Connect with us

Politika

Haradinaj: Crna Gora i Kosovo su danas saveznici, granice da riješimo kako dolikuje susjedima

Published

on

“Ukoliko se korekcija ne obavi voljom i saradnjom Crne Gore, arbitražni sud vratiće Čakor i Žljeb na teritoriju Kosova”, rekao je predsjednik Alijanse za budućnost Kosova i bivši premijer južne srpske pokrajine Ramuš Haradinaj tokom sastanka sa predstavnicima sela Rugova i Podgur, prenijeli su kosovski mediji.

Haradinaj je rekao da su, uprkos istorijskim događajima iz različitih perioda, Kosovo i Crna Gora danas saveznici. Osumnjičeni za ratne zločine na tribunalu u Hagu, naveo je da je Crna Gora članica NATO, a da Kosovo teži članstvu u Alijansi.

Haradinaj je takođe istakao da treba voditi računa o pripremi materijala, bilo za ispravke ili za arbitražu, kao i da ovo pitanje treba da se riješi “kako dolikuje susjedima”.

Kosovska ministarka spoljnih poslova Donika Gervala je izjavila za podgoričke Vijesti prije nekoliko dana da demarkacija Kosova sa Crnom Gorom nije završena i da čeka povoljnije vreme, kada region bude mirniji.

U crnogorskoj opštini Rožaje su smatrali da je granica povučena na njihovu štetu, pa je prije sedam godina u vezi sa tim potpisivana peticija.

Ovom prilikom došlo je do pomjeranja prijašnje granice i tom prilikom oduzeta najznačajnija teritorija za razvoj planinskog turizma u Rožajama. Novom granicom, Rožaje je u potpunosti izgubilo put kojim je bilo moguće autom stići do jedne od najljepših planina u regionu. U oduzetom dijelu teritorije nalazi se i jedina pješačka staza kojom je moguće bilo stići do vrha Hajle, a znajući da je sada i Dermandoo dio Kosova, sada iz Rožaja više ne postoji put koje je moguće stići na vrh planine na 2.403 mnv”.

HARADINAJ I “ŽUTA KUĆA” 

Srbija je protiv Haradinaja pokrenula postupak, a više puta se u javnosti govorilo o tome kakvi se sve zločini, sada već bivšem premijeru Kosova, stavljaju na teret.

“Odveli su maloletnu Tafaj Nanjimetu u hotelsku sobu gdje ju je najprije Ramuš Haradinaj tukao po glavi i tijelu, a potom silovao. Dakle lično, on lično – a ne neko drugi, nakon čega su je tukli i silovali i ostali”, izjavio je, između ostalog, Marko Đurić u januaru 2017. godine.

Navodno su 64 registratora sa dokazima dostavljena Hagu, a za šta se sada tačno tereti Haradinaj i da li će protiv njega biti podignuta optužnica, saopštiće Specijalni sud za Kosovo, kada završi istrage. Najviše pažnje izazivaju nepotvrđene informacije da je dojučerašnji premijer Kosova na spisku potencijalno osumnjičenih za zločine u “Žutoj kući”.

Još 2009. godine, milanski nedeljnik “Panorama” pisao je o “Žutoj kući” – sistemu objekata u kojima su zarobljenicima, navodno, vađeni organi, a zatim prodavani na crnom tržištu. Tada je italijanski general Mauro Delvekijo, govorio o tome šta je 1999. godine imao priliku da vidi na KiM, dok je komandovao brigadom od 7.000 vojnika.

“Prvih dvadesetak dana dobijao sam svakoga jutra izvještaje o leševima Srba i Roma ostavljenim pokraj puta… Ko nije pobjegao, rizikovao je smrt ili kidnapovanje. Napuštene srpske kuće spaljivane su i rušene do temelja, a što je najgore, Albanci su se iskaljivali i na srpskim crkvama i manastirima. Cilj im je bio da izbrišu svaki trag srpskog prisustva na Kosovu. Niko nije skupljao srpske leševe, koji su ostavljani na svim mogućim mjestima. U industrijskoj hali u Đakovici pronašli smo i leševe Roma”, rekao je tada Delvekijo.

On je objasnio da su italijanskim vojnicima oduzimane fotografije koje su napravili tokom boravka na Kosovu, a koje su prikazivale zločine nad Srbima. Autor teksta je naglasio da je područje na kojem su fotografije napravljene, kontrolisao Ramuš Haradinaj.

U istom tekstu, može se pronaći i svjedočenje peruanskog forenzičara koji je 2004. godine radio na istraživanju jedne od “žutih kuća”, nedaleko od Burelja.

Pablo Hose Barajbar prepričao je i razgovor sa jednim od “albanskih kolaboracionista” sa kojim je tokom ispitivanja sarađivao.

“Taj svjedok mi je potvrdio da su logor u Kukešu posećivali mnogi komandanti OVK, među kojima su bili i Agim Čeku i Ramuš Haradinaj”, rekao je Barajbar.

Javnosti je jedan deo zločina iz “žutih kuća” predstavljen i kroz knjigu Karle Del Ponte “Lov”, a srpska strana je više puta isticala da je 2003. godine sačinjen izvještaj u kojem osam Albanaca sa prostora KiM i Crne Gore svjedoče o događajima u “žutim kućama”.

Glas naroda

Knežević: Lideri DF-a su ponovo pod mjerama nadzora Kavačkog klana

Published

on

Predsjednik Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore Milan Knežević potvrdio je da na sjednicu ovog odbora nisu došli poslanici DPS-a, zbog čega je odložena sjednica na kojoj su trebali da budu saslušani specijalni državni tužilac Vladimir Novović i premijer Dritan Abazović.

Sve ide ka tome da se ja smjenim sa ovog mjesta. U dogovoru sa Abazovićem dogovoreno je da ipak počnemo sa sjednicom, pa da bude pauza. Abazović bi tražio i da sjednica bude javna, ali do toga nije ni došlo. Postavljam pitanje kome je u interesu da se ne održi sjednica o podacima EUROPOL-a. Da nije bilo Libertasa i Olivere Lakić ne bi sasnali za slučaj Vesne Medenice i slučaj visokih funkcionera. Podsjetićemo vas da smo raspravljali na različite teme na odborima. Kad treba da raspravljamo o bitnim temama za Crnu Goru i za svijet određenim kolegama nije bilo u interesu da se raspravlja na ovu temu. Sumnjam da su neki od kolega iz DPS-a pod uticajem kavačkog klana i ne žele da dođu na ovu sjednicu“, rekao je Knežević.

On je saopštio da je došao do saznanja da su on Medojević i Mandić ponovo stavljeni pod mjerama nadzora za potrebe kavačkog klana.

Klanovi su toliko osilili da su jači od države. Evo je i došlo do odlaganja i ove sjednice odbora. Nabavio sam kavkaskog ovčara,koji se razbolio. Ali će oni koji me prate i prisluškuju to prije znati nego ja, ako mu se šta desi“, poručio je Knežević i pozvao Vrhovni sud i Sudski savjet da se izjasne da li je zakonito to što su ponovo pod mjerama tajnog nadzora.

Knežević je dodao da su dobili informaciju da ih prate od postavljanja Sava Kentere na čelno mjesto ANB-a.

Nastavi Citanje

Glas naroda

Dodik: Teška vremena za Srbiju i Srpsku, zajedno da pariramo napadima velikih i moćnih

Published

on

Milorad Dodik, predsjednik SNSD, izjavio je da je patriotizam ključna riječ za opstanak srpskog naroda te istakao da je cilj vladajuće koalicije u Republici Srpskoj mir i stabilnost.

Ako nema patriotizma, ako niste odgovorni i lojalni svojoj zajednici, onda ni kao pojedinac ne možete da uspijete”, rekao je Dodik u obraćanju na Skupštini Ujedinjene Srpske u Banjaluci.

Nismo ovdje da rušimo, nego da gradimo i uvjeren sam da ćemo zajedno naći načina da naša mišljenja, različita ponekad, ujedinimo“, rekao je Dodik.

Ocijenio je da Republika Srpska, ali i Srbija, prolaze kroz teška vremena i izazove i da svet danas nije isti kao što je bio prije deset godina.

“Moramo dobro razmisliti kako ćemo se dalje kretati i šta ćemo našem narodu ponuditi kao opciju. Ušli smo u deceniju koju su već na početku obilježili problemi, a neki od njih još traju“, rekao je Dodik

On je istakao da se moraju zajednički tražiti odgovori i napraviti plan kako delovati.

On je izrazio uvjerenje da će se zajedničkim snagama pronaći način kako se odnositi prema svim napadima koje dolaze od “velikih i moćnih”.

Moramo se boriti za naš način života, jezik, kulturu, vjeru, Republiku Srpsku i naš narod gdje god da se on nalazi“, rekao je Dodik.

Dodik je rekao da Republika Srpska ima teritoriju, stanovništvo i efikasnu vlast, te da je od ključne važnosti za njenu budućnost da li će nastaviti imati kompaktne institucije i jaku institucionalnu vlast ili će imati podeljenu vlast.

Podijeljena vlast znači užurbanu propast Republike. Zato se objedinimo oko naše zajedničke platforme, oko naših zajedničkih kandidata i bićemo pobjednici“, rekao je Dodik.

Nastavi Citanje

Glas naroda

Samo 6,9 odsto građana Srbije podržava uvođenje sankcija Rusiji, protiv 82,1 odsto!

Published

on

Istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) pokazalo je da ogromna većina građana Srbije nije za uvođenje sankcija Rusiji, protivi se ulasku u NATO i ne bi priznala Kosovo u zamjenu za prijem Srbije u Evropsku uniju.

Urednik NSPM Đorđe Vukadinović je rekao da je to istraživanje je pokazalo da Srbija nije baš tako podijeljeno društvo kako se smatra, i tvrdi da se druga istraživanja o sličnim temama mogu razlikovati za manje od dva procenta.

Istraživanje NSPM je pokazalo da 82,1 odsto građana ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, 6,9 odsto podržava, a 11 odsto građana nema stav.

Građani su rekli da prate situaciji u Ukrajini, i oko 49 odsto smatra da je Rusija u pravu, 6,1 misi da je to Ukrajina, stav nema 24 odsto, a za 21 posto građana niko nije kriv.

Kada smo pitali ko je najviše kriv za sukob u Ukrajini, čak 68,7 odsto reklo je da je to NATO, Ukrajinu krivi 7,4, Rusiju 5,6, a nema stav oko 18 posto građana”, rekao je Vukadinović.

Ukazao je da je podrška ulasku Srbije u NATO “doživjela minimum” i sada je pala na 5,4 odsto, a protiv ulaska u NATO je 87,2 odsto ispitanih.

Vukadinović je naveo da je samo pet odsto ispitanih reklo da treba priznati Kosovo* u zamenu za članstvo u Evropskoj uniji, dok se oko 85 odsto ispitanih tome protivi.

Ta opcija da treba priznati Kosovo zarad ulaska u EU nikad nije prešla 10 posto i pokazalo se da nije Srbija tako podijeljena, već neki centri moći stvaraju konfuziju i trude se da pomute i relativizuju ove nalaze”, rekao je Vukadinović i pozvao kolege istraživače da iznesu svoje nalaze o tim temama.

Predstavljeno istraživanje je pokazalo i da je podrška ulasku Srbije u EU konstantno pada, ali i da se oko te teme građani najviše kolebaju.

Vukadinović je rekao da je čvrsto opredijeljeno samo 20 odsto anektiranih koji su za EU, ili oko 30 dosto onih koji su čvrsto protiv, dok se svi ostali kolebaju i na njih utiču mediji ili neke izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Nudimo nalaz oko kojeg treba otvoriti dijalog i ne predujudiciramo zaključke i odluke države, ali bi svaka država morala imati na umu ove nalaze” rekao je Vukadinović i predložio raspravu u medijima s nacionalnom frekcvencijom.

Istraživanjem NSPM je utvrđeno i da nešto manje od polovine ispitanih (oko 46 odsto) smatra da Srbija ide u dobrom pravcu, dok 37,5 smatra da ne ide, te se ti procenti mogu smatrati i izrazom podrške vlasti i opoziciji.

Istoričar Slobodan Janković rekao je da je istraživanje NSPM rađeno pre najnovijih izjava o “najtežoj zimi koja slijedi” i izrazio bojazan da bi neki naredni rezultati možda povećali procenat onih koji kažu da žive gore nego prije.

On se osvrnuo i na politiku prema Kosovu i rekao da su građani odbacili političare koji su govorili da je “dosta nebeske Srbije” i da je “Kosovo balast”.

Govoreći o najnovijim događajima, rekao je da je “više pritisnut” Aleksandar Vučić nego sama Srbija, i da je predsjednik “ispipavao teren kolika mu je podrška u Crkvi i u javnom mnjenju za neke poteze prema Rusiji”.

“I ovo istraživanje, i stav SPC, jasno govore da je narod protiv uvođenja sankcija Rusiji, i vlast treba da zna – ako je i imala planove za uvođenje sankcija – da nema podršku za takav potez”, rekao je Janković uz ocenu da je “Srbija uvek bila na pravoj strani u ratnim sukobima”.

Nastavi Citanje

U Trendu