Connect with us

Geopolitika

The New York Times: Pentagon procjenjuje da će Kijev pasti za najviše 96 sati

Published

on

Ministarstvo odbrane Rusije podvuklo je crtu ispod prvog dana specijalne operacije prisiljavanja Ukrajine na mir u Donbasu i na demilitarizaciju.

Objavilo je da su oborena su dva ukrajinska Su-27 i dva Su-24, plus jedan helikopter i četiri udarne bespilotne letelica Bajraktar.

Navelo je da su Oužane snage RF onesposobile 83 kopnena vojna infrastrukturna objekta Ukrajine, uključujući 11 vojnih aerodroma.

Istaklo je da su jurišni odredi i vazdušno-desantne jedinice na „krimskom pravcu“ zajedničkim nastupom obezbijedila izlazak ruskih trupa pred grad Herson, što je omogućilo deblokadu Sjevernokrimskog kanala i obnavljanje vodosnabdevanja poluostrva Krim.

Nezvanično, ruska vojska je ušla u važan crnomorski grad Melitopolj i nastavila kretanje prema još važnijem – Zaporožju.

Takođe nezvanično, ruska avijacija je na otpor ukrajinske PVO naišla samo kod Harkova, a borbe čiji se obim i intenzitet ne znaju – vođene su kod Odese.

The New York Times je objavio (tvrdeći da je to procjena američke vojne obavještajne službe) da će Kijev pasti za najviše 96 sati.

Posebno je ukazalo da je ministar odbrane RF Sergej Šojgu izdao naredbu za postupanje sa zarobljenim ukrajinskim vojnicima:

Ukrajinska vojna lica su, za razliku od nacionalista, položila zakletvu ukrajinskom narodu i izvršavala naređenja, tretirajte ih s poštovanjem. Obezbijedite koridore za bezbjedan izlazak ukrajinskih vojnika koji su položili oružje iz zone operacije radi povratka svojim porodicama“.

Rusko Ministarstvo odbrane je da otpor pružaju uglavnom odredi ukrajinskih nacionalista, a da deo pripadnika Ukrajinske armije prelazi na stranu Donjecke i Luganske Republike.

Vojske DNR i LNR su tokom dana na više mesta probile ukrajinske utvrđene lnije i napredoval po 6-8 kilometara.

Predsjednik DNR, Denis Pušiljin, objavio je da je tokom dana „faktički uništen štab ukrajinskih trupa koje su opkolile Donbas“. Dodao je da će gradovi i naselja bivše Donjecke i Luganske oblasti, koje još kontroliše Kijev, ubrzo biti oslobođeni.

Pratite nas preko našeg Telegram kanala: t.me/slobondamisao

Nastavi Citanje
Klikni za komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Geopolitika

Vens: Rat u Ukrajini se neće završiti uskoro

Published

on

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da se rat u Ukrajini neće završiti uskoro, a da Rusija i Ukrajina moraju da se dogovore kako da okončaju konflikt.

„Sada kada svaka strana zna kakvi su uslovi druge strane za mir, biće na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni sukob. To ne vodi nikuda. Neće se uskoro završiti“, rekao je Vens u intervjuu za FOX news.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da uskoro mora da dođe do napretka u vezi sa ratom u Ukrajini ili će američki predsjednik Donald Tramp “morati da odluči koliko će još vremena posvetiti tom pitanju“, prenosi Rojters.

„Mislim da znamo gdje stoji Ukrajina i znamo gdje stoji Rusija upravo sada… Bliže su, ali su i dalje daleko“, ocijenio je Rubio.

Izvor: Index.hr

Nastavi Citanje

Geopolitika

Makedonske pouke – slučaj Zaev

Published

on

Nenad ŽIVANOVSKI STOLIĆ 

Iako se pre dolaska na vlast sa rukom na srcu zaklinjao da neće promeniti ustavno ime zemlje, Zaev je učinio baš to, i tako uveo zemlju u NATO. On danas živi u Dubaiju, a njegova nekadašnja glavna saradnica je zamenik generalnog sekretara NATO-a
Tražeći na internetu intervju mog prijatelja Branislava Brajana Rašića za beogradski magazin Karakter, najdalje što sam uspeo da stignem je bila njegova naslovna strana na Instagramu. Neshvatljivo za današnje vreme, ali ovaj časopis nema svoj sajt, tako da je dostupan za čitanje samo u štampanom formatu.

S obzirom na relaciju na kojoj živim i putujem (Skoplje-London), nisam imao mogućnost da kupim i pročitam Karakter, pa mi je ostalo samo da se zadovoljim naslovima objavljenim na prvoj strani. A na njoj su bile najave tekstova: „Miljenko Jergović o Basari“, „Snežana Čongradin o Đinđiću“.

Samo moj Brana nije govorio o drugima, nego je ispričao svoju impresivnu životnu priču kao rok fotograf u Londonu. Međutim, ono što mi je najviše privuklo pažnju bila je najava ispovesti Dubravke Stojanović, pretenciozno formulisana kao „Moj politički manifest: Volela bih da Srbija ima Zaeva“.

Kao što sam već spomenuo, s obzirom na to da nisam imao priliku da prelistavam ovaj časopis, a time i da pročitam politički manifest profesorke Stojanović, moju polemiku, tj. ukazivanje zašto Srbiji nije potreban Zaev, zasnivaću samo na naslovu njenog manifesta, intuitivno pretpostavljajući šta je rekla kada se ponadala da samo Zaev Srbiju spašava.

Razlog za revoluciju
Ko je Zoran Zaev? On je bio premijer Makedonije od maja 2017. do januara 2020. godine. Ako za njega pitate u zapadnoevropskim diplomatskim krugovima u Skoplju i makedonskom nevladinom sektoru, koji je donedavno prestižno držao logo USAID-a na svojim sajtovima, dobićete odgovor da je on bio „najevropskiji“ premijer Makedonije, koji je uspeo da reši trodecenijski spor sa Grčkom oko imena države.

Ako razgovarate sa običnim ljudima, bilo da su njegovi bivši politički protivnici ili simpatizeri, odgovor bi se najčešće svodio na psovke, kletve i razočaranja. Ravnodušnost se tu retko sreće, a čak i njegov najveći pristalica rezignirano će izraziti razočaranje.

Da bi se razumela politička trajektorija Zorana Zaeva od „jedine nade za spas Makedonije od diktatorskog režima Nikole Gruevskog, do najvećeg izdajnika u istoriji Makedonije“, treba videti kako je došao na vlast i postao premijer. Međutim, da bi se to razumelo, ostavimo nakratko Zaeva po strani i razmotrimo deo društvenog konteksta u regionu u poslednjih 15-ak godina, konkretno u Makedoniji, Albaniji i Republici Srpskoj.

Za njegovo razumevanje, malo test pitanje za čitaoce: šta povezuje Martina Neškovskog, Davida Dragičevića i Klodijana Rašu?

Odgovor: Svu trojicu je (navodno) ubila policija. Martina je na smrt pretukao član obezbeđenja premijera Gruevskog, za Davida roditelji tvrde da ga je tukla, maltretirala, silovala i ubila policija u RS, dok je Klodijana smrtonosno upucao policajac u Tirani dok je išao da kupi cigarete tokom policijskog časa u vreme kovida.

(KORENI)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma koju Crna Gora nije podržala!

Published

on

Generalna skupština UN usvojila je rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.

Dokument je podržalo 119 zemalja, 53 su bile protiv, a 10 je bilo uzdržano.

Među onima koji su glasali protiv, uz Njemačku, SAD i Ukrajinu, je i Crna Gora!

Nastavi Citanje

U Trendu