovi gdje žive migranti. U Rusiji su sve nacije integrisane u sistem”, naglasio je Damjanović.

On je istakao i da bi prihvatio i da izvještava sa ukrajinske strane, iako je, kako je to dodao, trenutno nemoguće.

Osvrnuo se i na uvrede ukrajinskog konzula u Crnoj Gori, koji je, kako je istakao, pozvao na njegovo ubistvo.

Portal In4s se obratio premijeru Zdravku Krivokapiću, ministru Sergeju Sekuloviću, direktoru ANB-a Vukšiću. Niko od njih se nije udostojio da odgovori, niti je preuzeo bilo kakve mjere prema konzulu. On je nestao iz medija nakon toga, možda je upozoren. Ovo nisu prenijjeli ni mediji, sem pomenuti portal. Nisam se obazirao na prijetnje, ali se vidjelo kakva strahovlada vlada u Ukrajini”, rekao je Damjanović.

Naglasio je i da su u tom momentu ćutale i političke partije koje je podržavao.

Ukrajina je danas država strahovlade, ali o tome ne govori niko. Tamo je 90 ljudi nestalo, navedena su im imena. Navode se i velika narrušavanja ljudskih prava. Neke su hapsili državni organi. Čitava Evropa i NATO zatvara oči. U Ukrajini je pet mitropolita procesuirano…”, kazao je on.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Mask: Ukrajina će izgubiti Odesu, može ostati i bez pristupa Crnom moru!

Published

on

Pokušaj ukrajinskih oružanih snaga da pređu u ofanzivu protiv veće vojske sa dubokom odbranom i jakom artiljerijom, dok Ukrajina nije imala ni oklop ni vazdušnu superiornost, pretvorio se u masovni gubitak života, rekao je Ilon Mask.

Američki milijarder, vlasnik mreže X, matra da Ukrajini predstoji gubitak najvećeg primorskog grada ove države Odese.

“Prije godinu dana sam preporučio Ukrajini da usmjeri sve resurse na odbranu. Jedan od predstojećih gubitaka Ukrajine biće Odesa“.

Mask nije isključio mogućnost da se Ukrajini oduzme pristup Crnom moru.

Nastavi Citanje

U Trendu