Connect with us

Geopolitika

Za veleizdaju osumnjičen i uhapšen bivši dvostruki premijer Kazahstana Karim Masimov

Published

on

Pokušaj državnog prevrata u Kazahstanu bio je plod sinfronizovane zavere iznutra i spolja koja još nije ugušena jer je na periferiji Alma-Ate, oko puta koji vodi prema Biškeku, glavnom gradu Kirgizije, nekoliko sati trajala prava bitka.

Specijalne službe te zemlje uhapsile su bivšeg šefa Komiteta za nacionalnu bezbjednost (KNB) Karima Masimova koji je osumnjičen za veleizdaju.

Istovremeno su – zbog sumnje da su počinili isto krivično djelo – pohapšena „i druga lica“.

Masimov je bio na čelu KNB duže od pet godina – sve do septembra 2016.

Prije toga je dva puta bio na čelu vlade zemlje i šef administracije šefa države.

Sadašnji predsjednik Kazahstana – Kasim-Žomart Tokajev – na dan stupanja na vlast potpisao ukaz o ponovnom imenovanju Masimova za predsjednika Komiteta za nacionalnu bezbjednost (KNB).

Masimov je 1985-1988 studirao na Univerzitetu prijateljstva naroda Patris Lumumba u Moskvi, na smjeru „ekonomija i pravo“.

Već 1989. diplomirao je na Pekinškom institutu za kulturu i jezike i stekao diplomu za „savremeni kineski jezik“.

Dvije godine kasnije je na Institutu za međunarodno pravo Univerziteta u Vuhanu dobio diplomu iz međunarodnog prava.

Na Kazahstanskoj državnoj akademiji za menadžment je 1995-te diplomirao „finansije i kreditiranje“.

Razjmere i forma zavjere tek se, međutim, naziru.

Kazahstanski politikolog Marat Šibutov na tu temu je rekao:

„Obučiti desetine hiljada ljudi u većini regiona zemlje, dati im listu slabih tačaka strateških objekata, spriječiti specijalne snage da na vrijeme dođu u pomoć policiji, spriječiti službe aerodroma Alma-Ate da brane same sebe – to nisu tek `sistemski problemi`, već puno saučesništvo, ako ne i glavni motor događanja“

Prema njegovim riječima, dobar dio učesnika napada na Kazahstan stigao je iz Kirgistana i Uzbekistana, a potom su prošli kroz baze za obuku, dobili registraciju u nadležnim državnim službama…

Šibutov mogućoj odgovornosti Masimova navodi:

„KNB je nadležan za borbu protiv terorizma, a s obzirom na sve što se poslednjih dana događa – takvi propusti, ako se uopšte radi samo o propusatima, se ne opraštaju… Jer, kako su hiljade terorista mogle da pored KNB uđu neprimećeno u zemlju, da prođu graničnu kontrolu? Kako su mogli da žive neprimijećeni i da budu ovako utrenirani? Kako su bez saučesništva organa za nacionalnu bezbjednost i terorizam mogli da znaju slabe tačke važnih objekata? U slučaju zauzimanja aerodroma – bilo je i pomaganja teroristima. Uvjeren sam da je postojala zavjera za rušenje vlade“.

Tokajev je smijenio i zamjenika sekretara Saveta nacionalne bezbjednosti Azamata Abdimomunova.

Još nema naznaka da li je i on bio uključen u zavjeru…

Nastavi Citanje
Klikni za komentar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Geopolitika

Vens: Rat u Ukrajini se neće završiti uskoro

Published

on

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da se rat u Ukrajini neće završiti uskoro, a da Rusija i Ukrajina moraju da se dogovore kako da okončaju konflikt.

„Sada kada svaka strana zna kakvi su uslovi druge strane za mir, biće na njima da postignu dogovor i zaustave ovaj brutalni sukob. To ne vodi nikuda. Neće se uskoro završiti“, rekao je Vens u intervjuu za FOX news.

Istovremeno, američki državni sekretar Marko Rubio je rekao da uskoro mora da dođe do napretka u vezi sa ratom u Ukrajini ili će američki predsjednik Donald Tramp “morati da odluči koliko će još vremena posvetiti tom pitanju“, prenosi Rojters.

„Mislim da znamo gdje stoji Ukrajina i znamo gdje stoji Rusija upravo sada… Bliže su, ali su i dalje daleko“, ocijenio je Rubio.

Izvor: Index.hr

Nastavi Citanje

Geopolitika

Makedonske pouke – slučaj Zaev

Published

on

Nenad ŽIVANOVSKI STOLIĆ 

Iako se pre dolaska na vlast sa rukom na srcu zaklinjao da neće promeniti ustavno ime zemlje, Zaev je učinio baš to, i tako uveo zemlju u NATO. On danas živi u Dubaiju, a njegova nekadašnja glavna saradnica je zamenik generalnog sekretara NATO-a
Tražeći na internetu intervju mog prijatelja Branislava Brajana Rašića za beogradski magazin Karakter, najdalje što sam uspeo da stignem je bila njegova naslovna strana na Instagramu. Neshvatljivo za današnje vreme, ali ovaj časopis nema svoj sajt, tako da je dostupan za čitanje samo u štampanom formatu.

S obzirom na relaciju na kojoj živim i putujem (Skoplje-London), nisam imao mogućnost da kupim i pročitam Karakter, pa mi je ostalo samo da se zadovoljim naslovima objavljenim na prvoj strani. A na njoj su bile najave tekstova: „Miljenko Jergović o Basari“, „Snežana Čongradin o Đinđiću“.

Samo moj Brana nije govorio o drugima, nego je ispričao svoju impresivnu životnu priču kao rok fotograf u Londonu. Međutim, ono što mi je najviše privuklo pažnju bila je najava ispovesti Dubravke Stojanović, pretenciozno formulisana kao „Moj politički manifest: Volela bih da Srbija ima Zaeva“.

Kao što sam već spomenuo, s obzirom na to da nisam imao priliku da prelistavam ovaj časopis, a time i da pročitam politički manifest profesorke Stojanović, moju polemiku, tj. ukazivanje zašto Srbiji nije potreban Zaev, zasnivaću samo na naslovu njenog manifesta, intuitivno pretpostavljajući šta je rekla kada se ponadala da samo Zaev Srbiju spašava.

Razlog za revoluciju
Ko je Zoran Zaev? On je bio premijer Makedonije od maja 2017. do januara 2020. godine. Ako za njega pitate u zapadnoevropskim diplomatskim krugovima u Skoplju i makedonskom nevladinom sektoru, koji je donedavno prestižno držao logo USAID-a na svojim sajtovima, dobićete odgovor da je on bio „najevropskiji“ premijer Makedonije, koji je uspeo da reši trodecenijski spor sa Grčkom oko imena države.

Ako razgovarate sa običnim ljudima, bilo da su njegovi bivši politički protivnici ili simpatizeri, odgovor bi se najčešće svodio na psovke, kletve i razočaranja. Ravnodušnost se tu retko sreće, a čak i njegov najveći pristalica rezignirano će izraziti razočaranje.

Da bi se razumela politička trajektorija Zorana Zaeva od „jedine nade za spas Makedonije od diktatorskog režima Nikole Gruevskog, do najvećeg izdajnika u istoriji Makedonije“, treba videti kako je došao na vlast i postao premijer. Međutim, da bi se to razumelo, ostavimo nakratko Zaeva po strani i razmotrimo deo društvenog konteksta u regionu u poslednjih 15-ak godina, konkretno u Makedoniji, Albaniji i Republici Srpskoj.

Za njegovo razumevanje, malo test pitanje za čitaoce: šta povezuje Martina Neškovskog, Davida Dragičevića i Klodijana Rašu?

Odgovor: Svu trojicu je (navodno) ubila policija. Martina je na smrt pretukao član obezbeđenja premijera Gruevskog, za Davida roditelji tvrde da ga je tukla, maltretirala, silovala i ubila policija u RS, dok je Klodijana smrtonosno upucao policajac u Tirani dok je išao da kupi cigarete tokom policijskog časa u vreme kovida.

(KORENI)

Nastavi Citanje

Geopolitika

Usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma koju Crna Gora nije podržala!

Published

on

Generalna skupština UN usvojila je rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma.

Dokument je podržalo 119 zemalja, 53 su bile protiv, a 10 je bilo uzdržano.

Među onima koji su glasali protiv, uz Njemačku, SAD i Ukrajinu, je i Crna Gora!

Nastavi Citanje

U Trendu