Connect with us

Geopolitika

Za veleizdaju osumnjičen i uhapšen bivši dvostruki premijer Kazahstana Karim Masimov

Published

on

Pokušaj državnog prevrata u Kazahstanu bio je plod sinfronizovane zavere iznutra i spolja koja još nije ugušena jer je na periferiji Alma-Ate, oko puta koji vodi prema Biškeku, glavnom gradu Kirgizije, nekoliko sati trajala prava bitka.

Specijalne službe te zemlje uhapsile su bivšeg šefa Komiteta za nacionalnu bezbjednost (KNB) Karima Masimova koji je osumnjičen za veleizdaju.

Istovremeno su – zbog sumnje da su počinili isto krivično djelo – pohapšena „i druga lica“.

Masimov je bio na čelu KNB duže od pet godina – sve do septembra 2016.

Prije toga je dva puta bio na čelu vlade zemlje i šef administracije šefa države.

Sadašnji predsjednik Kazahstana – Kasim-Žomart Tokajev – na dan stupanja na vlast potpisao ukaz o ponovnom imenovanju Masimova za predsjednika Komiteta za nacionalnu bezbjednost (KNB).

Masimov je 1985-1988 studirao na Univerzitetu prijateljstva naroda Patris Lumumba u Moskvi, na smjeru „ekonomija i pravo“.

Već 1989. diplomirao je na Pekinškom institutu za kulturu i jezike i stekao diplomu za „savremeni kineski jezik“.

Dvije godine kasnije je na Institutu za međunarodno pravo Univerziteta u Vuhanu dobio diplomu iz međunarodnog prava.

Na Kazahstanskoj državnoj akademiji za menadžment je 1995-te diplomirao „finansije i kreditiranje“.

Razjmere i forma zavjere tek se, međutim, naziru.

Kazahstanski politikolog Marat Šibutov na tu temu je rekao:

„Obučiti desetine hiljada ljudi u većini regiona zemlje, dati im listu slabih tačaka strateških objekata, spriječiti specijalne snage da na vrijeme dođu u pomoć policiji, spriječiti službe aerodroma Alma-Ate da brane same sebe – to nisu tek `sistemski problemi`, već puno saučesništvo, ako ne i glavni motor događanja“

Prema njegovim riječima, dobar dio učesnika napada na Kazahstan stigao je iz Kirgistana i Uzbekistana, a potom su prošli kroz baze za obuku, dobili registraciju u nadležnim državnim službama…

Šibutov mogućoj odgovornosti Masimova navodi:

„KNB je nadležan za borbu protiv terorizma, a s obzirom na sve što se poslednjih dana događa – takvi propusti, ako se uopšte radi samo o propusatima, se ne opraštaju… Jer, kako su hiljade terorista mogle da pored KNB uđu neprimećeno u zemlju, da prođu graničnu kontrolu? Kako su mogli da žive neprimijećeni i da budu ovako utrenirani? Kako su bez saučesništva organa za nacionalnu bezbjednost i terorizam mogli da znaju slabe tačke važnih objekata? U slučaju zauzimanja aerodroma – bilo je i pomaganja teroristima. Uvjeren sam da je postojala zavjera za rušenje vlade“.

Tokajev je smijenio i zamjenika sekretara Saveta nacionalne bezbjednosti Azamata Abdimomunova.

Još nema naznaka da li je i on bio uključen u zavjeru…

Nastavi Citanje
Klikni za komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Geopolitika

Džonson: Nijedna članica NATO trenutno nije spremna da uputi snage u Ukrajinu

Published

on

U ovom trenutku nema nijedne članice NATO koja bi bila spremna da u Ukrajinu pošalje veliki kontingent vojske da bi se suprotstavio ruskoj agresiji, rekao je premijer Velike Britanije Boris Džonson.

„Znam da sa emotivne strane mnogi dele to mišljenje. Naravno, instinktivno, mnogi bi pozvali na aktivnu fizičku podršku Ukrajine u vidu vojnika NATO, ali, moram da kažem da ne mislim da će se tako nešto dogoditi u bliskoj budućnosti. Ukrajina nije član NATO“, rekao je premijer poslanicima.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Lavrov upozorio Blinkena: Ako Amerika bude ignorisala ruske predloge uslijediće najozbiljnije posledice

Published

on

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu na sastanku da će dalje ignorisanje ruskih zahtjeva o bezbjednosnim garancijama rezultirati najozbiljnijim posledicama, navodi se na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Moskva poručuje da se to može izbjeći ako Vašington pozitivno odreaguje na ruske nacrte sporazuma o bezbjednosnim garancijama.

Nastavi Citanje

Geopolitika

Stoltenberg: NATO se neće složiti sa povlačenjem trupa

Published

on

NATO se nikada neće složiti sa povlačenjem svoje vojske iz zemalja koje su pristupile bloku od 1997. godine, jer bi ih to učinilo drugorazrednim članicama Alijanse, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Saveznici NATO-a ne mogu da naprave kompromis oko apsolutno centralnog principa evropske bezbednosti i, zapravo, međunarodne bezbednosti. Činjenica da svaka zemlja ima pravo da izabere svoj put, da sama odluči da li želi ili ne želi da pripada Alijansi kao što je NATO, to je zaista centralni princip“, smatra Stoltenberg.

On je dodao da Alijansa ne može da se složi sa činjenicom da „ne treba da imamo trupe NATO-a u svim onim zemljama koje su pristupile NATO-u od 1997. godine. To će u suštini značiti da polovina naših članica neće moći da bude zaštićena trupama NATO-a. Onda će one biti svojevrsne drugorazredne članice NATO-a. Mi to nikada nećemo učiniti“, dodao je Stoltenberg.

Nastavi Citanje

U Trendu